Župa Sesvete dobila svoju prvu sveobuhvatnu monografiju

„Župa Svih svetih u Sesvetama“ naslov je najnovije knjige crkvenog povjesničara, kanonika Prvostolnog kaptola zagrebačkog i arhiđakona Remetsko-sesvetskog arhiđakonata mons. dr. Stjepana Kožula, objavljene u nakladi „Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić“. Podnaslov knjige „Prilozi za stariju povijest župe, crkve i svećenikâ u Sesvetama“ pojašnjava prvotnu svrhovitost objavljivanja knjige koja opisuje prošlost Sesveta od prvog pisanog spomena u XIII. stoljeću, istraženu prema kanonskim vizitacijama, spomenicama i drugim izvorima o toj župi. Pisac čitatelja vodi kroz povijesna zbivanja i mnoštvo sudionika koji su sve do današnjeg vremena ostavili traga u povijesti tog danas najperspektivnijeg dijela Gradske četvrti Sesvete u sastavu grada Zagreba, a u Sesvetsko-vugrovečkom dekanatu.  Nakon proslova urednika knjige mons. Nedjeljka Pintarića te uvoda sadašnjeg sesvetskog župnika preč. Marija Miglesa, autor u 13 poglavlja s pripadajućim potpoglavljima opisuje sesvetsku prošlost. Poglavlja su naslovljena: Župa Svih svetih u Sesvetama nekoć i danas, Opis župne crkve Svih svetih u Sesvetama, Opis ostalih sakralnih objekata, te župne kuće i nadarbine Župe Sesvete, Što je već pisano i tiskom izdano o župi u Sesvetama, Pogled u zapisnike kanonskih pohoda (vizitacijâ) Župe Svih svetih u Sesvetama od godine 1622. do 1910., Kronika događaja u Župi Sesvete od sredine 19. stoljeća, Kanonski pohodi i podjele sv. potvrde u Župi Sesvete od godine 1900., Pogled u Zapisnik kanonske vizitacije Župe Sesvete godine 2018., Župna knjižnica u Župi Sesvete, Statistika o župi sesvetskoj, Komunističko pustošenje Župe Sesvete, Svećenici službom i rođenjem vezani uz Župu Sesvete i župni suradnici te Zaključni sažetak. Knjiga od 672 stranice opremljena je i sažecima na njemačkom i engleskom jeziku, popisom izvora i literature, bilješkom o piscu te popisom objavljenih autorovih monografijskih izdanja (23) od 1989. do 2022. godine.

Kanonske vizitacije i spomenice

Uz prvorazredno vrelo vjerničkog života i povijesti zabilježeno u zapisnicima kanonskih vizitacija, pisanima latinskim jezikom, a sada prevedenim na hrvatski, knjiga prvi put javnosti iznosi i sadržaj prve knjige župne Spomenice (1851.-1996.), te nove, započete 1997. godine. One marom župnikâ bilježe najvažnije opise događanja u župi kao i prikaze mnogih drugih društvenih, povijesnih i kulturnih zbivanja. Detaljno opisana briga župnika, ali i vizitatora, za crkvena kulturna i materijalna dobra i navještaj Radosne vijesti – u vrijeme različitih papa i zagrebačkih nadbiskupa, u različitim državama i političkim uređenjima, ratnim, međuratnim i poslijeratnim vremenima, daju čitatelju mogućnost kronološkog praćenja lokalnih i globalnih događaja. Autorov pristup leksikografski obrađenih životopisa brojnih svećenikâ vezanih na razne načine uz sesvetsku župu, daju knjizi poseban pečat minucioznog biobibliografskog rada, koji s raznih aspekata osvjetljava svećeničke živote u različitim razdobljima. Znanstvena obrada i prezentacija, utemeljena poglavito na vrelima sačuvanima u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu i u sesvetskom župnom uredu, daje knjizi izvornu utemeljenost i dodatnu vrijednost. Omogućuje široki uvid u vjerski, društveni, kulturni i svekoliki život Sesveta tijekom više od 800 godina. Uz taj istraživački znanstveni rad o dalekoj prošlosti osam stoljetne sesvetske župe, mons. Kožul kao protagonist kanonskih vizitacija u novijem razdoblju života župe nudi čitatelju temeljiti uvid u događaje i djelovanja sudionika – svećenika, redovnica i svjetovnjaka – u mnogim sadašnjim redovitim i izvanrednim župnim aktivnostima. Sve to, objedinjeno u ovoj knjizi s mnogim drugim informacijama i spoznajama, sustavno uređeno, i uz pomoć kazala pojmova, omogućuje svakom čitatelju pronalaženje onog dijela bogate sesvetske povijesti koja ga zanima te koja obogaćuje čitateljsku znatiželju. Knjiga je nastala kao plod dugogodišnjeg autorovog istraživanja povijesnih izvora i autorova poznavanja prošlosti i sadašnjosti Zagrebačke nadbiskupije. Sudjelujući desetljećima aktivno u raznim upravnim i savjetodavnim tijelima Zagrebačke nadbiskupije, mons. Kožul je stekao uvid i prikupio mnoge informacije o pastoralnim gibanjima i potrebama na terenu Zagrebačke nadbiskupije. Tu praktičnu stranu njegovog djelovanja u životu zagrebačke Crkve upotpunjavao je proučavanjem povijesti Zagrebačke nadbiskupije, o čemu svjedoči više autorovih monografijskih knjiga o raznim povijesnim temama iz života Crkve i povijesti konkretnih župa − ističe u proslovu knjige mons. Pintarić, koji je monografiju grafički uredio i opremio brojnim fotografijama. Recenzenti knjige su povjesničari dr. sc. Agneza Szabo i dr. sc. Ivan Armanda. Objavljeno je više od 150 fotografija u boji, koje su prikupljene iz Arhiva Župe Sesvete, fotografa Zvonimira Atletića te Udruge Zelene i plave Sesvete. Od crno-bijelih fotografija ističu se fotografije pohoda nadbiskupa koadjutora Alojzija Stepinca Sesvetama, gdje je 11. kolovoza 1935. blagoslovio dom mjesnog Dobrovoljnog vatrogasnog društva.

Stara sesvetska župna crkva bila smještena u kaštelu

Za sesvetsku župu je znakovito, od prvih početaka, da ima svoje sjedište na raskršću putova, gdje se susreće veliki ili kraljevski put (via magna, via regalis), koji dolazi od Zagreba prema istoku, te javni put od Siska i Posavine prema Zagorju (via publica strata Zagoriensis). Svoje prve zapise o posjedima bilježi od 1214. i 1217. godine kao „Baranove zemlje“, prema kanoniku Baranu koji je posjed dobio od kralja Andrije II., a kao župa i crkva Svih svetih od 1328. i 1334. godine. Sjedište župe je bilo kao na nekom otoku, strateški važnom, te nije čudno što je ondje Kaptol slavne zagrebačke Crkve, na povišenom položaju, okruženom opkopima i utvrđenjima, podigao svoju utvrdu, odnosno svoj kaštel. U kaštelu je bila smještena župna crkva Svih svetih. Upravo naslovnik crkve dao je ime mjestu i župi za buduća stoljeća, iako je drevni kaštel nestao već do sredine 18. stoljeća, kao simbol obrane u prošlim vremenima. Nestala je i stara župna crkva Svih svetih unutar kaštela, zidana, smještena u pravcu istok-zapad, lađom više kvadratna nego izdužena, sa sakristijom na sjevernoj strani i zidanim tornjem na glavnom zapadnom pročelju, od koje je premješteno ukapanje i groblje izvan kaštela. Današnja župna crkva, površine svega oko 250 m² izgrađena je uz pomoć Prvostolnog kaptola zagrebačkog od 1766. do 1773. godine. Današnji zidani župni dvor, umjesto starog drvenog iz 1746. godine, građen je 1908. godine. Domicilno stanovništvo na području Župe obogaćeno je u drugoj polovici 20. stoljeća mnoštvom doseljenih župljana iz raznih krajeva Hrvatske i susjedne Bosne i Hercegovine. Nove okolnosti, zahtijevale su da se nakon komunističkog jednoumlja i pustošenja sesvetske župe, na novi način organizira pastoralni rad. Iz župe Sesvete, „župe majke“, nastale su nove župe koje su u povijesti spominjane kao zaseoci u sklopu Sesveta: Brestje (Dobri Pastir), Sesvetska Sopnica (BDM Anđeoske), Sesvetska Sela (Sv. Antun Padovanski), a dio Sesveta je pripao i Župi Sevetski Kraljevec (Uskrsnuće Gospodnje) i Župi Jelkovec (Sv. Ivana Pavla II., pape). Spomenica bilježi i brigu sesvetskih župnika za župe koje su nastale iz teritorija susjednih župa, a prve pastoralne korake su započeli duhovni pastiri sesvetske župe, poput Župe Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije u Soblincu.

Nadahnuće za djelovanje danas

I „župu majku“ – Sesvete – bilo je potrebno sagledati u novim okolnostima i izgraditi adekvatne prostore. Godine 1998. odlučeno je da će se graditi novi pastoralni centar. Temeljni kamen i gradilište na sjeverozapadnoj strani iza župne crkve za građevinu neto izgrađene površine 2265 m², blagoslovljeni su 18. travnja 1999. godine. Centar je blagoslovljen 31. listopada 2006. te se župno osoblje preselilo u nove prostore iz stare župne kuće. U liturgijskom dijelu pastoralnog centra, nakon što je opremljen svime potrebnim, tijekom 2017. godine izveden je veliki mozaik akademskog slikara Josipa Botterija Dinija na temu „Godine milosrđa“. U tim se sakralnim prostorima nastavlja čuvati i obnavljati povijesno i kulturno nasljeđe, ali i podizati novo, ne samo u smislu zgrada, nego žive i raznovrsne župne zajednice Kristovih vjernika, koja živi dar vjere i vrši djelo nove evangelizacije u suvremenom svijetu. „Ova župa, kao i velebna crkva koja ovdje ponosno stoji sa svoja dva zvonika, čuva mnoge vrijedne trenutke pa pred sobom imate izvanredno štivo za izgradnju sebe kao župljanina, ali i upoznavanje s poviješću Župe. Znam da je ideja o pisanju jedne povijesne monografije koja bi pokazala što je ova župa kroz povijest iznjedrila i kako je oblikovala vjerni puk koji je ovdje u velikom broju dolazio iz cijele Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine, postojala i kod mojih prethodnika. Konačno je sazrelo vrijeme da se ta ideja provede u djelo“, istaknuo je u uvodu 45. sesvetski župnik preč. Mario Migles. Župnik je izrazio radost „što se s ovom knjigom o povijesti naše Župe dobiva opisano svjedočanstvo životne snage vjere naših župljana tijekom stoljeća te iz tog možemo crpsti nadahnuće i za naše djelovanje u vremenu u kojem živimo“. (IKA)