U Kapelici sv. Petra u Svetištu MBB-e u petak 19. veljače održan je drugi ovogodišnji korizmeni susret, u organizaciji bistričkog Svetišta i Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici. Gošća Branimira Bilića bila je dr. sc. Željku Markić, liječnica i čelnica Udruge ”U ime obitelji”. Prije samog predavanja dobrodošlicu gošći i pozdrave posjetiteljima uputila je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici dr. sc. Snježana Husinec, koja je istaknula zadovoljstvo dolaskom dr. Markić u Mariju Bistricu. I sam gošća je na početku istaknula radost, što je u Mariji Bistrici, a potom je u uvodnom dijelu održala predavanje na temu ”Važnost hrvatske obitelji i braka”. Na početku se prisjetila djetinjstva, koje je proživjela u višečlanoj obitelji, uz 3 brata i 2 sestre, i činjenice da se i tada na obitelji sa više djece gledalo sa predrasudama, a kaže da je i danas vrlo slično. ”Ljudi tada, kao ni sada ne prepoznaju vrijednost koju obitelj donosi u društvo. Sjećam se da su moga oca pitali zbog šestero djece, jeste li vi Hercegovci, a on bi odgovarao: Nisu samo Hercegovci pametni.” Ovu je istinitu životnu anegdotu Markić iskoristila za osnovnu poruku na kojoj i temelji većinu svog rada i djelovanja unutar udruge U ime obitelji. ”Moj otac kao ekonomist uvijek je radio izračun koliko par koji ima jedno, dvoje ili troje djece doprinosi društvu. Tako da sam ja odrastala jako svjesna ekonomskog doprinosa mojih roditelja, dakle ne samo emocionalnog, nego i ekonomskog doprinosa Hrvatskoj zato što su se odlučili imati više djece.”  ispričala je dr. Markić i objasnila zašto je to važno i danas. ”Kada razgovaramo u situaciji u današnjem društvu u Hrvatskoj, smatram da je jedan od ključnih problema s kojima se susrećemo je to da obitelj, brak, ljubav, odgovornost i briga za djecu nisu dovoljno vrednovani. I to je nešto što traži određene procese u društvu da bi se promijenilo.” – istaknula je Markić napomenuvši da Hrvatska nije jedini slučaj takvog, lošeg odnosa i slabog vrednovanja obitelji, već je to na neki način trend i u drugim zemljama Europe i šire. No, postoji i nešto ohrabrujuće. ”Paralelno s ovim procesima dezintegracije društva i obitelji, pokušaja potpunog promjene kulture u kojoj živimo, koja često ide protiv zdravog razuma, se istovremeno javljaju procesi, koji su tome suprotni i koji pokazuju da jedan dio ljudi razumije, da se de facto, ovim odnosom prema djeci, prema braku i obitelji, radi jedno kolektivno samoubojstvo. I da u principu oni koji su suicidalni narodi očito će ići u tom trendu, a oni narodi koji imaju u sebi dovoljno ljubavi, snage, radosti životne nade, da će oni opstati.”

U braku treba imati dobar smisao za humor

Govoreći o uvođenju zdravstvenog odgoja u škole dr. Markić je istaknula da bi prije dvije godine i sama rekla da nema šanse da u škole uđe ono što je ušlo sa zdravstvenim odgojem. ”Ali ušlo je, i doći će i vama na vrata, kad-tad će zakucati na vaša vrata, ako se nećete prema tome postaviti.” poručila je Markić i nastavila. ”Taj odnos ide paralelno. Ono što se s jedne strane negira jesu znanstvene činjenice, da je ljubavna veza između muškarca i žene, koji se vole i poštuju, i koji moraju imati dobar smisao za humor da bili dugo godina u braku, koja se temelji na vjernosti i veza u kojoj su muškarac i žena dali javni zavjet pred svojom zajednicom, da su rekli da se vole i da će biti jedno drugome vjerni u zdravlju i bolesti, da će ostati onda kad je teško, da će prihvaćati djecu, da je takva zajednica najstabilniji oblik zajednice. Ta zajednica je korisna ne samo zato jer se u njoj ljudi razvijaju u zrele osobe u ljubavi, u potpori, nego je gledano i sociološki, psihološki i ekonomski najstabilnija. Ona nije savršena, jer nitko od nas nije savršen, ali je najstabilnija. To su činjenice i društvo koje te činjenice razumije, nema niti jedan argument da tu bračnu zajednicu ne podupire. Zato? Zato jer je društvu i državi interes koji je vezan za brak specifičan, a proizlazi iz činjenice da u braku se dobivaju i podižu nove generacije ljudi.” – rekla je Markić.

Rad nedjeljom treba urediti

Markić je odgovarajući na neka pitanja posjetitelja u kapelici sv. Petra govorila i o aktivnostima svoje udruge. Prisjetila se uspjeha u održavanju referenduma, usprkos činjenici da je prema analizama 90 posto medija imalo negativan stav prema referendumu. Smatra da bi rezultati bili još 20-tak posto bolji da su imali pravedan medijski tretman. Govoreći o planovima istaknula je poticanje roditelja za uključivanje u rad u školama, što se pokazalo kao važan demokratski mehanizam za djelovanje u lokalnoj zajednici, zatim pripremu prijedloge vezane za rad nedjeljom, a namjeravaju se i još angažirati oko promjene izbornog sustava. Pred kraj predavanja dr. Markić dotakla se i pitanja pobačaja. ”Od 90. – te godine u Hrvatskoj se broj pobačaja smanjuje. Oko 75 % žena kaže da se na pobačaj odlučuje zbog ekonomskih razloga i pritiska okoline.” kazala je Markić i dodala: ”Mislim da je jako važno da te stvari mijenjaju. Jer kad se mijenjaju okolnosti, onda ljudi imaju snage ponašati se onako kako se žele ponašati. Žene kojima se pruža podršku, npr. udruga Betlehem, mijenjaju svoj odnos prema nerođenom djetetu.” Dodala je da je situacija u Hrvatskoj puno bolja nego u mnogim drugim zemljama, jer se svaki drugi ginekolog se priziva na savjest i ne radi pobačaj, i to je važno. No, pobačaja ima i važno je da se govori istina ali i da se pokaže briga za ene i djecu.” Markić je najavila i prijedloge vezane za rad nedjeljom: ”Smatramo da u Hrvatskoj ili ljudi trebaju nedjeljom bit od kuće, ili ako rade trebaju za to dobivati jako dobru naknadu. Ovaj način da ljudi rade nedjeljom, a da ekonomsku korist njihovi poslodavci izvlače jedino zato što ih za to slabo plaćaju, nije dobar za naše društvo.”

Posljednji ovogodišnji korizmeni susret održat će se u petak 26. veljače, kada će o temi ”Daroviti i kreativni – jamstvo razvoja zajednice”, govoriti Vesna Tomorad, prof. psihologije, predsjednica Radne skupine za podršku darovitim učenicima i Alen Spiegel, prof. matematike, voditelj Centra izvrsnosti Krapina i predsjednik Hrvatskog saveza informatičara. Moderatorica će biti prof. Ivančica Tomorad.