Preminuo je mons. Lovro Cindori – posljednji ispraćaj u ponedjeljak 19. listopada

mons Lovro Cindori 2019

Preminuo je mons. Lovro Cindori, dugogodišnji župnik Župe Uznesenja BDM Marija Bistrica i bivši rektor Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke, jedan od najpoznatijih i najomiljenijih svećenika. Imao je 92 godine, a posljednje godine života proveo je u Svećeničkom domu sv. Josipa u Zagrebu.

Posljednji ispraćaj mons. Lovre Cindorija bit će u ponedjeljak 19. listopada u 13.20 sati na zagrebačkom Mirogoju. Sveta misa zadušnica služit će se od 11 sati u Bogoslužnom prostoru na Kaptolu 28. Župa Marija Bistrica organizirat će autobus za odlazak u Zagreb u ponedjeljak, za one koji ne mogu poći automobilima. Vezano uz prijevoz autobusom potrebno se najaviti u župni ured od petka 16. listopada.

Za mnoge generacije Zagoraca, ali i nebrojene hodočasnike iz svih krajeva Hrvatske, ime Lovre Cindorija bilo je gotovo neraskidivo povezano s Marijom Bistricom. Ondje je kao kapelan proveo pet godina, a potom još pune 32 godine kao župnik i upravitelj svetišta. Ukupno je, dakle, čak 37 godina svojega svećeničkog života posvetio Majci Božjoj Bistričkoj, njezinim hodočasnicima i župljanima.

Mons. Lovro Cindori rođen je 8. kolovoza 1934. godine u Remetincu kraj Novog Marofa, u obitelji Đure i Terezije Cindori. Odrastao je u brojnoj obitelji s desetero djece, a nakon osnovne škole u rodnome mjestu školovanje je nastavio u Zagrebu, gdje je završio Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1961. godine, a mladu misu slavio je nekoliko dana kasnije, 2. srpnja, u rodnom Remetincu. Svećenički put započeo je u Radoboju, gdje je bio kapelan od 1962. do 1963. godine. Potom dolazi u Mariju Bistricu, u kojoj ostaje do 1968., kada preuzima župničku službu u Ozlju i Vrhovcu. No, u Mariju Bistricu ubrzo se vraća. Zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić 1972. godine imenuje ga marijabistričkim župnikom i upraviteljem Svetišta Majke Božje Bistričke. Na toj će službi ostati sve do 2004. godine.

Tijekom njegova dugogodišnjeg djelovanja Marija Bistrica doživjela je brojne promjene. Mons. Cindori bio je iznimno angažiran u obnovi i uređenju svetišta, bazilike, župnih prostora i znamenite bistričke Kalvarije. U njegovo vrijeme obnovljene su stare i postavljene nove postaje križnoga puta, a 1998. godine uređena je i Crkva na otvorenom blaženog Alojzija Stepinca. Upravo za njegova župnikovanja Marija Bistrica bila je domaćin jednog od najvažnijih događaja u novijoj hrvatskoj crkvenoj povijesti. Papa Ivan Pavao II. posjetio je 1998. godine nacionalno svetište i ondje proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

Mons. Cindori mnogo je učinio i na kulturnom i društvenom planu. Pokrenuo je Radio Marija Bistrica, razvijao izdavačku djelatnost, uređivao glasilo Milosti puna te poticao brojne kulturne i vjerske programe. Bio je i veliki zagovornik razvoja Marije Bistrice kao hodočasničkog središta.

Njegov rad prepoznat je i u crkvenim krugovima. Papa Ivan Pavao II. dodijelio mu je 1982. godine naslov monsinjora, a 2002. postao je dekan Stubičkog dekanata. Dvije godine kasnije, nakon više od tri desetljeća na čelu marijabistričke župe i svetišta, imenovan je kanonikom Prvostolnog kaptola zagrebačkog.
Koliko je mons. Cindori značio Mariji Bistrici, možda najbolje govori činjenica da su ga mnogi i dugo nakon njegova odlaska sa župničke službe jednostavno doživljavali kao svojeg bistričkog župnika.

Prilikom proslave njegova dijamantnog jubileja svećeništva 2021. godine, u osvrtu na njegov život i djelovanje nazvan je „bistričkom legendom”. Posebno se isticalo kako su se brojni hodočasnici sjećali njegova prepoznatljivog glasa, pjesme i molitve kojima ih je dočekivao u svetištu.
Posljednje godine života proveo je u Svećeničkom domu sv. Josipa u Zagrebu, gdje je živio nakon odlaska iz Marije Bistrice i gdje je od 2018. bio umirovljeni svećenik i kanonik.

Odlaskom mons. Lovre Cindorija Hrvatsko zagorje izgubilo je svećenika koji je obilježio jedno dugo i važno razdoblje povijesti Marije Bistrice. Njegovo ime ostat će zapisano ne samo u povijesti nacionalnog svetišta nego i u sjećanjima generacija Zagoraca i hodočasnika koji su ga poznavali.

Pregled privatnosti

Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.