»Sam Bog se skrbi za svoje remek-djelo i štiti ga«

 Od drugoga biblijskoga izvještaja o stvaranju čovjeka (2. poglavlje Knjige Postanka) pošao je papa Franjo u svojoj katehezi na općoj audijenciji u srijedu 22. travnja. Posebno se osvrćući na činjenicu da je Bog uvidio da čovjeku kao kruni stvaranja, smještenom u rajskom vrtu, »nešto nedostaje«, da je »sam«, da mu »nedostaje zajedništva«, »punine«, sve dok mu u ženi nije »stvorio pomoć kao što je on«, Papa je nadopunio katehezu od prethodne srijede na kojoj je govorio o komplementarnosti muškarca i žene.

Kada Bog, nakon što je pred čovjeka izveo životinje kojima je čovjek nadijevao imena – znak gospodstva čovjeka nad prirodom – napokon stvara ženu, »čovjek spoznaje da je to stvorenje, i samo ono, dio njega samoga: 'Gle, evo kosti od mojih kostiju, mesa od mesa mojega!'« – »Žena nije čovjekova replika, ona dolazi izravno iz Božjega stvaralačkoga čina. Slika rebra, doista, ne izražava inferiornost ili podložnost, nego upravo suprotno: da su muškarac i žena od iste supstance i da su komplementarni, da u sebi nose uzajamnost. A i činjenica da u izvještaju Bog oblikuje ženu dok čovjek spava naglašava da ona nipošto nije čovjekovo stvorenje, nego Božje«, rekao je Papa. No slika Adamova sna ima još jedno značenje. »Da bi pronašao ženu, možemo reći da bi u ženi pronašao ljubav, muškarac je najprije mora sanjati – i onda je nalazi«, istaknuo je Papa, a prisutni su hodočasnici te riječi, očito zbog njihova romantična naboja, popratili pljeskom.

»Božje povjerenje u muškarca i ženu kojima povjerava zemlju«, nastavio je Sveti Otac, »velikodušno je, izravno i potpuno. On vjeruje u njih. Zli je taj koji u njihov duh unosi sumnju, nevjeru, nepovjerenje, te naposljetku dolazi do neposlušnosti zapovijedi koja ih je štitila. Upadaju u delirij svemoći koji sve prlja i razara sklad. I mi to, svi mi, toliko puta u sebi osjećamo. Grijeh rađa nepovjerenjem između muškarca i žene, njihov će odnos ugrožavati tisuću oblika iznevjeravanja i podvrgavanja, lažnoga zavođenja i ponižavajuće prepotencije.«

Povijest donosi tragove »najdramatičnijega nasilja« koje je plod takvoga stanja. Kao primjer Papa je spomenuo »negativne krajnosti patrijarhalne kulture«, »mnogostruke oblike maskulizma« u kojima se »žena smatra bićem druge klase«, ali i »instrumentalizaciju i komercijalizaciju ženskoga tijela u sadašnjoj medijskoj kulturi«. »No pomislimo i na noviju epidemiju nepovjerenja, sumnjičavosti, pa čak i neprijateljstva koje se širi u našoj kulturi, polazeći osobito od razumljivoga nepovjerenja žena u savez između muškarca i žene koji bi bio kadar pročišćavati intimnost zajedništva te istodobno čuvati dostojanstvo različitosti. Ako se ne prenemo i ne pronađemo simpatiju za taj savez koja je kadra zaštititi nove naraštaje od nepovjerenja i ravnodušnosti, djeca će sve više dolaziti na svijet bez korijena u njemu, od same majčine utrobe. Društveno obezvrjeđivanje trajnoga i životu otvorenoga saveza muškarca i žene svakako je gubitak za sve. Moramo vratiti čast braku i obitelji«, rekao je Papa.

Ponovno se pozivajući na biblijski izvještaj, Papa je istaknuo da »čovjek nešto mora ostaviti (otca i majku) da bi u potpunosti pronašao ženu«. »To znači započeti put. Muškarac je sav za ženu i žena je sva za muškarca. Čuvanje toga saveza između muškarca i žene – premda su grješni i ranjeni, zbunjeni i poniženi, načeti nepovjerenjem i nesigurni – za nas je vjernike u današnjim prilikama, dakle, zahtjevni i nadahnjujući poziv«, rekao je Papa. Sam biblijski izvještaj u tom pogledu nam daje »prekrasnu ikonu«. »I načini Jahve, Bog, čovjeku i njegovoj ženi odjeću od krzna pa ih odjenu«, citirao je Sveti Otac biblijski izvještaj (Post 3, 21). »To je slika nježnosti prema grješnome paru koja nas zapanjuje. Božja nježnost prema muškarcu i ženi slika je otčinske zaštite ljudskoga para. Sam Bog se skrbi za svoje remek-djelo i štiti ga«, zaključio je Papa. (dag, gk; foto: sir)

Koristiti talente za Boga, Crkvu i bližnje
 Gajite velike ideale, one koji vas čine plemenitima i velikodušnima, one koji će umnožiti vaše talente, pozvao je papa Franjo mlade na općoj audijenciji u srijedu 24. travnja na Trgu sv. Petra, gdje se okupilo sto tisuća vjernika.

Sveti Otac je pozvao mlade da koriste svoje talente kako bi ih stavili u službu drugih. Život nam nije dan da ga ljubomorno čuvamo za same sebe, već nam je dan da ga darujemo, istaknuo je Papa. “Dragi mladi, imajte veliko srce! Ne bojte se sanjati velike stvari”, poručio je Papa mladima.

Svoju katehezu na općoj audijenciji Papa je posvetio članku Vjerovanja u kojem se kaže da će Isus “opet doći u slavi suditi žive i mrtve”, primijetivši kako ljudska povijest započinje stvaranjem muškarca i žene na Božju sliku i priliku a završava Kristovim posljednjim sudom. Tu je temu Papa obradio na temelju tri evanđeoska teksta: o deset djevica, talentima i posljednjem sudu.

Tumačeći najprije prispodobu o deset djevica, Papa je rekao da je vrijeme očekivanja Gospodinova dolaska vrijeme koje nam On daruje, vrijeme u kojem moramo svjetiljke vjere, nade i ljubavi držati upaljene, u kojem treba otvoriti srce dobru, ljepoti i istini. Od nas se traži da budemo spremni na susret, na lijep susret s Isusom, a to znači da moramo znati vidjeti znakove njegove prisutnosti, održati živom svoju vjeru, molitvom, sakramentima. Život uspavanih kršćana je žalostan život, kršćanin mora biti sretan. Nemojmo se uspavati, pozvao je Papa.

Govoreći o prispodobi o talentima, Papa je rekao da nas ona potiče na razmišljanje o odnosu između onoga kako koristimo darove koje smo primili od Boga i njegova ponovnog dolaska, kada će nas pitati kako smo ih koristili. Vjernik koji se zatvara u samoga sebe i skriva sve ono što mu je Gospodin dao nije uopće kršćanin. To je kršćanin koji ne zahvaljuje Bogu za sve ono što mu je darovao. Očekivanje Gospodinova ponovnog dolaska je vrijeme djelovanja, u kojem treba iskoristiti Božje darove ne za sebe same, već za njega, za Crkvu, za druge, vrijeme u kojem treba neprestano nastojati da se dobro umnoži u svijetu. Osobito danas, u ovom kriznom razdoblju, rekao je Papa, važno je ne zatvoriti se u sebe i ne zakopati vlastiti talent, već se otvoriti, biti solidaran i pozoran prema drugome.

Na kraju se Papa osvrnuo na evanđeoski odlomak u kojem je opisan Gospodinov drugi dolazak, kada će suditi sva ljudska bića, žive i mrtve, gdje evanđelist koristi sliku pastira koji dijeli ovce od jaraca.

Bog će nas suditi prema ljubavi, prema tome kako smo ga ljubili u svojoj braći, osobito najslabijima i onima koji su u najvećoj potrebi, primijetio je Papa. Da bi donijela plodove, Božja milost traži uvijek našu otvorenost njemu, naš slobodan i konkretan odgovor. Krist dolazi da nam donese milosrđe Boga koji spašava. Od nas se traži da se uzdamo u nj, da odgovorimo na dar njegove ljubavi dobrim životom, koji čine djela nadahnuta vjerom i ljubavlju. (ika / kathpress / gk)

Papa Franjo uputio je na općoj audijenciji također apel povodom otmice grčko-pravoslavnog i sirsko-pravoslavnog mitropolita u Aleppu. Primijetio je kako je to znak tragične situacije kroz koju prolazi sirijski narod, gdje nasilje i oružja i dalje siju smrt i patnju.

Dok se u molitvi spominjem dvojice biskupa, da se što prije vrate u svoje zajednice, molim Boga da prosvijetli srca i ponavljam hitni poziv koji sam uputio na Uskrs da krvoproliće prestane, da se pruži potrebna humanitarna pomoć stanovništvu i što prije pronađe političko rješenje krize, rekao je Papa u svome apelu.

Molitva kao odgovor Crkve na progone
Progonstva vjernika u raznim krajevima svijeta postaju sve teža i dramatičnija te je papa Benedikt XVI. u srijedu 18. travnja na 310. po redu općoj audijenciji tijekom njegova sedmogodišnjeg pontifikata istaknuo kako progonstva ujedinjuju Crkvu.

Pred četrdesetak tisuća hodočasnika, među kojima je bilo i nekoliko skupina iz Hrvatske, Sveti je Otac dao zanimljivo tumačenje progonstava Crkve, koja ohrabruju Crkvu u kontradikcijama svijeta i primijetio kako se Crkva ne mora bojati progonstava “koje je u svojoj povijesti prisiljena trpjeti, već se mora uvijek uzdati, poput Isusa u Getsemaniju, u prisutnost, pomoć i snagu Boga”.

Kada se nalazi pred opasnošću, nevoljom, prijetnjom, prva kršćanska zajednica ne pokušava analizirati kako reagirati, kako se braniti, koje mjere poduzeti, već se pred kušnjom posvećuje molitvi, rekao je Papa, osvrćući se na Lukin odlomak iz Djela apostolskih u kojem opisuje takozvane “male Duhove”. Pred progonstvima što ih podnosi zbog Isusa ta zajednica nije se nimalo prestrašila, već se okupila u molitvi kao jedna osoba, zazivajući Gospodina.

To je – prema Papinim riječima – prvo čudo do kojeg dolazi kada su vjernici izloženi iskušenjima zbog vjere. Jedinstvo se učvršćuje, jer je poduprto neslomljivom vjerom. U tim trenucima iskušenja prva kršćanska zajednica ne traži zaštitu života, već snagu da joj bude moguće naviještati Riječ Božju. Sve ono što se tada zbilo treba promatrati u Kristovom svjetlu, jer je on ključ kojim se može razumjeti i progonstva. Protivljenje Kristu, njegovoj muci i smrti treba promatrati u sklopu provođenja Božjeg naum za spas svijeta.

Na taj se način može shvatiti smisao progonstva prve kršćanske zajednice. To nije bila neka jednostavna udruga, već zajednica koja je živjela u Kristu i sve ono što je doživljavala sastavni je dio Božjeg nauma. Kao i Isus tako se i njegovi učenici suočavaju s protivštinama, nerazumijevanjem i progonstvima.

Pri kraju audijencije, održane na Trgu Svetog Petra, Papa je zahvalio za čestitke koje su mu izrazili vjernici povicima: “Sretan rođendan, Sveti Oče” kao i pismene čestitke, koje mu stižu prigodom obilježavanja sedme obljetnice njegova pontifikata, u četvrtak 19. travnja, te je pozvao vjernike da se mole za njega kako bi mogao ustrajati u službi Kristu i Crkvi. (ika / gk)

»Podjela kršćana oslabljuje evanđeosku poruku«
Podjela kršćana oslabljuje evanđeosku poruku jer je time naša vjerodostojnost ugrožena, rekao je papa Benedikt XVI. u katehezi tijekom opće audijencije u srijedu 18. siječnja, na kojoj je sudjelovalo osam tisuća hodočasnika.

Osvrćući se na Molitvenu osminu za jedinstvo kršćana, koja je u srijedu započela i završava 25. siječnja svečanom ekumenskom molitvom Večernje u bazilici Sv. Pavla, Sveti Otac je istaknuo kako su podjele među kršćanima nanijele veliku štetu kršćanstvu.

To je veliki izazov za novu evangelizaciju, koja može biti plodonosnija ako svi kršćani zajedno naviještaju istinu evanđelja Isusa Krista i daju zajednički odgovor na duhovnu žeđa današnjih ljudi, rekao je Papa.

Ekumenska zadaća je odgovornost čitave Crkve i svih krštenika, koji moraju poraditi na tome da djelomično zajedništvo koje već postoji među kršćanima uzraste sve do punog zajedništva u istini i ljubavi. Zato molitva za jedinstvo nije ograničena na ovu Molitvenu osminu, već mora postati sastavnim dijelom molitvenog života svih kršćana, u svakom mjestu i u svim vremenima, prije svega kada se osobe različitih tradicija susreću i zajedno rade za pobjedu, u Kristu, nad svime onim što je grijeh, zlo, nepravda, kršenje ljudskog dostojanstva, istaknuo je Papa te pozvao vjernike da se tijekom ove osmine posebno mole kako bi se osnažilo zajedničko svjedočanstvo vjere, solidarnost i suradnja među kršćanima.

Jedino nas Krist može spasiti od negativnih posljedica naših podjela, kazao je Benedikt XVI. Jedinstvo za koje se molimo zahtjeva, prema Papinim riječima, unutarnje obraćenje zajednica i pojedinaca.

Sveti Otac je primijetio kako je hitno potrebno svjedočiti suvremenom čovjeku živoga Boga, kojeg prepoznajemo u Kristu. Pritom mora biti svjesni da se jedinstvo za kojim težimo ne postiže samo našim naporima. To je dar koji primamo odozgor te se za to moramo neprestano moliti, rekao je Papa u katehezi. (ika / gk)