Znanstveni skup na Hrvatskom katoličkom sveučilištu

Trećoredska glagoljaška tradicija čuvarica izvorne hrvatske baštine

 Povodom 1150. obljetnice početka misije svete braće Ćirila i Metoda u Velikoj Moravskoj, kao i bogate hrvatske glagoljaške baštine prenesene i u suvremeno doba, tridesetak teologa, povjesničara, slavista i povjesničara umjetnosti iz Hrvatske, Rusije i Austrije okupilo se na međunarodnom znanstvenom skupu “Trećoredska glagoljaška tradicija u europskom kontekstu” koji je u petak 27. rujna započeo na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS) u Zagrebu.

Dvodnevni skup organizira Provincija franjevaca trećoredaca glagoljaša, a znanstveni suorganizatori su HKS, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Staroslavenski institut te Institut za povijest umjetnosti.

Fra Kristijan Kuhar sa Staroslavenskog instituta primijetio je da je dolazak svete solunske braće među Slavene događaj koji je obilježio svu povijest Europe, jer je stvorena pismenost i književnost koja je svoje korijene pustila najviše na prostoru Hrvatske.

“Treći samostanski red sv. Franje u Hrvatskoj, poznat pod nazivom franjevci trećoredci, od svoga utemeljenja u 15. stoljeću, poznati su kao 'glagoljaši'. Upravo ovaj naslov veže franjevce trećoredce u Hrvatskoj s ćirilometodskom tradicijom i europskim kulturnim nasljeđima, jer se pokazuje da je ovaj naslov nositelj identiteta i tradicije, i to tradicije koja čuva i prenosi izvornu hrvatsku baštinu”, ukazao je fra Kuhar istaknuvši kako se trećoredska tradicija očuvala i prenosila u pisanju, govorenju, molitvi, bogoslužju, umjetnosti te u načinu življenja i bliskosti na istočnoj hrvatskoj obali i njezinom zaleđu.

Okupljene je pozdravio i provincijal franjevaca trećoredaca o. Niko Barun. “Neka i ovaj skup kroz znanstveno i kulturno proučavanje bude čin predaje tradicije glagoljaške baštine ovom i budućim naraštajima. Na taj način, vjerujem, izvršit ćemo i djelo koje je franjevce trećoredce glagoljaše kroz povijest poticalo da čuvaju i prenose glagoljicu i glagoljaštvo u cjelini”, kazao je o. Barun i proglasio skup otvorenim.

Domaćin, rektor HKS-a dr. Željko Tanjić zahvalio je svima koji vjerno stoljećima čuvaju tradiciju glagoljice: “I mi želimo biti oni koji čuvaju i razvijaju našu kulturnu, duhovnu, nematerijalnu, ali ne zbog toga manje, nego još više vrijednu baštinu. Zato je ovaj skup i nama poticaj da promoviramo i potičemo naše studente u budućnosti ka otkrivanju i čuvanju naše tradicije”.

Nakon pozdravnih riječi ostalih (su)organizatora akademik Stjepan Damjanović u uvodnom je izlaganju podsjetio na tisućljetno hrvatsko glagoljaštvo i njegove ćirilometodske korijene.

Prvi ciklus predavanja otvorio je fra Kristijan Kuhar o trećoredskoj glagolitici. “Zbirka isprava u Arhivu provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša” bila je tema izlaganja Mirjane Matijević Sokol. Ugledna gošća Svetlana O. Vialova iz Ruske nacionalne knjižnice u Sankt Peterburgu govorila je o rukopisima franjevaca trećoredaca glagoljaša pohranjenima u toj instituciji, dva zbornika Šimuna Klimantovića, te po jedan Rabljanina Petra Milutinića i Andrije Čučkovića, kao i javno bilježničke isprave Jurja Černića (Črnića) sastavljene dalekog 25. studenog 1635. godine. O reguli franjevaca samostanskoga III. reda po starohrvatskom prijevodu tumačio je Johaness Reinhart sa Sveučilišta u Beču.

Znanstveni skup pjesmom je obogatio zbor Društva prijatelja glagoljice “Bašćina”, a u prostorijama HKS-a moguće je razgledati i izložbu glagoljskih rukopisa i druge glagoljaške baštine. (tš, gk)

Više pročitajte u tiskanome izdanju Glasa Koncila od nedjelje 6. listopada. Već od srijede novi broj je dostupan putem interneta na adresi enovine.glas-koncila.hr.