Znanstveni simpozij »Vjeronauk nakon dvadeset godina: izazov Crkvi i školi«

U povodu 20. obljetnice ponovnog uvođenja vjeronauka u hrvatski školski sustav, u utorak 14. lipnja u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu održava se jednodnevni znanstveni simpozij “Vjeronauk nakon dvadeset godina: izazov Crkvi i školi”, koji je organizirala Katedra religiozne pedagogije i katehetike Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Otvorenju simpozija nazočili su veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i sporta državna tajnica Diana Vican, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) Vinko Filipović, ravnateljica Uprave za nacionalni kurikulum MZOS dr. Vini Rakić, dekan KBF-a Josip Oslić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda Ivica Pažin, predstavnici drugih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, profesori katoličkih učilišta, vjeroučitelji i vjeroučitelji, kao i studenti i studentice, te predstojnici biskupijskih katehetskih ureda.

U pozdravnom govoru kardinal Bozanić je istaknuo da je simpozij prigoda vratiti se unatrag i analizirati ono što je učinjeno a što nije, te tako pridonijeti boljem sagledavanju perspektive. Podsjetio je kako su u raspravi prije ponovnog uvođenja vjeronauka u školu biskupi bili od početka složno otvoreni za taj novi izazov, unatoč pitanjima koja su dolazila i s desne i lijeve strane. Providonosna je bila otvorenost biskupa i baza naše Crkve.

Pitanje spremnosti, kazao je zagrebački nadbiskup, možemo i danas postaviti jer čovjek nije nikada do kraja pripravan. No, možemo reći da smo promjene dočekali spremni, čemu su zasigurno pridonijele tolike katehetske škole i sve ono što je naša Crkva na tom području činila po svojim župama, rekao je kardinal.

Dotičući se župne kateheze, kardinal Bozanić je istaknuo kako je župna kateheza pred novim izazovom da definira samu sebe. Ona nije ponavljanje vjeronauka u školi, kao što vjeronauk u školi nije vršenje župske kateheze, upozorio je. Podsjetio je i da zahvaljujući vjeronauku u školi danas ima više djece koja u župi pristupaju sakramentima kršćanske inicijacije.

Govoreći o vjeroučiteljima, kardinal Bozanić je rekao kako zahvaljujući radu proteklih dvadeset godina imamo plejadu sposobnih vjeroučitelja, što je bogatstvo i za školu i za Crkvu.

Moramo nastojati da formacija postane još viša i jača, jer vidimo mnoge izazove i u Crkvi i društvu, rekao je kardinal te istaknuo kako je dobro da učilišta načine projekt vezan uz potrebe vjeroučiteljskog kadra, da ne školuju vjeroučitelje koji poslije neće moći dobiti posao.

Očekujemo da simpozij donese i neke prijedloge i zaključke za budući hod Crkve u odnosu za formaciju vjeroučitelja, a i za bolje formiranje župne kateheze, zaključio je kardinal.

Državna tajnica Dijana Vican u svom je obraćanju istaknula da se danas više ne postavlja pitanje zašto vjeronauk, već kako dalje od dobroga napraviti bolje. Ravnatelj AZOO-a Vinko Filipović rekao je da je uspostavljena dobra infrastruktura temeljem suradnje ministarstva i Nacionalnog katehetskog ureda, kao i biskupijskih katehetskih ureda. Istaknuo je da vjeronauk ima važnu ulogu u školskom odgoju, uključujući i predškolski odgoj, i to u informativnom, formativnom i obrazovnom smislu.

Otvarajući simpozij, dekan KBF-a Josip Oslić govorio je o važnosti komunikacije između vjeroučitelja, ravnatelja škole i župnika te izrazio uvjerenje da je program provođenja vjeronauka u školi uspio.

Nakon pozdravnih govora prvo izlaganje s temom “Je li vjeronauk u školi odgovorio na očekivanja Crkve?” održao je predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić.

Slijede izlaganja “Renesansa ili kraj religije? Pogled iz teološke perspektive” (dr. sc. Željko Tanjić), “Vjeronauk u Hrvatskoj u suodnosu sa župnom zajednicom i katehezom – bilanca” (dr. sc. Milan Šimunović), “Prihvaćenost vjeronauka kao školskog predmeta” (dr. sc. Valentina Mandarić), “Vjeronauk u školi u službi hominizacije i evangelizacije pojedinca i društva” (dr. sc. Josip Baloban), “Pravni okvir katoličkog vjeronauka u javnim školama: aktualnosti i perspektive” (dr. sc. Josip Šalković) i “Suvremeno stanje i prilozi za perspektive Islamskog vjeronauka u bosanskohercegovačkoj školi” (dr. sc. Edina Vejo).

Popodnevni dio simpozija započinje izlaganjem “Vjeronauk, župne zajednice i pastoral škole” koje će održati doc. dr. sc. Thea Filipović. Slijede izlaganja “Formacija vjeroučitelja u okviru Bolonjskog procesa – izazov za visoka učilišta u Hrvatsko” (dr. sc. Alojzije Hoblaj), “Odgoj između stege i slobode” (dr. sc. Nenad Malović), “Odgojno-obrazovni sustav u ozračju krize vrijednosti i identiteta: religija kao pogled s onu stranu krize” (dr. sc. Tonči Matulić) i “Vjeronauk u školi, bogatstvo za Hrvatsku i Europu” (dr. sc. Ružica Razum). Simpozij će završiti plenarnom raspravom koju će moderirati dr. sc. Ivica Pažin. (ika / gk)