Zlatna uljanica Glasa Koncila animiranom filmu »Bo-tuov bubanj«

Vetera et nova. I staro i novo. Tako bi se ukratko mogao okarakterizirati simpatični animirani film “Bo-tuov bubanj” redateljice Ivane Guljašević, ovogodišnji dobitnik “Zlatne uljanice” Glasa Koncila za promicanje etičkih vrijednosti na filmu. Film je prikazan na 21. Danima hrvatskog filma održanima u Zagrebu od 16. do 22. travnja, a “Zlatnu uljanicu” autorici je uručio v.d. ravnatelja Glasa Koncila Stjepan Pogačić na svečanoj dodjeli nagrada u kinu Studentskog centra u Zagrebu u subotu navečer 21. travnja.

Bo-tuov bubanj priča je o razlici među naraštajima, međusobnom razumijevanju i poštovanju. Sama je priča, kako se ističe u Katalogu – ujedno i snimateljica, montažerka i animatorica – smještena u afričko pleme M-gunga koje je generacijama sviralo jedan određeni ritam na bubnjevima. I to sve dok mali Bo-tu nije dobio bubanj i otkrio novi ritam, što je oduševilo njegove vršnjake, ali i zgrozilo starije generacije. No mudri poglavica i plemenske starješine nakon nekoliko dana vijećanja zaključili su da svaka generacija ima pravo na svoj ritam, ali da se ni stari ne smije zaboraviti. “Toj su se odluci veselili uz vatru i ples cijelu noć”, zaključuje se u crtiću kojemu je “glas posudio” glumac Dubravko Sidor.

Na taj način taj gotovo šestominutni animirani film, za koji je scenarij napisao Bruno Kuman, glazbu skladao Aljoša Vuković, u proizvodnji Školske knjige i Igubuke, prenosi zapravo općeljudske vrijednosti i u prvi plan stavlja potrebu uravnoteženoga života između starijih i mlađih naraštaja. U njemu stariji moraju nastojati biti otvoreni novome i budućnosti, dok mlađi naraštaji težeći napretku i boljitku ne smiju i ne mogu zaboraviti vlastite korijene, te moraju poštivati i u svom životu vrednovati i cijeniti tradicionalne vrijednosti svoje sredine. Sklad je između naraštaja moguć uvijek tamo gdje se mudro promišlja život i otvorenost budućnosti, te ispravno vrednuje sadašnjost i prošlost.

I ovogodišnji “Dani” održani su u Studentskom centru u Zagrebu, a kako su istaknuli – već uobičajeno sjajni – organizatori, sveopća se kriza nije odrazila na broj prijavljenih filmova. Ove godine pristiglo ih je 300, a selekcijsko povjerenstvo (Dean Šoša, Bruno Kragić i Ana Hušman) u program konkurencije uvrstilo je 111 filmova.

U konkurenciji za nagrade žirija 21. DHF-a (Grand Prix, Oktavijan, Jelena Rajković, Zlatna uljanica te nagradu publike) u kategoriji igranog filma natjecala su se 22 naslova, dokumentarnog 17, animiranog 20 te eksperimentalnog filma 18. Na popisu namjenskih filmova našlo se 18, a u kategoriji glazbenih spotova 16 uradaka. Kako su ove godine članovi selekcijskoga povjerenstva bili “stroži”, u konkurenciji je prikazano manje filmova no prošlih godina, no to nipošto nije narušilo kvalitetu DHF-a, koji su kroz tjedan dana ponudili i brojne druge sadržaje publici koja je na pojedinim projekcijama “odgovorila” u dobrom broju, dok je na nekim drugima ipak zakazala.

I dok se “Dani” iz godine u godinu, već više od dva desetljeća, pokazuju kao izuzetno vrijedan nacionalni filmski festival – uz onaj u Puli – koji je doista jedinstven, čini se da bi i Ministarstvo kulture i Hrvatski audiovizualni centar ipak trebali pokazati daleko više osjećaja i skrbi za njega kao što to pokazuju za neke slične, a privatne projekte.

Jer, DHF uz glavni program konkurencije, svake godine ponude i bogat popratni program. Tako je u suradnji s “Blank_filmskim inkubatorom” od 17. do 19. travnja održana trodnevna besplatna radionica za 12 polaznika, dok je u suradnji s Hrvatskim filmskim ljetopisom održana radionica filmske kritike pod nazivom “Kritični dani”. Uz te radionice, ponuđeni su i drugi poučni, ali i zabavni sadržaji. Besplatno. (rr, gk)