U uskrsnome broju Glasa Koncila pročitajte…

 Grafičkim prikazom koji sugerira uskrsno svjetlo koje, uzevši oblik križa, obasjava sjenovitu i pomalo maglovitu šumu nudi se čitateljima novi, uskrsni broj Glasa Koncila, 14. u tekućoj godini.

Na naslovnici se nalazi i kraći tekst u kojemu se objašnjava da je “Uskrs ove godine u Hrvatskoj i svijetu brojne ljude zatekao u životnom strahu za golu egzistenciju” te je stoga uredništvo Glasa Koncila umjesto tradicionalne uskrsne čestitke za sve vjernike i ljude dobre volje ispisalo “put svjetla”. Svojom formom prilog, koji se nalazi na dvije srednje stranice, prati spomenutu uskrsnu pobožnost, a sadržaj je vezan uz važna područja i/ili skupine ljudi koji nose život vjerničkih zajednica, društva i hrvatskoga naroda – sve kroz prizmu uskrsne nade.

Duh uskrsne nade, koju uvijek prati i poziv na djelovanje, vodi i mons. Ivana Miklenića u komentaru. On poziva sve, a osobito Isusove učenike da pogledaju istini u oči. Istina je pak da se je u mnoge ljude i u mnoga područja života u Hrvatskoj uvukao strah, koji se, nažalost, često temelji na opravdanim razlozima. Urednik, međutim, zaključuje: “Isusovi učenici koji su inficirani nesigurnošću i strahom, materijalnim ili sebičnošću, upravo ovogodišnju proslavu Uskrsa trebali bi prepoznati kao neodgodiv poziv i izazov da i na nesigurnost i strah, na bogatstvo i materijalno općenito, kao i na sebičnost, počnu gledati očima Uskrsloga, jer samo tako mogu posvjedočiti da je Uskrs jedini pravi odgovor na aktualne hrvatske izazove.”

Uskrsnom nadom i pozivom na buđenje prožete su i poruke hrvatskih nadbiskupa i biskupa. “Što ćete mi dati?” – To izdajničko Judino pitanje provlači se kroz potresnu uskrsnu poruku zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, koju Glas Koncila prenosi u cijelosti. Materijalistički svjetonazor koji je, vođen logikom toga pitanja, spreman sve prodati pa i čovjeka i ono najplemenitije u njemu, u sadašnjem trenutku u Hrvatskoj pokazuje svoje dramatične posljedice. Posebno se kardinal Bozanić osvrće na pitanje bankovnih kredita koji su neke doveli do “krajnjih granica životne izdržljivosti”. Nitko ne može pilatovski prati ruke, poručuje kardinal.

Ovako je, između ostaloga, zagrebački nadbiskup sročio poruku uskrsne nade: “U slučaju Isusovih učenika bilo je puno nutarnjih lomova, nevjera, nedosljednosti, grijeha, ali su se događale i obnove koje su vraćale na Božju ljubav prema čovjeku, na vjernost toj ljubavi. Kristov vazam, ta neizreciva drama od Posljednje večere do Uskrsnoga jutra, u sebi sadrži različite trenutke sučeljavanja, razgovora, rasprava, osporavanja, nedoumica; pokazuje polazište u zajedništvu punom povjerenja, razvoj u poljuljanosti toga povjerenja i ponovno okupljanje, vraćanje na početke (Galileju) te novo povjerenje koje je snagom Duha Svetoga darovano Crkvi.”

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Kršćanska je vjera susret sa živim uskrslim Kristom. Biti kršćanin znači biti uronjen u Krista. Tu uronjenost pozvani su živjeti svi Kristovi vjernici, premda na različite načine. Jedan od načina je i redovništvo. U Intrevjuu u uskrsnome broj Glasa Koncila o uskrsnim temeljima redovništva progovara redovnik franjevac, bibličar na KBF-u u Splitu fra Domagoj Runje. “Vjerujući u uskrsnuće, vjerujemo u konačnu sudbinu svijeta spašenoga u Kristu. U tom smislu kaže se da su redovnici eshatološki znak, tj. samom činjenicom da postoje i samom svojom pojavom ljude usmjeravaju prema onim posljednjim, istinskim i vječnim vrjednotama”, kaže između ostaloga sugovornik, koji o redovništvu progovara na način koji je poticajan za sve vjernike uskrsloga Krista.

Glas Koncila predstavlja i “uskrsne pobjednike”, svećenike, redovnike i laike koji su u protekloj godini dali svoj život za Krista. Obrisima Velikoga petka opečaćen je ovogodišnji Uskrs onih obitelji koje čekaju na deložaciju. Tjednik u uskrsnome broju predstavlja deložacijske patnje mnogobrojne obitelji Cvjetković iz Zagreba. Osim uskrsne priče “Vidio sam Šimuna Cirenca” Lajče Perušića i bloka uskrsne poezije, tjednik u proširenom uskrsnom broju na 48 stranica donosi i nekoliko stvarnih priča o životima ljudi u kojima se ostvaruje uskrsnuće. Tu svakako spada svjedočanstvo male sestre Denise od Isusa, Francuskinje, članice Isusovih malih sestara iz redovničke obitelji koja se nadahnjuje duhovnom ostavštinom Charlesa de Foucaulda.

A i Zdravko Gavran, javni djelatnik i publicist kojega Glas Koncila predstavlja u rubrici “Vjernici laici aktivni u crkvi”, svjedoči: “Sklopio sam savez s Bogom da ću raditi na njivi za dobrobit vjere, Crkve i hrvatskoga naroda i da se ne ću opterećivati materijalnim pitanjima, a da vjerujem da će se Bog pobrinuti da imam osnovno. I sa svim svojim slabostima i pogrješkama tako živim jako vjerujući u uskrsnuće, jako, jako. Uskrsnuće vidim u svim ljudskim činima dobrote, ljubavi, nesebičnosti, opraštanja, jer je u svemu tome slutnja uskrsnuća. U svemu je tome prisutan uskrsli Isus koji nam daje snagu koju je ljudskim očima teško očekivati.”

Prostorom na stranicama i važnošću ističu se u uskrsnome broju Glasa Koncila dva izvještaja koja se odnose na bl. Alojzija Stepinca. O njemu su na tribini “Zajednički vidici” govorili dr. Tonči Matulić i dr. Ivan Dodlek. A u Jasenovcu je održan Dan obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika. Misu je u zajedništvu s (nad)biskupima Đakovačko-osječke crkvene pokrajine predvodio požeški biskup Antun Škvorčević, koji je u propovijedi rekao: “Još uvijek ima onih za koje postoje samo žrtve na vlastitoj strani, a zločinci na drugoj strani, te na taj način kamenuju istinu. Svjedoci smo da takve ljude ni u najnovije vrijeme ne zanima to što je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac 19. veljače 1943. jasenovački logor nazvao 'sramotnom ljagom', a za ubojice u njemu izjavio da su 'najveća nesreća Hrvatske', ni što je pomagao i spašavao mnoge od sigurne smrti, bez obzira na njihovu vjeru i naciju. Oni pozivaju papu Franju da se u Jasenovcu pokloni žrtvama, ali u skladu s računom koji time žele postići za vlastite ciljeve.” (dag, gk)
 

U uskrsnome broju Glasa Koncila pročitajte…

 Uskrsni broj Glasa Koncila tematski je posvećen najvećoj kršćanskoj svetkovini. Poruke koje upućuju hrvatski (nad)biskupi izražavaju zabrinutost, ali i ohrabrenja katoličkom puku i svim ljudima dobre volje da ne klonu, nego da svoje teškoće gledaju i žive u svjetlu vjere i nadi uskrsnuća.

Među uskrsnim porukama je i ona zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, koji u njoj ističe da stanje u društvu zabrinjava, traži brze promjene, novu solidarnost i zajedništvo: “Prošlo je već više od šest godina od početka teške ekonomsko-financijske krize, koja je posebno pogodila područje rada. To osobito osjećaju naši mladi koji nakon završenoga školovanja ne mogu naći posao, ali i oni koji nakon više godina i desetljeća rada ostaju bez posla, s brigom za obitelj. Ti građani u našoj su sredini lišeni temeljnih ljudskih prava, kao što je pravo na rad.”

Kardinal Bozanić nadalje upozorava: “Zabrinjava naglašavanje nejedinstva i podjele u tkivu hrvatskoga narodnoga bića, koje ističu kreatori hrvatske javnosti, kad je riječ o nacionalnom identitetu, odgoju i temeljnim pitanjima društvenoga života. Je li to što se predstavlja naša hrvatska stvarnost ili nas se samo u to nastoji ciljano uvjeriti?”
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

U komentaru pod naslovom “Uskrsni ispit savjesti” glavni urednik mons. Ivan Miklenić primjećuje da je mnogo razloga da se na svim razinama kršćanstva u Hrvatskoj napravi iskreni, smireni i ponizni ispit savjesti, a glavni je razlog to što hrvatski građani kršćani, osobito katolici, ne smiju bježati od svoje osobne odgovornosti za cjelokupno stanje u suvremenom hrvatskom društvu.

Komentator upozorava da su građani vjernici odgovorni za hrvatsko društvo i državu i kao građani i, specifično, kao vjernici. Specifičnost odgovornosti jest u tome što su kršćani, uz redovitu građansku odgovornost po kojoj su izjednačeni sa svim hrvatskim građanima u obvezama i pravima, dužni očitovati i dodatnu odgovornost u zauzetom služenju općemu dobru cijeloga hrvatskoga društva. Dodatna odgovornost kršćana je samo izvršavanje temeljne Božje zapovijedi ljubavi prema bližnjemu i gledanje na svu stvarnost, osobnu i društvenu, u svjetlu uskrsnuća Isusa Krista.

U intervjuu fra Darko Tepert, bibličar s KBF-a Sveučilišta u Zagrebu progovara o vjeri u Uskrsloga koji otvara vrata radosti. Iz osobnoga iskustva kaže: “Mogu reći da sam Isusa susreo kao živoga tako što je promijenio moj život. Promijenio je neka moja očekivanja, pogled na samoga sebe, na svijet. Sam za to ne bih imao snage ni odlučnosti. Riječ je o osobnom iskustvu. Vjerujem da svaki vjernik ima neki trenutak u životu kad je shvatio: 'Tu je Bog, tu je uskrsli Gospodin koji je prisutan i dotiče moj život, tješi me, hrabri, prati, daje mi snagu da nešto učinim ili da nešto izdržim.' Mislim da svaki vjernik ima u svom životu barem trenutak kad mu se odškrine nebo i kroz tu pukotinu zasja uskrsli Krist. To je susret.”

U rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” Antonija Srbljinović napominje da je s Bogom jednostavnije rješavanje problema. U nizu priloga na 48 stranica Glas Koncila donosi i katehezu kardinala Josipa Bozanića koju je posvetio bračnoj nerazrješivosti.

U opsežnom izvješću prilog je s Dana kršćanske kulture iz Splita, zatim o pravoslavnoj Liturgiji svetoga ognja u Jeruzalemu. Na dvije stranice uskrsni broj donosi prilog o uskrsnim pobjednicima – svjedocima vjere u naše doba. Naime, samo prošle godine u mir krila Otčeva nasilnom su smrću otišla još 23 svjedoka evanđelja.

Uz uskrsne običaje, pjesme i drugu simboliku u novome broju Glasa Koncila nalazi se i prilog o hrvatskoj društvenoj stvarnosti u kojoj više od 310.000 hrvatskih građana dočekuje Uskrs s blokiranim računima, što upućuje na povijesne okolnosti da je poslije “krvavoga” došao “blokirani” Uskrs! (vč, gk)