Pohod pape Franje Latinskoj Americi naslovna je tema novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom od nedjelje 12. srpnja. “Darivanje je naša revolucija”, poruka je s prve Papine postaje putovanja u Ekvadoru.

Dok se u svijetu uvijek iznova javljaju novi ratovi i sukobi, “mi kršćani ustrajemo na ponudi da se drugoga prizna, da se liječe rane, da se grade mostovi, da se uspostavljaju tješnji odnosi te da jedni drugima pomažemo nositi terete”, rekao je Papa pozivajući se na svoju pobudnicu “Evangelii gaudium – Radost evanđelja”.

Osim novosti s južnoameričkoga kontinenta novinar Darko Grden detaljno analizira i novu encikliku pape Franje “Laudato si' – Hvaljen budi”, a donijete su vijesti i s predstavljanja tog dokumenta u hrvatskim (nad)biskupijama.

U komentaru urednik Ivan Miklenić tematizira dvije godine hrvatskoga članstva u Europskoj uniji. “Neosporno je da je punopravno članstvo Hrvatske u EU-u otvorilo brojne nove mogućnosti, no također je neosporno da su te dvije godine zahvaljujući političarima, ponajprije onima na vlasti, ali uz neizbježnu odgovornost i onih u opoziciji, postale godine propuštenih mogućnosti. Vidi se to i po nepoštivanju prava i po gubitcima u stanovništvu i u gospodarstvu”, piše među ostalim urednik Miklenić.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr        

U intervjuu jezikoslovka dr. Nataša Bašić govori o nesvakidašnjoj parnici i hrvatskom pravopisu, te poziva na zakonsko normiranje hrvatskoga jezika. “Poziv je dolazak Božje ljubavi čovjeku”, svjedoči s. Anastazija Pitka, vasilijanka iz Osijeka, u susretu u Godini posvećenog života.

Reportaža čitatelje Glasa Koncila upoznaje sa salezijanskom župom Marije Pomoćnice na zagrebačkoj Knežiji, i bogatstvom pastoralnoga djelovanja na tom “ušću” studentskih putova, svojevrsnom hrvatskom Valdoccu.

Nastavlja se povijesni feljton o 70. obljetnici bleiburške tragedije i križnoga puta hrvatskog naroda. Među katoličkim oblikovateljima kulture predstavljena je “poezija staroga zlata i tišine” Tomislava Dorotića, a donijeta je i pjesma te biografija Frane Alfirevića.

“Vjera – privatna ili javna stvar?”, naslovno je pitanje rubrike Naši razgovori, a dio prostora u novom broju katoličkoga tjednika posvećeno je i mnoštvu jubileja zlatomisnika. “Angažman u župi tjera me da budem kreativna i prilagodljiva”, naslov je susreta s Petrom Jurinom, pastoralnom vijećnicom, čitačicom i župnom medijskom suradnicom u Stubičkim Toplicama.

U rubrici Propisi-pravo-pravda Stjepan Androić piše o radu u Njemačkoj i isplati hrvatske mirovine. O problemima s nikad manjom količinom pšenice otkako je Hrvatske i mnogim poljoprivrednim poteškoćama priča Roberta Sorić, urednica lista “Agroglas”.

Na posljednjoj stranici svoju vjeru svjedoči i nova miss Hrvatske, Šibenčanka Maja Spahija. Uz enigmatski kutak morem od biskupije do biskupije GK objavljuje i novu karikaturu Srećka Puntarića Felixa. (tš, gk)
 

Važne poruke s euharistijskih slavlja za domovinu uz Dan državnosti provlače se kod novi 27. ovogodišnji broj Glasa Koncila od nedjelje 5. srpnja. Na naslovnici je istaknuta poruka zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića s mise u crkvi sv. Marka “Vlasti se moraju djelotvornije suočiti s egzistencijalnim problemima” u kojima je upozorio na tri problematična područja hrvatskog društva: nebrigu za demografsko stanje, iseljavanje i korupciju. Uz uglednike iz javnoga života na misi su sudjelovali predstavnici hrvatskih branitelja te obitelji poginulih i nestalih, a posebno je odjeknuo kardinalov poziv: Hrvati, ne odustajte od Hrvatske! Odnosom prevladavajućega i kontroliranoga javnoga mnijenja prema sudbinskim hrvatskim temama bavi se u svojem komentaru glavni urednik Ivan Miklenić koji piše o raskrinkavanju specifične korupcije koja je, prema njegovu mišljenju, prožela kako garnituru na vlasti tako i garnituru u formalnoj opoziciji te u tome vidi stvarni razlog zašto Hrvatska ni 25 godina od svoje samostalnosti ne može imati relevantne slobodne medije. Snaga političke korumpiranosti “spriječila je brže izlaženje iz aktualnoga, nevidljivoga, ali stvarnoga ropstva umreženim skupinama”, piše Miklenić i nastavlja, “no sve stravičnije posljedice takvoga upravljanja Hrvatskom sve su vidljivije, sve su opipljivije na koži sve brojnijih hrvatskih građana, pa takvoj vladavini, htjele to tzv. političke elite ili ne, mora doći kraj”. O temama politike, zaborava, odnosa prema Slavoniji, ali i kulturnim aktivnostima govorila je za Glas Koncila u intervjuu književnica i prevoditeljica Ivana Šojat, nedavno nagrađena književnica za kratku priču u jednom dnevnom listu. “Slavonija je pogođena dvostrukom pošašću: razrušena je u ratu, pokradena u poraću, pozadinskim 'igrama' pohlepnih pretvorena u feud, vraćena unatrag”, upozorava sugovornica GK-a i ističe kako su tom dijelu Hrvatske potrebna budućnost i radna mjesta. U crkvenim, ali i društevnim krugovima, odjeknula je objava druge po redu enciklike pape Franje “Hvaljen budi” koja se bavi ekološkim pitanjima, ali i mnogim političkim i ekonomskim izazovima u kojoj obrađuje ne samo tehničke mjere zaštite okoliša, već potiče dijalog o tome kako oblikovati budućnost našega planeta. O tome piše naš suradnik Krešimir Cerovac. Ovaj je prvi srpanjski broj Glasa Koncila obogaćen svećeničkim prilogom u kojem se donose fotografije mladomisnika iz hrvatskih biskupija i nadbiskupija, ali i redovničkih družbi i redova s podatcima o njihovom rođenju, župa iz kojih dolaze i datumom održavanju mladih misa. Uz slavlja novih ređenika može se čitati i o svećenicima jubilarcima. U novom broju Glasa Koncila na četrdeset stranica posvećen je prostor i za rubrike “Put u slobodu” i “Drugačiji su među nama” u kojim progovaraju predsjednik udruge za borbu protiv ovisnosti iz Osijeka Tomislav Mišetić koji je iskusio ponor ovisnosti iz kojega se uspio spasiti te novinarka Nevenka Špoljarić koja je kao ratna reporterka na jednom od zadataka bila ranjena. Čitatelji mogu čitati o aktivnostima trsatskog mjesnog bratstva Franjevačkog svjetovnog reda koji vodi prihvatilište “Ruže sv. Franje”, ali i resocijalizacijske projekte te su pokrenuli časopis “Ulične svjetiljke”. Drugi veći prilog u ljetnom broju posvećen je obljetnici trideset godina pastoralne skrbi za Rome u Hrvatskoj, u kojoj je najistaknutija redovnica s. Karolina Miljak. Mladi su se, pak, na svojim stranicama dotaknuti teme ljeta kao prilike za duhovni rast. Reportaža ovoga puta predstavlja Crikvenicu i po tradiciji bogatu župu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Oko četiri tisuće župljana doživljava novo buđenje uz duhovne poticaje i svojega župnika Slobodana Bunozu, a u posljednje vrijeme postaju sve prepoznatljiviji i izvan crkve, suživljenost s mjestom i gradom sve je veća. Inozemne su stranice obojane vijestima iz središta Katoličke Crkve: prenose se glavni naglasci iz nedjeljnog Angelusa i kateheze pape Franje, a tu su i vijesti o uspostavljanju Tajništva za komunikaciju, velikom zanimanju za sinodu o obitelji, kao i o misi koju je papa slavio s 46 novih nadbiskupa metropolita. (it, gk)

 “Lijepo je pripadati Isusu koji ne pokorava, nego oslobađa” – stoji na naslovnici novoga Glas Koncila, s nadnevkom nedjelje 28. lipnja, koji donosi izvještaje sa svećeničkih ređenja iz Zagreba, Pule i Hvara. “Ljudi će primijetiti vaša lica, vaše sposobnosti ili vaša ograničenja, ali ne trebaju se zaustaviti na vama. Po vama trebaju doći do Isusa ili barem naslutiti lice i pogled Krista, koji je Pastir pastira. Ono lice, Božje lice, koje u čežnji, svjesno ili nesvjesno, traži svaki čovjek”, napomenuo je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u propovijedi.

U komentaru mons. Ivan Miklenić pod naslovom “Treba li Republika Hrvatska slaviti Dan antifašističke borbe?” upozorava da ako današnja Hrvatska imalo drži do svoje državnosti, onda će se već o ovogodišnjem Danu državnosti sjetiti svojih stvarnih temelja, a Drugi svjetski rat prepustiti povijesti. Nije li i u tom kontekstu nužno preispitati postojanje i smisao Dana antifašističke borbe?

Među vijestima iz života Crkve i društva Glas Koncila donosi da je Torontu kardinal Collins blagoslovio kip kardinala Stepinaca za kojega je rekao da je sveti i vjerni sin Katoličke Crkve. “U vremenu kada nam iz raznih dijelova svijeta, posebice s Bliskoga istoka, dolaze strašne i uznemirujuće vijesti i slike progona naše braće kršćana, lik mučenika za vjeru bl. Alojzija Stepinca svijetli novim sjajem”, rekao je kardinal Collins.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr      

Miklós Soltész, državni tajnik za vjerske, narodnosne, civilne i društvene odnose pri Ministarstvu ljudskih resursa Republike Mađarske, u pratnji mađarskoga veleposlanika u Republici Hrvatskoj Józsefa Magyara i generalnoga konzula Republike Mađarske u RH Antonija Giovannija De Blasija, posjetio je u četvrtak 18. lipnja u Nadbiskupskom domu u Đakovu nadbiskupa đakovačko-osječkoga Đuru Hranića. U pratnji mađarskih dužnosnika među ostalima je bio i biskupski vikar za vjernike Mađare u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji Gergely Beer. Među ostalim kazao je: “Da opstanemo – to je demografski problem. Zato moramo ojačati obitelji, ostati uz obitelji u europskoj politici, svuda, a tu veliku ulogu ima Katolička Crkva i civilne udruge vezane uz Crkvu. Politika koja jača obitelji budućnost je naroda u cijeloj Europi, a takvu politiku želim i Hrvatskoj”.

O teškom stanju kršćana na Bliskom istoku upozorava sirsko-katolički nadbiskup Mosula Youhanna Boutros Mouche, koji je prema pisanju austrijskoga Kathpressa, pozvao međunarodnu zajednicu na “široku intervenciju” da bi se suzbio ekstremizam na cijelom području. Taj je apel mons. Mouche uputio na prvu obljetnicu od ulaska snaga takozvane “Islamske države” u Mosul, a s ciljem da se poduzmu svi napori kako bi se porazila ta teroristička organizacija koja je iz samoga grada i Ninivske doline protjerala čak 150 tisuća kršćana.

Predstavljena je enciklika “Laudato si' – Hvaljen budi” pape Franje u kojoj između ostaloga stoji: “Potrebni su 'integralna ekologija' i 'ekološko obraćenje'”. Samo dan nakon objave enciklike pape Franje, Franjevački svjetovni red i koalicija udruga “S.O.S. za Jadran” u petak 19. lipnja u Zagrebu su prenijeli glavne naglaske novoga Papina dokumenta koji je posvećen temi ekologije i klimatskih promjena, brizi za zajedničku kuću.

U intervjuu prof. dr. Ivan Jurković sa Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli progovara o srednjovjekovnoj povijesti, te ističe: “Srednji vijek je najhumanije razdoblje u povijesti čovječanstva”. Reportaža je iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Klanjcu, a u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavljena je Irena Lacić, pastoralna suradnica iz Sesvetskih Sela. U godini osoba posvećena života progovara s. Karmela Eva Dominković iz Đakova. Među vijestima su izvješća sa spomen-skupova i misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina iz Otok Virja i Jazovke. (vč, gk)

 Naslovnica novoga broja Glasa Koncila, 25. u tekućoj godini s nadnevkom od 21. lipnja, započinje proslavom sv. Vida, zaštitnika Riječke nadbiskupija i Grada Rijeke.

Liturgijsko slavlje i svečanu procesiju iz katedrale duž najpoznatije riječke šetnice Korza do Trga Riječke rezolucije, na kojemu se nalazi najstariji kip sv. Vida, predvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s riječkim nadbiskupom i metropolitom Ivanom Devčićem, biskupima Riječke metropolije, izaslanicima zagrebačkoga i zadarskoga nadbiskupa, brojnim svećenicima i mnoštvom naroda. Kardinal Puljić je u propovijedi, uz ostalo, pozvao sve vjernike: “U svijetu moramo biti ono što jesmo, biti kršćani i svoj identitet svjedočiti u sredini u kojoj živimo. To je i papa Franjo poručio mladima u Sarajevu, a mi moramo biti svjesni toga identiteta. Moramo se povesti za Isusovim riječima u kojima nas poziva da uzmemo svoj križ i krenemo za njim. Nije lako nositi križ, to može samo onaj koji ljubi Isusa Krista.”

“Komu koristi splitski incident?”, zapitao se u komentaru glavni urednik Ivan Miklenić povodom kvalifikacijske utakmice između nogometnih reprezentacija Hrvatske i Italije na nogometnom stadionu Poljudu u Splitu, tijekom koje je iznenada na travnjaku osvanuo zloglasni kukasti križ. On je taj događaj povezao s drugim koji se dogodio dan kasnije – Zagreb Prideom, koji je održan pod sloganom: “Glasnije i hrabrije: antifašizam – bez kompromisa”, te je zaključio: “Premda splitski incident i poruka Zagreb Pridea na prvi pogled nemaju nikakvu povezanost, vrlo je vjerojatno da su oba plod i izum istoga centra moći pa se nameće pitanje nisu li sadašnjoj vladajućoj garnituri, koja svim silama pokušava obmanuti javnost o svojoj uspješnosti, upravo potrebne i poželjne da bi već sada disciplinirale svoj predmnijevani dio biračkoga tijela?”.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr     

O genetici, znanstvenome istraživanju, odnosu razuma i vjere, teologije i znanosti, značenju vjere u njegovu životu, razlozima zbog kojih je postao podđakon Bugarske pravoslavne Crkve, govori dr. Petar Tomev Mitrikeski s Instituta za istraživanje i razvoj održivih ekosustava i Instituta “Ruđer Bošković” u Zagrebu, u središnjem intervjuu pod naslovom: “Ateisti se ne bi trebali zgražati kada znanstvenici tvrde da svemir ima Stvoritelja”.

Đurđica Ivanišević Lieb u “Zapažanjima” donosi pregled aktualnih zbivanja u društvu, među kojima posebno upozorava na podatke Državnoga zavoda za statistiku, koji su nemilosrdni: u posljednjih deset školskih godina Hrvatska je u osnovnim školama, čije je pohađanje obavezno, izgubila gotovo 70.000 učenika!
U rubrici “Susret u Godini posvećenoga života” predstavljen je franjevac, znanstvenik i pastoralac dr. Emanuel Franjo Hoško, a mladi u svojoj rubrici pišu mladima o ljubavi prema domovini i nacionalnome identitetu.

Od domaćih vijesti svakako vrijedi pročitati vijest o susretu crkvenih predstavnika s političarima u Đakovu, koja je naslovljena: “Hrvatski razvoj priječe politička korupcija i partitokracija”.
Pozornost čitatelja zaslužuje i vijest o tribini “Huda jama (strogo čuvana tajna)”, koja je održana u utorak 9. lipnja u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnoga instituta u Zagrebu. Argumentirano, dojmljivo i emotivno o strašnome poslijeratnome zločinu jugoslavensko-komunističkih vlasti govorili su: slovenski istraživač Roman Ljeljak, koji je i otkrio rudarsko okno s oko 3000 žrtava, među kojima je 10% žena i djece, predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva dr. Zvonimir Šeparović, sisački biskup dr. Vlado Košić i povjesničar dr. Josip Jurčević. Zanimljive su i vijesti o: proslavi Međunarodnoga Dana arhiva, te posjeti žrtava silovanja u Domovinskome ratu Dubrovačkoj biskupiji.

Među inozemnim vijestima već dulje vrijeme odjekuje poziv pape Franje, kojega je uputio u petak 12. lipnja sa susreta sa svećenicima iz cijeloga svijeta, da se svi kršćani dogovore o zajedničkom datumu proslave najvećega kršćanskoga blagdana, Uskrsa. Vijest o tome je znakovito naslovljena: “Apsurd odvojenih proslava”. Njegova poruka izrečena sudionicima kongresa Rimske biskupije: “Mi roditelji” u nedjelju 14. lipnja na Trgu sv. Petra, kristalno je jasna i opovrgava sva medijska nastojanja koja nastoje Papu prikazati tobože liberalnim u temeljnim moralnim postavkama: “Postajanje tatom i mamom čini nas puno sličnijima Bogu!”.

Umjesto klasične reportaže o nekoj župi ovaj broj Glasa Koncila piše o obilasku Hrvatskoga Caritasa prošlogodišnjih poplavljenika u Slavoniji i Bosanskoj Posavini u: Pleternici, Rajevom Selu, Posavskim Podgajcima, Gunji, Račinovcima, Strošincima i Vidovicama, dokle je stigla obnova, koliko je obitelji pomognuto, koliko je dosada novčanih sredstava utrošeno, koje su još potrebe tamošnjih mještana i sl.

Na prvi pogled čudan, ali zanimljiv naslov na posljednjoj stranici privući će čitatelje: “Sin katoličkog svećenika postao svećenik”, a to je tek jedna u nizu zanimljivosti u ovome broju Glasa Koncila.

U ovome broju Glasa Koncila objavljen je i novi broj mjesečnoga magazina “Prilika” sa središnjom temom: “Evangelizacija kazalištem”. (tv, gk)

Fotografijom mnoštva koje na sarajevskom stadionu Koševo pozdravlja papu Franju otvara se čitateljima novi broj Glasa Koncila, 24. u tekućoj godini, koji nosi nadnevak od nedjelje 14. lipnja. Na gotovo punih šest stranica tjednik prati papu Franju na postajama njegovoga pastirskoga putovanja, iscrpno prenoseći njegove poruke iz “europskoga Jeruzalema” – kako je sam Sveti Otac nazvao Sarajevo – nastojeći također dočarati ozračje koje je vladalo na susretima. Tjednik veliku pozornost posvećuje možda najemotivnijem trenutku cijeloga putovanja, susretu sa svećenicima, redovnicima i redovnicama te pripravnicima na duhovno zvanje u sarajevskoj katedrali. U cijelosti su prenesena svjedočanstva o patnji za vrijeme rata svećenika Zvonimira Matijevića, fra Joze Puškarića i s. Ljubice Šekerije. Pohod pape Franje Sarajevu dao je povoda uredniku Glasa Koncila mons. Ivanu Mikleniću za promišljanje u rubrici Komentar. Komentator je istaknuo više trenutaka na putovanju, a sve ih povezuje konstatacija da se je u Sarajevu očitovalo “pravo lice Crkve”, tj. onoga što Crkva jest, odnosno što bi po svom poslanju trebala biti. “Ozračje žuđenoga mira”, piše između ostaloga mons. Miklenić, “susretljivosti i uzajamnoga ljudskoga uvažavanja i nade u bolju budućnost, koje je – prema svjedočanstvima mnogih – zahvatilo gotovo sve ljude u Bosni i Hercegovini, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost, nije, niti može biti, plod organizacije događaja ili prisutnosti ovoga ili onoga čovjeka, ma na kako važnom položaju bio, nego je plod očitovanja Duha Svetoga koji živi i djeluje u Crkvi Kristovoj, i to u svim i po svim članovima koji dopuštaju da ih on iznutra preobražava. Ne može jedan čovjek, pa bio to i papa, donijeti nekoj državnoj zajednici ili čitavom čovječanstvu mir i nadu u bolje danas i sutra, ali sve to, i još mnogo više i mnogo bolje, može ostvariti Bog po svojoj Crkvi koja nadahnuta, vođena i ojačana Duhom Svetim živi izvornu čovječnost, pravednost i mir i koja je sposobna svojim primjerom služiti općemu dobru svih ljudskih zajednica i čitavoga čovječanstva i biti 'sol zemlje' i 'svjetlo svijeta'.” Urednik u komentaru također apostrofira riječi vrhbosanskoga nadbiskupa kardinala Vinka Puljića upućene Papi: “Vas molimo: uključite nas u svoje molitve da u ovoj zemlji zaživi pravedni mir, jednakopravnost i otvaranje perspektive utemeljene u vjerničkoj nadi.” Premda je pohod pape Franje zaokupio većinu pozornosti crkvene javnosti pa je drugih važnijih događaja u životu Crkve bilo manje – a to se je posljedično odrazilo na broj izvještaja u Glasu Koncila – neki su događaji ipak ostavili veći trag na stranicama tjednika. Tu spada izvještaj o proslavi Tijelova u Sisku, gdje se je mjesni biskup mons. Vlado Košić osvrnuo na nedavni braniteljski prosvjed na Markovom trgu i na nasilni pokušaj interventne policije da privede branitelje koji su se sklonili u crkvu. “Zašto nitko ne odgovara za takav postupak primjene brutalne sile protiv hrvatskih branitelja, najtežih invalida Domovinskoga rata?”, jedno je od pitanja koja je postavio biskup Košić “Odbaciti duh mržnje i optuživanja”, naslov je izvještaja s komemoracije u povodu 70. obljetnice stradanja na najvećem grobištu hrvatskoga naroda – onome u Maclju. Misu je predvodio gospićko-senjski biskup i predsjednik Komisije HBK-a i BKBiH-a za hrvatski martirologij mons. Mile Bogović, čija je poruka sažeta u naslovu teksta, a suslavili su biskupi Valentin Pozaić i križevački vladika Nikola Kekić. Onaj dio kulture koji se nadahnjuje na kršćanskim vrjednotama dobio je još jednu manifestaciju. Naime, na Svetom Duhu u Zagrebu održan je, u organizaciji franjevaca konventualaca, prvi Festival kršćanskoga kazališta. Od 20-ak pristiglih predstava na festivalu je izvedeno njih sedam. Glas Koncila donosi opširni izvještaj s događaja. Proslava zaštitnice grada Zagreba, Majke Božje od Kamenitih vrata, kao i Dana Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, gdje je održao “Lectio magistralis”, bili su povod da Zagreb i Hrvatsku pohodi kardinal George Pell. Budući da je zanimanje za intervju s kardinalom Pellom očito bilo veliko, gost je dao zajednički intervju za portal Bitno.net, za internetske televizije “Laudato obiteljska televizija” i “Hrvatska katolička televizija” te za Glas Koncila. U razgovoru se kardinal Pell, kao pročelnik novoosnovanoga Tajništva za ekonomiju kao novoga dikasterija Svete Stolice, ponajprije osvrnuo na financijsku reformu u Vatikanu, ali i na druge teme kao što je predstojeća sinoda o obitelji i uloga katoličkoga sveučilišta. A progovorio je i kao poznavatelj Hrvatske prije svega kroz iskustvo susreta s našim iseljenicima u Australiji. Je li ishod referenduma u Irskoj tek splet okolnosti ili je doista riječ o velikoj kulturnoj promjeni? Ako jest, kakve to izazove nosi za Crkvu? Na ta i slična pitanja u novom teološkom prilogu govori dekan KBF-a u Zagrebu, poznati moralist i bioetičar dr. Tonči Matulić. Reportaža u novome broju odvodi čitatelje u župu sv. Ane u Domaljevcu, u Bosanskoj Posavini, a u rubrici “Vjernici laici aktivni u crkvi” imaju prigodu upoznati Tenu Jović, studenticu socijalnoga rada rodom iz Suhopolja, koja se na više načina gorljivo angažira u Studentskom katoličkom centru (SKAC) u Zagrebu. Još jednu životnu priču, u koju je utkana povijest jednoga redovničkoga poziva, u novome je broju ispričala, u rubrici “Susret u Godini posvećenoga života”, s. Leopoldina Tomašić, karmelićanka Božanskoga Srca Isusova. “Bogu se može služiti samo u čovjeku”, naslov je životne priče redovnice koja s 82 godine iz svojega samostana u Poredju u Humu na Sutli sjeda u automobil kako bi po tamošnjim zagorskim bregima obilazila starije i nemoćne. (dag, gk)

“Kada je vjera na udaru, možemo se obratiti Mariji”, poruka je istaknuta na naslovnoj stranici novoga 23. broja Glasa Koncila s nadnevkom nedjelje 7. lipnja s proslave zaštitnice grada Zagreba Majke Božje od Kamenitih vrata. Slika koja svake godine odlazi s proslave zaštitnice hrvatske metropole ni ovaj put nije izostala: lik Majke Božje od Kamenitih vrata okružen brojnim vjernicima prošao je gradskim središtem u dostojanstvenoj procesiji, a na misi se posebno molilo za domovinu i branitelje, kao i one kojima je povjerena vlast upravljanja da u dijalogu riješe otvorena pitanja.

Aktualnim događajima, vezanim uz zahtjeve branitelja i susret s predsjednikom Vlade, posvećen je i komentar glavnoga urednika Ivana Miklenića koji je taj sastanak okarakterizirao kao pobjedu ljudskosti, normalnosti i demokratičnosti jer su sjeli predstavnici dviju skupina i time zaustavili nabujale tenzije u hrvatskom društvu i prijeteću nepoželjnu eskalaciju nasilja. “Odgovorne vlasti ni u kojoj državi ne bi tako dugo izbjegavale takav susret i razgovor s braniteljima kao što su to činile aktualne vlasti, demonstrirajući na taj način ne samo svoju bahatost i aroganciju, nego i bešćutnost i objektivno zanemarivanje općega dobra hrvatskoga društva i hrvatske države”, napisao je urednik Miklenić.

Izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju povod su za razgovor sa sugovornicom Željanom Tomić koja progovara o pitanjima iz primarne zdravstvene zaštite, ali se osvrće i na problem odljeva hrvatskoga kadra iz zdravstva te upozorava da će uskoro trebati “uvoziti” liječnike i medicinske sestre.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr      

Novi broj donosi i više dužih izvještaja sa zanimljivih tribina i događaja: tako se piše o proslavi Dana Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, posljednjoj tribini u nizu “Zajednički vidici” koja je bila posvećena bl. Alojziju Stepincu, a iz Križevaca dolazi vijest sa sedmih Dana hrvatskih svetaca i blaženika.

Reportaža iz župe Podcrkavlje u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji pokazuje socijalnu sliku župe, ali i redoviti pastoralni rad u koji su uključeni ministranti, čitači, pjevači i molitvena skupina kroz oči župnika Davorina Anđića i zauzetih župljana. Mladi su u svojoj rubrici pisali o tome kako spojiti mladenaštvo i duhovnost, kako biti pobožan, koji se sadržaji nude mladima u hrvatskim biskupijama.

U redovitim rubrikama u trećem nastavku povijesnoga feljtona dr. Anđelko Mijatović piše o sedamdesetoj obljetnici Bleiburga i križnoga puta hrvatskoga naroda, a u posljednjem nastavku teološkoga promišljanja govori se o kršćaninu 21. stoljeća kao mistiku u povodi 500. obljetnice rođenja sv. Terezije Avilske. Među katoličkim oblikovateljima kulture predstavljena je Danica Bedeković, dok se u rubrici “Naši razgovori” odgovara na pitanja “Može li predbračni ugovor biti zaprjeka za vjenčanje?” i “Kada je sv. Jeronim proglašen svetim?”.

Inozemne vijesti “obojane” su blaženim Alojzijem Stepincem: sa susreta hrvatske Predsjednice s papom Franjom poslana je poruka da Papa nema dvojbi oko Stepinčeve kanonizacije, dok je tema bl. Stepinca bila i u središtu razgovora u Beogradu između predsjednika Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana i predstavnika Srpske pravoslavne Crkve.

Susret u Godini posvećenoga života ovoga puta predstavlja život i djelovanje dominikanca Drage Kolimbatovića, dok su na posljednjoj stranici objavljene dvije vijesti izvan granica Hrvatske: svjedočanstvo iz Švicarske djevojke koja se spasila iz nasilne sekte te vijest o novoizgrađenom hrvatskom kulturnom vrtu u Clevelandu. (it, gk)

 Fotografijom koja prikazuje kardinala Josipa Bozanića kako na Bleiburškom polju predvodi molitvu velikoga mnoštva za žrtve bleiburške tragedije otvara se čitateljima novi broj Glasa Koncila, 21. u tekućoj godini, koji je izišao na 40 stranica s nadnevkom nedjelje 24. svibnja.

Osim izvještaja o bleiburškoj komemoraciji koji započinje na naslovnici, a u nastavku donosi i izjave trojice sudionika skupa, Glas Koncila na 3. stranici prenosi cjelovitu propovijed kardinala Bozanića. Upravo je u kardinalovoj propovijedi Glas Koncila pronašao poruku koju je istaknuo u naslovu na naslovnici: “Opraštamo i tražimo oprost – to je put obnove hrvatskoga zajedništva”. U naslovu kardinalove propovijedi na 3. stranici istaknuta je pak poruka da je “potreban odmak i otklon od ideologija dvadesetoga stoljeća”. A tu su i riječi: “Dok je 1945. godine za zemlje zapadne Europe nastupilo oslobođenje od totalitarističkih ideologija zla, u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama srednje i istočne Europe, došlo je do zamjene jednoga režima drugim, jedne totalitarističke vlasti drugom, dotadašnji nacifašizam zamijenio je komunizam.”

“Očitovan nepokoriv duh” – tim je riječima naslovljen komentar urednika Glasa Koncila mons. Ivana Miklenića koji je povod za svoje promišljanje također pronašao u bleiburškoj komemoraciji. Svoj tekst mons. Miklenić započinje pozivom kardinala Bozanića da se “otvorimo budućnosti” te da put obnove započinje opraštanjem i traženjem oprosta. Urednik ističe važnost činjenice da je, nakon drugačijeg odnosa nositelja vlasti, “formalno najviša državnička funkcija, koja ima autoritet i legitimitet neposrednih izbora, bila pokrovitelj nad tom komemoracijom”. U činjenici da je do sada u Bleiburgu bilo najviše ljudi urednik vidi “znak da popuštaju spone straha”. “Duh zajedništva koji se osjetio na Bleiburškom polju ove godine, kao i poruke koje su na toj komemoraciji izrečene, postaju znak koji obvezuje i političare i medije i opću javnost i prekretnička točka nakon koje više nikada ne će biti moguć povratak u smišljene komunističke obmane; taj duh je nepokoriv i usprkos svim zaprjekama taj duh će odnijeti konačnu pobjedu”, piše između ostaloga u komentaru urednik Miklenić.

Bleiburška komemoracija, kao povod za prisjećanje na cjelokupnu tragediju koja se je događala u Hrvatskoj nakon završetka Drugoga svjetskoga rata, potaknula je udrugu “Hrvatski križni put” na organizaciju okrugloga stola u Zagrebu, na kojemu su sudjelovali domaći (dr. Ivo Banac, dr. Ivan Šerc, biskup Vlado Košić, dr. Zlatko Hasanbegović) i strani (grof Nikolaj Tolstoj iz Londona i dr. Jože Dežman iz Ljubljane) predavači, a Glas Koncila je o skupu donio iscrpni izvještaj. Za razliku od Hrvatske, u BiH ima više povjerenstava koje se bave istraživanjem još uvijek neistraženih grobišta sa žrtvama iz spomenutog razdoblja, a jedno od njih prikazano je u novome broju Glasa Koncila. Nadalje, tjednik donosi prvi dio novoga povijesnoga feljtona koji govori o bleiburškoj tragediji i križnim putovima. Autor feljtona je dr. Anđelko Mijatović.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr      

Osim događanja vezanih uz Bleiburg, od izvještaja o događanjima u Crkvi u Hrvatskoj koje donosi Glas Koncila ističe se onaj o predstavljanju financijskoga izvještaja Dubrovačke biskupije, o održavanju Teološkoga dana (“Dies theologicus”) na KBF-u u Zagrebu kojemu je tema bila sinodalnost, kao i o danu KBF-a u Splitu. U Palači HAZU-a u Zagrebu održan je simpozij u povodu 300. obljetnice obrane Sinja – događaju iz kojega je izniklo štovanje Gospe Sinjske kao i glasovita Sinjska alka. Opširan izvještaj sa simpozija također je objavljen u Glasu Koncila.

U nedjelju 17. svibnja papa Franjo je u Vatikanu kanonizirao četiri nove svetice, redovnice Mariju Alfonsinu Danil Ghattas, Mariju od raspetoga Isusa Baouardy, Ivanu Emiliju (Jeanne Emilie) de Villeneuve i Adelaidu (Adelaide) Brando. Prve dvije svete redovnice su Palestinke, pa je događaju zajedno s brojnim kršćanima Arapima nazočio i palestinski predsjednik Mahmoud Abbas. Događaj, o kojemu se izvještaj može pročitati u novome broju, veliko je ohrabrenje za kršćane na čitavom Bliskom istoku, posebno u onim zemljama gdje su izloženi brutalnim progonima.

U redovitom intervjuu u novome broju Glasa Koncila progovara dugogodišnji sudac i odvjetnik, danas u mirovini, Božidar Jovanović. Sugovornik koji je u svojoj karijeri radio na nekim glasovitim slučajevima kao što su Labrador te ubojstva obitelji Zec i Brune Bušića, govori o aktualnom stanju u sudstvu i o (ne)vladavini prava u Hrvatskoj, o često složenim problemima koje u konačnici na svojoj koži osjećaju hrvatski građani.

Reportaža u novome broju čitatelje vodi u Vrbnik na otoku Krku, u župu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Dok je tekući broj odlazio u tiskaru, zagrebačkim su se ulicama prolamali zvuci “norijade”. A mladi suradnici Glasa Koncila su, u rubrici “Mladi mladima”, potaknuti završetkom jednoga razdoblja u životu maturanata i početkom novoga, priredili za svoje vršnjake niz promišljanja o zrelosti.

U rubrici posvećenoj Godini posvećenoga života predstavio se je, u tekstu pod naslovom “Tko će naslijediti toga mladića”, isusovac o. Stjepan Fridl, javnosti zacijelo najpoznatiji kao glavni urednik Radio Marije. Kad je riječ o doprinosu redovništva općemu dobru, napose kulturi i znanosti, Glas Koncila u novome broju donosi kraću reportažu iz franjevačkoga Malakološkoga muzeja u Makarskoj.
Novi broj nudi promišljanje u povodu 500. obljetnice rođenja Terezije Avilske, velike svetice i mističarke, prve žene u povijesti Crkve koja je proglašena crkvenom naučiteljicom. Prvi dio promišljanja bavi se fenomenom kršćanske mistike.

U “produženom” izdanju na 40 stranica našla je mjesto i rubrika “Drugačiji su među nama”, koja ovoga puta predstavlja životni i duhovni put Ane Mandić iz Donje Vrbe pokraj Slavonskoga Broda. Zbog anomalije krvnih žila sugovornica mora živjeti u invalidskim kolicima. Za to je saznala s 14 godina. Ipak je Ana, koja je danas udovica, u duhu ostala stajati, zasnovati skladni brak…
Rubrika “Put u slobodu” govori o ovisnosti klađenja. Kao stručnjak za liječenje ovisnosti u prilogu se javlja dr. Zoran Zoričić, a o pronalasku puta iz ovisnosti klađenja u slobodu svjedoči Robert Tomić iz Posušja. (dag, gk)

 Izvješće s proslave sv. Dujma, zaštitnika Splitsko-makarske nadbiskupije i grada Splita, na naslovnoj stranici donosi novi broj Glasa Koncila s nadnevkom nedjelje 17. svibnja. U propovijedi je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić istaknuo: “Naša snaga je u našoj slobodi”.
Iskren, čestit, pošten vjernik može se naći u politici i gospodarstvu kao janje među vukovima. Njegovo poslanje uvijek pokazuje nejednakost u sredstvima, razlike između njega i mnoštva ljudi. On ide bez novca, bez trgovine glasovima i mandatima jer, istaknuo je nadbiskup Hranić, “naša snaga je u našoj slobodi, u neovisnosti o bilo kome”.

U komentaru glavni urednik Ivan Miklenić upozorava na kaos umjesto pijeteta prema žrtvama Drugoga svjetskoga rata i poraća. Između ostaloga komentator piše: “Njegovanje kaotičnog odnosa prema žrtvama – umjesto principijelnog pijeteta prema svakome poginulome čovjeku bilo vojniku bilo civilu i bez obzira na kojoj strani ili bez strane pao – metoda je kojom se izbjegava principijelno osuđivanje svih zločina, prvenstveno partizanskih, i stvarno žaljenje za gubitak svakoga ljudskoga života.”

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr     

Poruka pape Franje za 49. svjetski dan sredstava društvene komunikacije, objavljena u novome Glasu Koncila, stavlja u središte obitelj koja je – “komunikacijska zajednica”. U intervjuu dr. Jerko Valković progovara u povodu početka novopokrenutoga studija komunikologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Ističe da novim studijem Crkva obogaćuje našu društvenu stvarnost jer pokretanjem toga studija u sklopu HKS-a Crkva želi dati doprinos našemu društvu.

Među vijestima je i napad na župnika rimokatoličke župe sv. Mihaela arkanđela u Novom Slankamenu u općini Inđija u Vojvodini Berislava Petrovića, koji je napadnut u večernjim satima 5. svibnja u župnom stanu. Pod naslovom “Abortivni učinak ne može se isključiti” objavljeno je i priopćenje Hrvatskoga katoličkoga liječničkoga društva koje je reagiralo na puštanje u promet bez recepta tzv. “tablete za dan poslije”. Među nizom vijesti je i prilog sa Sveučilišta u Zagrebu koje je službeno posjetio kardinal Josip Bozanić. U povodu 70. obljetnice ulaska partizana u Zagreb oko tisuću prosvjednika okupilo se na zagrebačkom Trgu maršala Tita tražeći promjenu imena trga i uklanjanje simbola totalitarizma, o čemu se također izvještava.

Đurđica Ivanišević Lieb u rubrici “Zapažanja” upozorava na zloporabu obljetnice pobjede nad fašizmom. U Sisku je održana tribina “Istina o Dariju Kordiću” koja donosi kako je i zašto Kordić stvarno osuđen. U Godini posvećenoga života predstavljena je misionarka ljubavi s. Ivana Karavanić. Reportaža je iz župe sv. Petra u Šibeniku, a u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja se Ivan Marjanović, pastoralni i ekonomski vijećnik i voditelj župnoga Caritasa iz Dugoga Sela.

Novi broj Glasa Koncila obogaćen je i mjesečnim magazinom “Prilika” sa središnjom temom: “Lipik i Pakrac – budućnost dva desetljeća nakon 'Bljeska'?”. (vč, gk)

 “Lustracija je perfidno primijenjena na branitelje”, glavni je naslov 19. broja Glasa Koncila, s nadnevkom 10. svibnja, posvećen skupu zajedništva “Sto posto za Hrvatsku”, održanom u Zagrebu 2. svibnja. Donijeti su glavni naglasci iz propovijedi na misi za domovinu, koju je predvodio pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško.

U svojemu komentaru “Zajedništvo i dijalog” urednik Ivan Miklenić također piše o zagrebačkom braniteljskom događaju. “Dobro je što je sa 'skupa zajedništva' upućen još jedan poziv na dijalog, a nije dobro što je taj poziv popraćen ultimatumom, jer velika je iluzija i zabluda da se silno nagomilani problemi u hrvatskoj državi i društvu mogu riješiti zazivanjem sukoba ili nasilja. Dijalog treba uroditi društvenim okvirom u kojem ima mjesta za sve hrvatske građane i u kojem više nikad ne bi bile upitne ni univerzalne ni hrvatske vrjednote”, napisao je među ostalim Miklenić.

Novi broj GK-a izvještava i o misnim slavljima uz 20. obljetnicu oslobođenja zapadne Slavonije u Okučanima, kao i spomen i molitvu za 12 ubijenih hrvatskih redarstvenika, održanu u Borovu i Vinkovcima.

Bez reindustrijalizacije i pokretanja potrošnje nema gospodarskoga rasta, tvrdi u intervjuu dr. Branimir Lokin, autor alternativnoga gospodarskoga modela. Novinaru Ivanu Taševu govorio je o presudnoj ulozi konceptualnoga uzroka krize i paradoksima hrvatske gospodarske politike.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr    

Susret u Godini posvećenoga života predstavlja dehonijanca iz zagrebačke Trnovčice, o. Andrzeja Woska. Uz “Nedjelju turizma” Marijan Jelenić piše o obiteljskom turizmu i turističkoj ponudi koja se kampovima, privatnim sektorom i agroturizmom sve više prilagođava obiteljskom turizmu. Povodom proglašenja izvanredne Svete godine milosrđa Darko Grden bavi se u teološkom osvrtu temom Božjega milosrđa. Nova meditacija Ive Noršić tematizira ljubav i prihvaćanje, a iz hrvatske duhovne poezije predstavljen je pučki pjesnik Mirko Anić. Među katoličkim oblikovateljima kulture predstavljen je svećenik pjesnik i mučenik Mato Paljug.

U rubrici “(Pri)govor znanosti” Valerije Vrček piše o “piluli za dan poslije” “EllaOne” i njezinim posljedicama po zdravlje žene. Mnoštvo je vijesti posvećeno Svjetskom danu molitve za duhovna zvanja, a u “Našim razgovorima” odgovara se na pitanje: Što Crkva kaže o kiropraktici i hirudoterapiji?

Reportaža Vlade Čuture predstavlja župu Presvetoga Srca Isusova u Košutama, najmlađu župu Splitsko-makarske nadbiskupije, koja ima 1520 župljana i dala je brojna duhovna zvanja. Rubrika “Mladi mladima” posvećena je izazovu svetosti u svakodnevnom životu. Promišlja se o stidljivosti, skromnosti, liturgiji, pozvanosti na svetost.

Posljednja stranica Glasa Koncila, uz novu karikaturu Srećka Puntarića Felixa, donosi i priču o proslavi dijamantnoga pira Mije i Jele Filipović na Plehanu. (tš, gk)

 Posljednji travanjski broj katoličkoga tjednika Glasa Koncila s nadnevkom od nedjelje 26. travnja na četrdeset stranica donosi pregled najvažnijih crkvenih zbivanja u Hrvatskoj i svijetu te više zanimljivih reportaža, intervjua i svjedočanstava.

 Naslovna stranica posvećena je izvještaju s Drugoga nacionalnoga susreta hrvatskih katoličkih obitelji u svetištu Majke Božje Trsatske u Rijeci, gdje se okupio 15 tisuća vjernika koje je Crkva ohrabrila na njihovom obiteljskom putu. Sa susreta je posebno odjeknula poruka da bi se mnoga sredstva trebala preusmjeriti na dobro obiteljima, umjesto da se troše u beskorisne, moralno štetne i zanemarive svrhe, a na stranicama GK-a atmosfera se prenosi i na desetak fotografija.

Osvrt na susret hrvatskih obitelji dao je glavni urednik Ivan Miklenić u komentaru napisavši da je taj susret iznjedrio “brojne poruke i impulse za nove zauzetosti na osobnom, crkvenom i društvenom planu da bi obitelj u hrvatskom društvu doista uživala veliko dostojanstvo i bila uvijek prepoznavana i podupirana kao institucija od životne važnosti”.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr   

Teme proslave 20. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluje” dotaknuo se sugovornik u intervjuu Glasa Koncila povjesničar Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra Domovinskoga rata, ali i biskupi Hrvatske biskupske konferencije koji su sa svojega jubilarnoga 50. zasjedanja objavili da će crkveno slavlje biti u Kninu te uputili apel za demografsku obnovu Hrvatske i dali neke poticaje kako živjeti izvorni smisao kršćanskoga braka i obitelji.

Uz Godinu posvećenoga života dva priloga tematiziraju djelovanje i aktivnosti redovništva: susret s misionarom Družbe Duha Svetoga, osječkim studentskim kapelanom Arkadiuszom Krasickim i reportaža iz Dubrovnika, iz učeničkoga doma za srednjoškolke “Paola di Rosa”, koji vode sestre službenice milosrđa i tako nastavljaju prvotnu karizmu odgoja djevojaka.

Posljednji travanjski Glas Koncila u rubrici “Put u slobodu” piše o tome kako živjeti s posttraumatskim stresnim poremećajem, a priča studentice Ane Mandić s cerebralnom paralizom u središtu je rubrike “Drugačiji su među nama”.

Među aktualnim je prilozima i prvi nastavak teološkoga promišljanja u kojemu se prikazuje bula “Lice milosrđa” kojom je papa Franjo proglasio Svetu godinu milosrđa, a svjedočanstvo vjere dao je i prvi hrvatski zlatni gimnastičar Marijo Možnik.

Mladi na svojim stranicama posvetili su se pitanju rada i dostojanstva, a reportaža na dvije stranice pokazuje živost župne zajednice sv. Antuna Padovanskoga u Čakovcu pod naslovom “Međimurska 'Padova' unosi duhovnu svježinu”.

U inozemnim se vijestima obrađuju pitanja i izazovi te reakcije pape Franje i crkvenih velikodostojnika na tragediju kod libijske obale u kojoj je stradalo više stotina imigranata. (it, gk)

Novi broj Glasa Koncila, br. 16 s nadnevkom 19. travnja, na prvoj stranici donosi vijest i sliku o Papinu proglašenju izvanredne Svete godine Božjega milosrđa. Sam je Papa u prigodnoj propovijedi postavio pitanje koje je mnogima na srcu: “Zašto danas jubilarna godina milosrđa?” i odmah dao odgovor: “Jednostavno zato što je Crkva , u ovom času velikih epohalnih promjena, pozvana snažnije davati znakove Božje prisutnosti i blizine… Evo zašto jubilej: jer je to vrijeme milosrđa. To je pogodno vrijeme u kojemu valja liječiti rane, u kojemu se ne smijemo umoriti susretati one koji iščekuju da vide i rukom dodirnu znakove Božje blizine, u kojemu svima – svima – valja ponuditi put oproštenja i pomirenja.” “Što znači bojkot razgovora o boljitku Hrvatske?” – naslov je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića u kojemu se osvrnuo na poziv hrvatske Predsjednice svim čelnicima parlamentarnih stranaka na razgovor o stanju u zemlji i društvenom i gospodarskom oporavku Hrvatske, na koji predsjednik SDP-a ne samo da se nije odazvao nego nije ni poslao ispriku ili objašnjenje za nedolazak. Više je nego očito – zaključuje urednik Miklenić – “da je iznimno teško o boljitku Hrvatske i o idejama za društveni i gospodarski oporavak Hrvatske s Predsjednicom i predsjednikom druge najvažnije političke stranke razgovarati s predsjednikom Vlade koja više od tri godine svoga mandata nije ni pokušala poštivati kriterij stručnosti pri odabiru članova uprava javnih poduzeća”. O već dugi niz godina aktualnoj hrvatskoj temi – stanju u poljoprivredi – u intervjuu progovara prof. dr. Alen Džidić s Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Upozorava na “interesantan”, u biti alarmantan podatak da je Hrvatska osamdesetih godina imala više od milijardu litara proizvedenoga mlijeka i više od šest stotina tisuća krava i steonih junica, a danas tek polovicu toga iznosa. U tom kontekstu donosi podatke da je u 10 godina nestalo 50 tisuća farmi, da su farmeri na rubu opstojnosti i da je iskorišteno svega 21,7% mogućih fondova EU-a za poljoprivredu. Ključni je razlog za tako poražavajuće rezultate, po njemu, što hrvatska politika ne uvažava mišljenja i upozorenja znanstvenika. Među domaćim vijestima pozornost privlači vijest s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta koji je pokrenuo studij komunikologije, te sjednica Vijeća HBK-a i BK BiH za hrvatsku inozemnu pastvu, koja je održana u Zagrebu. Niz događanja u Đakovu organizirano je povodom 110. obljetnice smrti biskupa Strossmayera a polaganjem redovničkih zavjeta dvojice članova Družbe sinova Bezgrješne u Kutini Hrvatska je dobila još jednu novu redovničku zajednicu. Među uvijek aktualnim i zanimljivim rubrikama “Zapažanja” donose osvrt na dopušteni najliberalniji bioinženjering u Makedoniji, koji podrazumijeva: donaciju sperme, jajnih stanica, embrija, čuvanje zametaka, izvantjelesne oplodnje samohranih žena, posmrtnu inseminaciju, reimplantaciju, a od prošle godine i surogaciju, s temeljnim upitnikom: “Želi li se čovjek igrati Boga?”. U rubrici “Propisi-pravo-pravda” postavlja se pitanje “Nije li ugovorena otpremnina direktora Hrvatske banke za obnovu i razvoj ništavna?”, a rubrika “(Pri)govor znanosti” upozorava na gotovo nevjerojatnu i šokantnu činjenicu da samo jedna plastična boca u sebi sadrži 25 tisuća različitih kemikalija, te zaključuje kako voda iz plastike svakako nije za djecu. Među inozemnim vijestima treba spomenuti Papinu ocjenu da je progon i pogubljenje više od milijun i pol Armenaca u Turskoj tijekom Prvoga svjetskoga rata bio genocid, te vijest o ubojstvu još jednoga svećenika u Meksiku – župnika Francisca Javiera Giaza. Vjernička su svjedočenja dali: salezijanka s. Maja Dolenec, animatorica mladih i svestrana župna suradnica u župi sv. Vida u Vrbovcu Matea Tokić, te redateljica Ružica Kavali i glumac Valentin Mažar iz Slavonskoga Broda. Reportaža je iz zagrebačke župe sv. Marka Križevčanina a broj je obogaćen novom “Prilikom” koja progovara o potrebi nove hrvatske kulturne strategije. (tv, gk)
 

 Glas Koncila od 12. travnja na naslovnici donosi izvješće o proslavi Vazmenoga trodnevlja Crkve u Hrvata. Tako među ostalima donosi riječi nadbiskupa Đure Hranića: “Zadaća koju ste preuzeli vi političari, a ne netko drugi, od vas zahtijeva i vi jednostavno morate stvarati uvjete za rad, zaštititi otčinstvo i majčinstvo, podržati obitelj, zaustaviti iseljavanje i demografsko starenje te nestajanje našega naroda na ovom politički osjetljivom području na istoku Hrvatske”.

U komentaru pod naslovom “Oslobađanje se ne može zaustaviti” Ivan Miklenić između ostaloga piše: “Glavni problem Hrvatske je onaj 'netko koji stoji iza', koji koristi 'pritajene metode', autoritet koji se samo kiti ruhom demokracije, a ključ promjena i boljitka u Hrvatskoj upravo je u onemogućavanju toga skrivenog autoriteta. No, neumitno vrijeme počelo je snažno raditi protiv skrivenih moćnih autoriteta i ništa ne će moći zaustaviti oslobađanje hrvatskoga društva.”

U vijesti o susretu kardinala Josipa Bozanića s hrvatskim braniteljima navodi se da branitelje zabrinjavaju koraci redefiniranja nedavne prošlosti, vezane uz Domovinski rat, kao i smjer u kojemu sadašnja politika vodi Hrvatsku. Oni su i dalje spremni dati svoj doprinos, a traže pomoć od svih koji ih žele saslušati i kojima je stalo do hrvatske domovine. Početak puta prema rješenju branitelji naziru u razgovorima koji trebaju biti vođeni od strane odgovornih i važnih čimbenika u hrvatskom društvu, među kojima vide i Katoličku Crkvu.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Petar Lovrić, poduzetnik i predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca u intervjuu naglašava da bi s manje represije i s vjerom u ljude neupitno Hrvatska brzo uspjela. “Da svakoga drugoga poduzetnika ohrabrimo da kreira samo jedno radno mjesto – to je 200 tisuća novih radnih mjesta, toliko tisuća potrošača. Međutim nitko od političara to ne voli, oni gledaju hoće li graditi nešto što košta nekoliko milijardi i hoće li pri tome dobiti vizitke investitora i to kasnije moći kapitalizirati u privatnom životu”, stoji među ostalim u intervjuu.

Ušavši u svoju 50. godinu izlaženja, vjerski i vjeronaučni Dječji mjesečni list “Mali koncil – Mak” doživio je u travnju svoj 500. broj! Popularan “cvijet molitve, znanja, igre i prijateljstva” – kako glasi neslužbeni “produljeni” naslov lista – svojim je “laticama” tako povezao najmanje tri obiteljska naraštaja jer prvi “makovci” iz 1966. godine danas su mnogi već bake i djedovi, a i uz njih su tada (kao što oni to čine danas) u stranice časopisa zavirivali i njihovi stariji ukućani…

U inozemnim vijestima opširni su prilozi iz Vatikana sa slavlja Velikoga trodnevlja, a donosi se i vijest potpisa potpore na smrt osuđenoj kršćanki za koju je prikupljeno više od 570.000 potpisa.
U stalnim rubrikama reportaže su iz hercegovačkih župa Vinjana i Kočerina, dok rubrika “(Pri)govor znanosti” upozorava – Domaćom maslinom protiv raka. U rubrici “Susret u Godini posvećenoga života” prikazan je trapist o. Zvonko Topić. (vč, gk)

 Izvještajem i malom fotoreportažom s velikoga redovničkoga susreta “spojene” su prva i posljednja stranica novoga broja katoličkoga tjednika “Glas Koncila” s nadnevkom od nedjelje 22. ožujka. Atmosfera i poruke sa središnjega susreta redovnika i redovnica u Godini posvećenoga života u Mariji Bistrici, koje će ući u povijest kao vjerojatno najveće druženje redovništva u Hrvatskoj, mogu se čitati u tekstu pod naslovom “Nije vrijeme za žetvu, nego za rad i ustrajne molitve”.

Redovništvu, odnosno redovniku kapucinu i novom krčkom biskupu mons. Ivici Petanjku, posvećen je intervju u kojem progovara o svojem biskupskom geslu, važnosti kontinuiteta, osjeća li strah uoči biskupskoga ređenja, ali i otkriva što će ponuditi svojoj novoj otočkoj biskupiji. “Ono što me veže s ljudima i s vjernicima sa svih pastoralnih služba koje sam obnašao – to je nešto što ću pokušati prenijeti na ljude, na vjernike”, kazao je u intervjuu Glasu Koncila.

Je li počelo okretanje Hrvatske prema budućnosti? – pita se u komentaru glavni urednik Ivan Miklenić u povodu Predsjedničinoga državnoga posjeta Njemačkoj, za koji drži da može imati veliko značenje za višestruki boljitak Hrvatske i programatsko okretanje Hrvatske prema budućnosti. “Nije moguće da bi ikoja država na svijetu mogla stvarno izgraditi bolju budućnost a da politički, pravno i pravedno ne raščisti sa svim zlima totalitarističke prošlosti”, napisao je urednik Miklenić i istaknuo Njemačku kao zemlju koja bi u tome mogla pomoći Hrvatskoj.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr 

U rubrici Vjernici laici aktivni u Crkvi predstavljena je članica uredništva Glasnika sv. Josipa, Karlovčanka Ana Car koja govori kako se uključila u aktivan župni život i što upotpunjuje njezinu vjeru, a u nizu tekstova o redovnicima i redovnicama u Godini posvećenoga života ovoga puta objavljen je susret sa s. Vianejom Kusturom iz Družbe Kćeri milosrđa.

S juga Hrvatske dolazi reportaža iz najveće župe Dubrovačke biskupije, župe sv. Mihajla s Lapada koja raznolikim pastoralnim aktivnostima i inicijativama želi stvoriti novi “drugi” dom vjernicima u Dubrovniku.

U Katoličkim oblikovateljima kulture piše se o religioznoj pjesničkoj ostavštini Vladimira Nazora, (Pri)govor znanosti posvećen je reformi zdravstva, Teološki osvrt obrađuje temu propovijedanja, dok se u Našim razgovorima odgovara na pitanje smije li se sakrament vjenčanja podijeliti u vremenu korizme.

Od većih priloga bit će zanimljivo čitati izvještaj s obljetnice smrti kardinala Franje Kuharića i predstavljanja ukoričenih komentara Živka Kustića u troknjižju “Crkva i Hrvatska u izazovima slobode”. (it, gk)

 Naslovnica novoga broja Glasa Koncila od nedjelje 8. ožujka donosi izvješće o Europskom susretu nacionalnih ravnatelja Papinskih misijskih djela. Sa susreta je upućena poruka i poziv kršćanima koji su odgovorni da svi čuju za Isusa i osjete njegovu ljubav.

U komentaru pod naslovom “Novi poziv na buđenje” urednik Ivan Miklenić, između ostaloga piše: “Za one koji žele dobro Hrvatskoj to 8. mjesto 'najjadnijih' ekonomija poziv je na uzbunu, na buđenje, na prepoznavanje i odbacivanje svih maska i magla, svih okova, pa i vlastitih, na odlučno, stručno, strpljivo i dugoročno djelovanje, a ako su vjernici, i na poniznu, iskrenu i ustrajnu molitvu.”

U intervjuu progovara dr. Josip Stjepandić, poduzetnik u Njemačkoj i podupiratelj zaklade “Fra Bonifacije Ivan Pavletić”, te ističe da je problem što Hrvatsku vode potpuno pogrješni ljudi. “U velikim njemačkim bankama i državnim institucijama postoje specijalne službe koje klasificiraju sve zemlje prema više kriterija. Imam pouzdane informacije da je Hrvatska u pogledu pravne sigurnosti na samom dnu. To je jedan od najvažnijih kriterija za svakoga ulagača”, kaže dr. Stjepandić.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr  

U “Zapažanjima” Đurđica Ivanišević Lieb upozorava na demografske probleme, pa će, kako ističe za 15 godina Hrvatska biti manja za broj stanovnika Istarske županije, u radnoj produktivnoj dobi nestat će cijela Zagrebačka županija, a populacijska politika uopće se ne provodi. Otvoren je postupak za beatifikaciju misionara o. Ante Gabrića, a u vijesti stoji: “Sluga Božji o. Gabrić u Indiji je posebno pomagao ljudima u bijedi, a osobiti je odnos imao prema malenima, pa su tako i tisuće hrvatske djece preko Maloga koncila slale priloge svojim vršnjacima u njegovim misijskim postajama.”

Kao znak zahvalnosti Crkve čistačima dubrovačkih ulica i vozačima karića po Gradu, u dubrovačkom je sjemeništu na inicijativu katedralnoga župnika dr. Stanka Lasića, za njih priređena večera s dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem i njegovim suradnicima.
Reportaža je iz Dicma Donjega, a u rubrici vjernika laika predstavljena je Marica Petir, ekonomska vijećnica u župi sv. Petra i Pavla u Kašini. Na tribini “Zajednički vidici” o bl. Alojziju Stepincu doneseni su podatci da je zaslugom nadbiskupa Stepinca spašeno od gladi i smrti 6717 djece i da je to bilo jedno od njegovih najdivnijih djela u to ratno vrijeme: “Djeca nisu završila u logoru Jasenovac, premda su u zbrinjavanju kroz njega prošla, no takvu istinu nije u našem hrvatskom prostoru lako prihvatiti”.

Među inozemnim vijestima ističe se ona o Papinoj osudi progona kršćana na Bliskom istoku, zatim ComECE-ovo upozorenje “Etika u istraživanju i medicini” u kojemu se upozorava na opasnosti surogat-majčinstva i na nedostatak zajedničke regulative jer surogat-majčinstvo vodi ka “ekonomizaciji djeteta”.

Predstavljen je i projekt Caritasa Zagrebačke nadbiskupije “Budućnost na dar”, koji je započeo prošle godine. Ideja je da se svakomu djetetu osigura policu osiguranja od šest tisuća eura, pa tako kada se mora osamostaljivati, da može sljedeće dvije godine dobivati mjesečno dvije tisuće kuna.

“Hoditi zajedno” geslo je poruke predsjednika Hrvatskoga Caritasa biskupa Josipa Mrzljaka uz Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u BiH, koju Glas Koncila objavljuje u cijelosti. Uz poruku je objavljen i poziv svim ljudima dobre volje koji mogu dati svoj novčani doprinos pozivom na donacijski telefon Hrvatskoga Caritasa 060 9010 (cijena 6,25 kn po pozivu, PDV uključen), on-line donacijama na mrežnoj stranici Hrvatskog Caritasa, darom u župi 8. ožujka ili uplatom na žiro-račun akcije Tjedna solidarnosti IBAN: HR05 23400091100080340, kod PBZ-a, poziv na br. 101. (vč, gk)

 “Sigurni smo da će nam olakšati prepoznavanje naših putova” – Tim su riječima, koje se odnose na bl. Alojzija kardinala Stepinca, a izgovorio ih je njegov nasljednik na stolici zagrebačkih nadbiskupa kardinal Josip Bozanić, naslovljeni naslovni slika i tekst u novome broju Glasa Koncila, 9. u tekućoj godini, s nadnevkom nedjelje 1. ožujka. Riječ je o izvještaju o početku molitvenoga hoda sa Stepinčevim moćima. Naime, u narednoj će godini dana moćnik s blaženikovim moćima barem na jedan dan boraviti u svakoj župi Zagrebačke nadbiskupije, a prva je tu čast u petak 20. veljače imala župa Svete Marije na Dolcu. Moći je iz zagrebačke prvostolnice u svečanoj procesiji prenio kardinal Bozanić.

U rubrici Komentar, urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić, pod naslovom “Podcjenjivanje Predsjednice i njezine uloge”, analizira “novu vrstu medijskog zabavljanja akterima visoke politike, pri čemu gotovo ništa ne znači što se stvarno događa, već je jedino važno zaštititi interese”. Tim je manipulacijama cilj “ne samo ubiti svaki tračak nade” koja se pojavila stupanjem na scenu nove Predsjednice, nego i “zacementirati urušavanje gospodarstva i opće slabljenje hrvatskoga naroda”. Dakako, te se riječi poglavito odnose na pismo Predsjednice predsjedniku vlade i na njegov odgovor. Urednik Miklenić između ostaloga, spominjući i ulogu različitih medijskih i “stručnih” analitičara, zaključuje: “Svi koji osporavaju Predsjednici zauzimanje za opće dobro, za bolje funkcioniranje hrvatskih društvenih institucija, pa tako i Vlade RH, za nužni zaokret u hrvatskom gospodarstvu i slično, zapravo se svrstavaju među one koji žele da Hrvatska i dalje tone i slabi”.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr 

Među izvještajima i vijestima iz Crkve u Hrvatskoj ističe se susret članova Stalnoga vijeća HBK-a s poglavaricama članicama Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, a tema je bila pojava suvremenoga ropstva – trgovina ljudima. Što se tiče zasjedanja Stalnoga vijeća HBK-a, tjednik prenosi priopćenje u kojemu se, između ostaloga, ističe “zabrinutost zbog neprimjerenog pristupa naše javne televizije u prenošenju događaja od nacionalnog značenja”. Glas Koncila također prenosi reakciju udruge GROZD na niz tribina u zagrebačkim gimnazijama, na kojima se, bez znanja roditelja, promiče sporno cjepivo protiv HPV-a. Kad je riječ o izvještajima iz Crkve u svijetu, pozornost privlače dva susreta pape Franje, s ukrajinskim biskupima i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Kroz rubriku Intervju u novome broju Glasa Koncila progovara isusovac i umjetnik Zdenko Vidović. Osim o umjetnosti općenito, o njezinoj transcendentalnosti, kao i o specifičnostima sakralne umjetnosti, sugovornik progovara i o redovništvu. Posebno je pri tom zanimljiva činjenica da sugovornik spada među one malobrojne redovnike koji nisu svećenici, a koji se obično nazivaju časnom braćom.

U rubrici Susret u Godini posvećenoga života u novome broju o svojemu pozivu, pod naslovom “Neobičan put prema redovništvu”, progovara o. Ivan Radeljak, franjevac konventualac koji vodi Dom sv. Antuna u Zagrebu, u kojemu djeluju pučka kuhinja i dom za studente slabijeg imovinskog stanja, kao i Dom za stare i nemoćne “Sv. Maksimilijan Kolbe”.

U nastojanju da poprati događaje i procese koji su važni za opće dobro i za budućnost, Glas Koncila je svojim čitateljima ponudio prilog o javnoj raspravi (ili bolje reći o izigravanju javne rasprave) o izmjenama Obiteljskoga zakona, nakon što je neke njegove dijelove Ustavni sud proglasio neustavnima. Tekst nosi znakoviti naslov: “Ministarstvo još jednom izigrava demokraciju”.

Pjesmom o ljudima koji su “zaljubljeni u slobodu i pradjedovsku vjeru” započinje reportaža koja predstavlja očito vrlo živu župnu zajednicu sv. Ivana Krstitelja u Ivankovu. U reportaži se isprepliću ljepote Slavonije i života u njoj sa suvremenim ugrozama kao što su nebriga za selo i seljaka koja sada rezultira novim valom iseljavanja s rodne grude. Mladi suradnici i suradnice Glasa Koncila na svojim su stranicama svojim vršnjacima ponudili promišljanja o vjernosti u ljubavi, poglavito u bračnoj ljubavi.

Neki su velikani svojim življenjem zadužili buduće naraštaje da ih se sjećaju i da nasljeduju njihov uzor, a zbog stjecaja okolnosti postoji opasnost da u Hrvatskoj padnu u zaborav. U tom smislu Glas Koncila u br. 9. u 2015. godini donosi dva zanimljiva teksta. Jedan je izvještaj o otkrivanju spomen-obilježja u čast sluge Božjega o. Pelbarta Ladislava Lukacza, mađarskog franjevca i mučenika komunističke diktature koji je rođen u Bistrancima, a kršten je u valpovačkoj župnoj crkvi gdje je postavljena spomen-ploča. Drugi je prilog posvećen službenici Božjoj s. Ani Mariji Marović, redovnici rođenoj 1815. u Veneciji, od roditelja Hrvata koji su se onamo doselili iz Boke Kotorske. (dag, gk)

“Vrijeme za razbijanje pogibeljne zatvorenosti u sebe”, glavni je naslov osmoga ovogodišnjega broja Glasa Koncila, s nadnevkom prve korizmene nedjelje 22. veljače. Naslovnica donosi poziv pape Franje vjernicima na odbacivanje ravnodušnosti. Na pitanje kako izbjeći da budemo uvučeni u spiralu straha i bespomoćnosti Papa je, uz pomaganje bližnjemu i poziv na obraćenje, na prvo mjesto stavio molitvu.

“Platforma za bolju Hrvatsku”, naslov je komentara glavnoga urednika GK-a Ivana Miklenića, koji tematizira inauguracijski govor izabrane predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. “Sadržaj Predsjedničina govora s pravom se može smatrati temeljnom platformom za Hrvatsku, da bi bila država demokratska, pluralna, prosperitetna za sve svoje članove i za sve pripadnike hrvatskoga naroda, uključujući i one u iseljeništvu; da bi bila konstruktivna i principijelna članica međunarodne zajednice i promicateljica dobrih odnosa sa svim susjednim državama”, piše urednik Miklenić.

Na Čistu srijedu, nakon sudjelovanja na misnom slavlju u zagrebačkoj prvostolnici, a uoči primopredaje predsjedničkoga ureda, predsjednica RH ocijenila je za Glas Koncila suradnju i odnose s Katoličkom Crkvom “iznimno dobrim”.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

U intervjuu je akademik Jože Krašovec, svećenik, potpredsjednik Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, naglasio kako prava čovjekova duhovna narav ne dopušta prevlast neprijateljskim strukturama. “Prije nekoliko godina bio sam pesimističniji. Sada više vjerujem da prava čovjekova duhovna narav nikada ne bi dopustila da u daljnjim razdobljima prevladaju duhovnomu svijetu neprijateljske strukture, potresi što ih uzrokuju nasilne revolucije, koje onda igraju važnu ulogu u tobožnjim procesima obnove”, napomenuo je, među ostalim, akademik Krašovec.

Novinar Vlado Čutura u “Susretu u Godini posvećenoga života” predstavlja s. Emiliju Ivu Šimić, službenicu milosrđa – ančelu, kao suvremenu Samaritanku, koja se bavi različitim poslovima – od motike do pera. Predstavljena je i Akademija likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, osnovana zahvaljujući širokobriješkim fratrima.

“Kako razbiti okove alkoholizma”, pitanje je o velikom društvenom problemu u Hrvatskoj, jer je prema pojedinim istraživanjima 250 tisuća ovisnika o alkoholu, a procjenjuje se da alkohol prekomjerno konzumira oko 800 tisuća ljudi. Tim povodom iznijeto je svjedočanstvo jednog člana Udruge anonimnih alkoholičara. Još jedno svjedočanstvo u novom broju Glasa Koncila objavljeno je uz Prvi svjetski dan protiv trgovine ljudima. Marija Galović prisjetila se neugodnoga iskustva u Njemačkoj 1998. godine. “Srce se raspada, a treba biti nasmijan”, iznimno je svjedočanstvo u rubrici “Drugačiji su među nama”, o supružnicima Vuletić i višegodišnjoj borbi za život kćeri koja je oboljela od zloćudnoga tumora na mozgu.

Rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja voditeljicu biblijske zajednice i pastoralnu vijećnicu u župi Navještenja Blažene Djevice Marije u Velikoj Gorici Nedicu Fiolić.
Novinar Tomislav Vuković posjetio je župu sv. Petra u Zagrebu, i napisao reportažu s “duhovnoga kolodvora metropole”, o bogatim plodovima na zagrebačkoj stijeni.

Uz stalne rubrike i vijesti iz života Crkve, tematiziraju se izazovi hrvatske inozemne pastve, i problem iseljavanja iz domovine. Pitanjem identiteta i uloge žene u Crkvi i društvu bavi se Darko Grden, tematizirajući apostolsko pismo sv. Ivana Pavla II. “Mulieris dignitatem”. Na posljednjoj, četrdesetoj stranici Glasa Koncila priča je o zboru “Izvor” i njihovom nastupu na inauguraciji izabrane predsjednice Grabar-Kitarović, te nova karikatura Srećka Puntarića Felixa. (tš, gk)

 Kolažem fotografija i prenošenjem naglasaka iz propovijedi kardinala Josipa Bozanića sa središnje proslave Stepinčeva u zagrebačkoj prvostolnici otvara se novi sedmi broj Glasa Koncila s nadnevkom od nedjelje 15. veljače. U ozračju iščekivanja što skorijega proglašenja svetim blaženoga Alojzija Stepinca novi broj donosi izvještaje i s velikih okupljanja vjernika u župi blaženikova rođenja i smrti u Krašiću te iz rimske crkve sv. Jeronima, gdje je misu slavio pročelnik Kongregacije za nauk vjere.

Stepinčev poučak aktualnom društvenom trenutku u svojem komentaru iščitava glavni urednik Ivan Miklenić tematizirajući hrvatske prilike i ponašanje političkih stranaka. Među ostalim piše: “Stepinčev primjer snažan je poziv i političkim strankama da se očiste i oslobode od svih oblika 'robovlasništva' nad svojim članovima, da prestanu ucjenjivati ili kupovati ljude te da omoguće stvarno oslobođenje hrvatskoga društva, da bi u njemu svi dobili prigodu, a sposobniji mogli dati svoje najbolje za opće dobro.”

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Uz Dan bolesnika Glas Koncila našao je sugovornika u osobi priora bolnice “Sveti Rafael” u Strmcu Kristijana Sinkovića, redovnika Bolničkoga reda sv. Ivana od Boga koji poručuje da je čovjek cjelina, a ne dijagnostički slučaj. U intervjuu progovara o temama zdravstvenoga sustava, osposobljenosti svećenika za rad s bolesnima, razvoju palijativnih timova u našoj zemlji, a dotaknuo se i pitanja veteranskih bolnica.

O franjevačkoj duhovnosti i redovničkom putu može se čitati u susretu s fra Ivanom Matićem, voditeljem Kuće susreta “Tabor” koji je na svojim brojnim službama doživio iskustvo univerzalne Crkve. Mnogo je prostora posvećeno izvještajima iz Splita, Rijeke i Dubrovnika s manifestacija kojima se Crkva uključila u proslavu Svjetskoga dana braka, a s istoka Hrvatske dolaze vijesti o spomenu 200. obljetnice rođenja biskupa Strossmayera.

O identitetu i ulozi žene u Crkvi i društvu u prvom nastavku promišlja novinar Darko Grden pod naslovom “Crkvi je važno razumjeti 'govor' žena”, dok se u rubrici “Mladi mladima” donose mladenačka razmišljanja o slobodi govora, vjeri i javnosti.
U novom broju Glasa Koncila prikazan je život župe Pohoda Blažene Djevice Marije u Garešnici koja broji pet tisuća župljana, a unatoč gospodarskim teškoćama i ne baš blistavom perspektivom ne odustaju od vjere i optimizma.

Na 32 stranice katoličkog tjednika može se saznati o pastoralnim gibanjima u nadbiskupijskim i biskupijskim središtima, a redovite rubrike donose aktualan pogled: u “Zapažanjima” se piše o presudi Međunarodnoga suda za genocid; u “(Pri)govoru znanosti” o optužbi za sukob interesa u Agenciji za hranu; povijesni feljton u sedmom nastavku razotkriva kako je nastao mit o dvadeset tisuća ubijene djece u jasenovačkom logoru, a kao katolički oblikovatelj kulture predstavljen je Ivan Softa. (it, gk)

 Novi Glas Koncila, s nadnevkom nedjelje 8. veljače, donosi najavu Papina posjeta Sarajevu. “Draga braćo i sestre, želim najaviti da ću u subotu 6. lipnja, ako se to Bogu svidi, poći u Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine. Već sada vas molim da molite da moj posjet tim dragim narodima bude ohrabrenje vjernicima katolicima i kvasac dobra te pridonese konsolidaciji bratstva i mira, međuvjerskoga dijaloga i prijateljstva”, rekao je papa Franjo u nagovoru nakon Angelusa u nedjelju 1. veljače u Vatikanu.

Osvrćući se na međunarodnu presudu nakon tužbe Republike Hrvatske za genocid nad Hrvatima u Domovinskom ratu, te protutužbu Srbije, mons. Ivan Miklenić u komentaru pod naslovom “Presuda s okusom gorčine”, uz ostalo piše: “Međunarodni sud pravde propustio je na primjeru velikosrpske agresije dati važan doprinos općenito nužnoj katarzi svih osoba koje su teško inficirane hegemonističkom i osvajačkom politikom i nasilništvom. Zbog toga, nakon te presude, taj sud ostaje veliki dužnik ne samo hrvatskoga i srpskoga naroda, nego i čitavoga čovječanstva i mira u svijetu”.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

O Danu posvećenoga života niz je izvješća, a na naslovnici je središnja proslava iz zagrebačke prvostolnice. Prvi je put Muzej bl. Alojzija Stepinca sudjelovao u “Noći muzeja”, o čemu se također opširno izvještava u novome broju Glasa Koncila. U prilogu sa sjednice Komisije HBK-a i BK BiH-a za hrvatski martirologij ističu se teškoće s kojima se suočavaju jer je mnogo gradiva završilo u Beogradu. Apostolski nuncij na proslavi sv. Ivana Bosca u Zagrebu upozorava pastoralce da ne smiju zaboraviti mlade. U inozemnim vijestima upozorava se na teškoće i ubojstva kršćana koja ne prestaju na području Iraka i Sirije, a o svakodnevnoj patnji “samo šutnja”. Tako je u iračkoj provinciji Ninivi ubijen 44-godišnji svećenik Morteza Ablahad, zato što njegova obitelj nije “blagovremeno” uspjela prikupiti novac za njegovu otkupninu.

U intervjuu Marguerite A. Peeters, voditeljica Instituta za dinamiku dijaloga među kulturama u Bruxellesu progovara o posljedicama zapadne kulturne revolucije koja je uzrokom gubitka vjere. “Poznajući represivne tehnike komunizma te istodobno svjestan moralne krize Zapada, papa Ivan Pavao II. ostao je duboko potresen otkrićem, novom, globalnom prijetnjom čovječanstvu koja je uslijedila tako brzo nakon čudesnoga pada Berlinskoga zida. Prijetnja je stigla sa Zapada, a ne s Istoka, s očitom namjerom da se ciljevi zapadne seksualne revolucije pretoče u svjetske zakone”, navodi između ostaloga Peeters.

U izvješću o završenom 55. teološko-pastoralnom tjednu upozorava se da je svaka prijetnja obitelji prijetnja samomu društvu. Redovne rubrike odnose se na aktualne teme u društvu, a vjernik laik sa svojim svjedočanstvom je Tadija Barbarić, ekonomski vijećnik i vlasnik Radio Martina iz Dugog Sela. Reportaža je iz grkokatoličkih župa Pribića i Pećna.

Uz novi broj Glasa Koncila dolazi i mjesečni magazin “Prilika” u čijoj središnjoj temi brojne istaknute osobe iz javnoga života govore o Stepinčevoj svetosti. (vč, gk)

Fotografija i izvještaj s otvaranja 55. Teološko-pastoralnoga tjedna u velikoj dvorani Međubiskupijskoga sjemeništa na zagrebačkoj Šalati otvaraju čitatelju put u novi broj Glasa Koncila, 5. u tekućoj godini, s nadnevkom od nedjelje 1. veljače. Tema ovogodišnjega TPT-a u organizaciji Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu, koji također tradicionalno služi kao povlaštena prigoda za susret pastoralnih djelatnika s cijeloga hrvatskoga govornoga područja, aktualna je kako u općoj tako i u domaćoj Crkvi, ali i društvu: “Brak i obitelj u proturječju sa suvremenim društvom”. Glas Koncila donosi pozdravne govore istaknutih sudionika, kao i izvještaj o predavanjima s prvoga radnoga dijela skupa. Istaknuto mjesto na naslovnici zauzima i vijest da je papa Franjo za Krčku biskupiju imenovao novoga biskupa, fra Ivicu Petanjka, franjevca kapucina i dosadašnjega gvardijana kapucinskoga samostana u Osijeku. Osim izvještaja iz Osijeka, gdje je đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić u subotu 24. siječnja pročitao priopćenje apostolskoga nuncija u RH mons. Alessandra D'Errica o imenovanju, Glas Koncila objavio je čestitke novoimenovanome biskupu zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zadarskoga nadbiskupa Želimira Puljića, sisačkoga biskupa Vlade Košića (novi je biskup rođen u Đakovu, gdje su se naselili njegovi roditelji koji su rođeni u “slavnoj i patničkoj župi Zrin” u Sisačkoj biskupiji) te kapucinskoga provincijala i predsjednika Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica (HKVRPP) fra Jure Šarčevića. “Širi se dužničko ropstvo”, naslov je komentara u novome broju katoličkoga tjednika, u kojemu urednik mons. Ivan Miklenić analizira pojavu sve većega osiromašenja i zaduživanja kako hrvatske države tako i njezinih građana. “Pojava dužničkoga ropstva u Hrvatskoj toliko je ozbiljna i dalekosežna da bi se svaka država ili društvena institucija, čak i svaka osoba, morala s njom suočiti i pokušati dati svoj doprinos da se što prije zaustavi ili će se još više produbiti i proširiti”, zaključuje u komentaru urednik Miklenić. Čak su tri velika priloga u novome broju Glasu Koncila – koji je ugledao svjetlo dana neposredno prije Svijećnice, kada se slavi Dan posvećenoga života (ove godine u Godini posvećenoga života) – vezana uz tu temu. U intervjuu progovara već spomenuti predsjednik HKVRPP-a fra Jure Šarčević. Osim što predstavlja redovništvo u Hrvatskoj, sugovornik se osvrće na teme kao što su kriza redovničkih zvanja, Godina posvećenoga života kao prigoda za promišljanje i obnovu redovništva, a zalazi i u pojedina područja koja su tipična za redovnički život.
U redovitome susretu koji Glas Koncila iz broja u broj priređuje s nekim od hrvatskih redovnika i redovnica, u novome broju progovara “iskusni zagrebački župnik, jednostavan i oduševljeni franjevac (trećoredac), neumorni pisac križnih putova, prepoznatljivi glas radijskih postaja, promicatelj katoličkoga tiska” fra Vice Blekić. Redovničkome pozivu kao opciji za mlade, mladi su suradnici i suradnice Glasa Koncila posvetili svoje stranice. Prilog nosi naslov: “Redovnici nastupaju: 'O Bože, zar si pozvao mene?'” Prikazanje Gospodinovo, Svijećnica, također se slavi kao Dan života. Da su djeca najveće bogatstvo, svjedoči Manda Marić, 59-godišnja majka devetero djece iz Slavonskoga Broda. Nadalje, Slađana Petričević, predsjednica udruge Centar za nerođeni život “Betlehem” iz Vinkovaca predstavila je projekt koji je udruga ostvarila s vinkovačkom bolnicom i drugim nadležnim institucijama. Tako je u Vinkovcima osiguran grob za nerođenu djecu, žrtve bilo spontanoga bilo namjernoga pobačaja. Tako nerođeni mališani, dakako ako to žele njihovi roditelji, više ne će završavati kao “medicinski otpad”. U reportaži u novome broju Glasa Koncila čitatelji mogu upoznati život župne (pa i društvene) zajednice u Topuskome. Glas Koncila, nadalje, daje glas Inicijativi “Za slobodan izbor vrste kartice”, koja upozorava na rizike beskontaktnih kartica, koje banke uvode ne pitajući klijente žele li prihvatiti rizik (transakcija se ne autorizira potpisom, osobnim dokumentom ili PIN-om). U rubrici “Zapažanja” jedno od postavljenih aktualnih pitanja glasi: “Što je Imunološki zavod za Hrvatsku?”. Rubrika “(Pri)govor znanosti” predstavlja novi europski zakon o GMO-u te njegove implikacije za Hrvatsku, a rubrika “Naši razgovori” bavi se problemom navodno masonskih simbola u starijem crkvenom graditeljstvu. (dag, gk)
 

Fotografija i izvještaj s otvaranja 55. Teološko-pastoralnoga tjedna u velikoj dvorani Međubiskupijskoga sjemeništa na zagrebačkoj Šalati otvaraju čitatelju put u novi broj Glasa Koncila, 5. u tekućoj godini, s nadnevkom od nedjelje 1. veljače. Tema ovogodišnjega TPT-a u organizaciji Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu, koji također tradicionalno služi kao povlaštena prigoda za susret pastoralnih djelatnika s cijeloga hrvatskoga govornoga područja, aktualna je kako u općoj tako i u domaćoj Crkvi, ali i društvu: “Brak i obitelj u proturječju sa suvremenim društvom”. Glas Koncila donosi pozdravne govore istaknutih sudionika, kao i izvještaj o predavanjima s prvoga radnoga dijela skupa. Istaknuto mjesto na naslovnici zauzima i vijest da je papa Franjo za Krčku biskupiju imenovao novoga biskupa, fra Ivicu Petanjka, franjevca kapucina i dosadašnjega gvardijana kapucinskoga samostana u Osijeku. Osim izvještaja iz Osijeka, gdje je đakovačko-osječki nadbiskup mons. Đuro Hranić u subotu 24. siječnja pročitao priopćenje apostolskoga nuncija u RH mons. Alessandra D’Errica o imenovanju, Glas Koncila objavio je čestitke novoimenovanome biskupu zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zadarskoga nadbiskupa Želimira Puljića, sisačkoga biskupa Vlade Košića (novi je biskup rođen u Đakovu, gdje su se naselili njegovi roditelji koji su rođeni u “slavnoj i patničkoj župi Zrin” u Sisačkoj biskupiji) te kapucinskoga provincijala i predsjednika Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica (HKVRPP) fra Jure Šarčevića. “Širi se dužničko ropstvo”, naslov je komentara u novome broju katoličkoga tjednika, u kojemu urednik mons. Ivan Miklenić analizira pojavu sve većega osiromašenja i zaduživanja kako hrvatske države tako i njezinih građana. “Pojava dužničkoga ropstva u Hrvatskoj toliko je ozbiljna i dalekosežna da bi se svaka država ili društvena institucija, čak i svaka osoba, morala s njom suočiti i pokušati dati svoj doprinos da se što prije zaustavi ili će se još više produbiti i proširiti”, zaključuje u komentaru urednik Miklenić. Čak su tri velika priloga u novome broju Glasu Koncila – koji je ugledao svjetlo dana neposredno prije Svijećnice, kada se slavi Dan posvećenoga života (ove godine u Godini posvećenoga života) – vezana uz tu temu. U intervjuu progovara već spomenuti predsjednik HKVRPP-a fra Jure Šarčević. Osim što predstavlja redovništvo u Hrvatskoj, sugovornik se osvrće na teme kao što su kriza redovničkih zvanja, Godina posvećenoga života kao prigoda za promišljanje i obnovu redovništva, a zalazi i u pojedina područja koja su tipična za redovnički život.
U redovitome susretu koji Glas Koncila iz broja u broj priređuje s nekim od hrvatskih redovnika i redovnica, u novome broju progovara “iskusni zagrebački župnik, jednostavan i oduševljeni franjevac (trećoredac), neumorni pisac križnih putova, prepoznatljivi glas radijskih postaja, promicatelj katoličkoga tiska” fra Vice Blekić. Redovničkome pozivu kao opciji za mlade, mladi su suradnici i suradnice Glasa Koncila posvetili svoje stranice. Prilog nosi naslov: “Redovnici nastupaju: ‘O Bože, zar si pozvao mene?'” Prikazanje Gospodinovo, Svijećnica, također se slavi kao Dan života. Da su djeca najveće bogatstvo, svjedoči Manda Marić, 59-godišnja majka devetero djece iz Slavonskoga Broda. Nadalje, Slađana Petričević, predsjednica udruge Centar za nerođeni život “Betlehem” iz Vinkovaca predstavila je projekt koji je udruga ostvarila s vinkovačkom bolnicom i drugim nadležnim institucijama. Tako je u Vinkovcima osiguran grob za nerođenu djecu, žrtve bilo spontanoga bilo namjernoga pobačaja. Tako nerođeni mališani, dakako ako to žele njihovi roditelji, više ne će završavati kao “medicinski otpad”. U reportaži u novome broju Glasa Koncila čitatelji mogu upoznati život župne (pa i društvene) zajednice u Topuskome. Glas Koncila, nadalje, daje glas Inicijativi “Za slobodan izbor vrste kartice”, koja upozorava na rizike beskontaktnih kartica, koje banke uvode ne pitajući klijente žele li prihvatiti rizik (transakcija se ne autorizira potpisom, osobnim dokumentom ili PIN-om). U rubrici “Zapažanja” jedno od postavljenih aktualnih pitanja glasi: “Što je Imunološki zavod za Hrvatsku?”. Rubrika “(Pri)govor znanosti” predstavlja novi europski zakon o GMO-u te njegove implikacije za Hrvatsku, a rubrika “Naši razgovori” bavi se problemom navodno masonskih simbola u starijem crkvenom graditeljstvu. (dag, gk)

 Novi broj Glasa Koncila od 25. siječnja na 40 stranica donosi niz aktualnih i zanimljivih zbivanja, analiza i osoba iz života Crkve i društva u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima je najveća pozornost dana Papinu trodnevnom pohodu Filipinima, zemlji sa 80 milijuna katolika. Tako već naslovnica donosi sliku s misnoga slavlja u Parku Rizal u središtu filipinskoga glavnoga grada Manile u nedjelju 18. siječnja, općenito najvećega misnoga slavlja u povijesti Crkve u kojemu je sudjelovalo čak 6 milijuna vjernika. Papa Franjo tom je prigodom izrekao znakovite i prevažne riječi, kojima je naslovljeno cijelo izvješće: “Budimo pozorni na nove ideološke kolonizacije”.

“Što znače biskupske čestitke?” – naslov je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića, u kojemu kratko i jasno čestitke sve četvorice nadbiskupa metropolita, kao i nadbiskupa predsjednika Hrvatske biskupske konferencije, te još jednoga biskupa i predsjednika Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica, upućene pobjednici nedavnih predsjedničkih izbora u Hrvatskoj, stavlja u kontekst sadašnjega društvenoga i političkoga života: “Na nedavnim predsjedničkim izborima biralo se između kontinuiteta slabljenja životnih okolnosti najvećega dijela hrvatskoga društva, gospodarstva i države te pokušaja da u Hrvatskoj ipak krene nabolje. Kad je izbor između takve dvije mogućnosti, onda Crkva ne bi mogla ostati dosljedna svom služenju općemu dobru a da ne poželi stvaran uspjeh mogućnosti da krene nabolje.”

U povodu predstojećega Teološko-pastoralnoga tjedna u Zagrebu objavljen je razgovor s dr. Ivanom Bubalom s Franjevačke teologije u Sarajevu, čija su teološka i praktično-pastoralna promišljanja sažeta u naslov: “Obnova obitelji ujedno bi značila i obnovu Crkve”.
Novinar Darko Grden u povodu atentata na djelatnike satiričnoga lista u Parizu analizirao je cijelu problematiku s više motrišta u tekstu naslovljenom riječima kojima je papa Franjo odgovorio francuskome novinaru u zrakoplovu na putu iz Šri Lanke na Filipine: “Ne mogu se zbijati šale s vjerom”.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr       

Hrvatske misionarke u Nigeriji, karmelićanke: s. Ana Marija Maleš i s. Marija Lucija Vincek svjedoče o brutalnosti džihadističkih napada fundamentalne islamističke skupine Boko Haram.
Dr. Josip Sabol piše o (hrvatskim) intelektualcima postavljajući pitanje: “Hrvatskom društvu potrebni su intelektualci, ali kakvi?”.
“Riječni transport robe ne doseže ni 1% ukupnoga prijevoza” – naslov je teksta koji na primjeru Lučke kapetanije Vukovar govori o poteškoćama i budućnosti riječnoga brodarstva u Hrvatskoj. Umirovljeni kapetan Ivan Mijić upozorava na apsurd da zbog rasprodaje svojih brodova Hrvatska danas kupuje vlastiti pijesak od srpskih tvrtki.

U Godini posvećenoga života objavljena su dva doista zanimljiva teksta, prvi o Misionarkama ljubavi, čiji je zagrebački samostan postao dom za svakoga, posebice za siromašne i napuštene. U drugome o svome zvanju, redu kojemu pripada i kako mu prolaze redovnički dani govori dominikanac dr. o. Stipe Jurič, dekan Teološkoga fakulteta na Papinskome sveučilištu “Angelicum” u Rimu.
Rubrika “Čujem, vidim… pa se stidim” čitatelje polako uvodi u predstojeća fašnička slavlja pod naslovom: “Isus u maškarama”, a dipl. pravnik Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” pojašnjava uvjete za ostvarivanje prava na privremenu invalidsku mirovinu u novom Zakonu o mirovinskome osiguranju, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014.

Potresno ali ohrabrujuće i s potpunim pouzdanjem u Božju providnost, u rubrici “Drugačiji su među nama” o svojoj bolesti zloćudnoga tumora, očekujući nakon šest operacija još jednu, govori 26-godišnji student teologije Tihomir Jelušić, iznoseći vlastiti životni moto: “Ja se ne nadam, ja vjerujem”. Već uobičajeno britkim stilom ali argumentirano i zanimljivo Đurđica Ivanišević Lieb u “Zapažanjima” analizira sva važnija društvena zbivanja, od pozdrava novoizabrane hrvatske predsjednice u kojemu je istaknula: “Hrvatice i Hrvati”, “Svi ste vi moji” i “Ovo nije region, ovo je Hrvatska”, do iseljavanja iz Hrvatske “trbuhom za kruhom” sve do Saudijske Arabije. “Želimo zaštititi ljudski život, njegovu svetost i dostojanstvo” – riječi su Ante Čaljkušića u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” o inicijativi koju je pokrenuo: “40 dana za život u Hrvatskoj”. Od ovoga broja započinje nova rubrika: “Put u slobodu” a prva pokušava odgovoriti na pitanje kako se osloboditi kocke.

“Predviđenu cifru nikako ne možemo ostvariti” – naslov je 4. nastavka povijesnoga feljtona: “Kako je nastao mit o 20.101 ubijenom djetetu u jasenovačkom logoru”.
Reportaža donosi obilje zanimljivih podataka i detalja iz zagrebačke župe Blagovijesti – Navještenja Gospodinova u Vrbanima. (tv, gk)

S četiri fotografije i detaljnim izvještajem s prva dva dana putovanja pape Franje u Šri Lanku otvoren je treći ovogodišnji broj Glasa Koncila s nadnevkom od nedjelje 18. siječnja. Odjeknula je s tog putovanja vijest o prvoj kanonizaciji u toj južnoazijskoj otočnoj zemlji, kada je na misi s pola milijuna vjernika papa Franjo svetim proglasio Josipa Vaza, velikog misionara evanđelja te poslao poruku kako istinsko klanjanje Bogu ne dovodi do diskriminacije.

Rezultati drugoga kruga predsjedničkih izbora bili su povod za komentar glavnoga urednika mons. Ivana Miklenića u kojemu piše kako su glasovi dani budućoj predsjednici velika i teška obveza za nju osobno, ali i za sve instance državnih vlasti, političke stranke i sve ljude dobre volje. “Od nove predsjednice očekuje se radikalan prekid s dosadašnjim usmjerenjem Hrvatske i sa svim konotacijama koje je to usmjerenje sa sobom nosilo, jer je više nego očito da je Hrvatska u posljednjih 15 godina uvelike slabljena te je smišljeno gotovo posve obezvrijeđeno i njezino članstvo u euroatlantskim integracijama”, piše urednik Miklenić, a novi broj prenosi i čestitku novoj hrvatskoj predsjednici koju je u ime biskupa i vjernika uputio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Sveučilišna nastavnica dr. Jelena Jurišić sugovornica je u rubrici Intervju o temama medijskoga tržišta, slobodi i neovisnosti hrvatskoga novinarstva, nedavnim predsjedničkim izborima te mogućim medijskim čistkama, ali i terorističkom činu u Parizu na uredništvo časopisa “Charlie Hebdo”.

Da su ljudi najveće bogatstvo župe sv. Kuzme i Damjana u Kuzmici potvrđuju retci na duplerici novoga broja katoličkoga tjednika. Novinar Darko Grden donosi reportažu iz te “župe po mjeri čovjeka” u kojoj živi oko 2200 vjernika i u kojoj je aktivno više vjerničkih zajednica. Uz tu reportažu iz Slavonije dolazi i priča o osječkoj humanitarnoj udruzi “Rijeka ljubavi” koja je suočena s razbuktavanjem epidemije siromaštva i sve svoje aktivnosti usmjerava na pomoć prema stotinjak najpotrebnijih branitelja.

Vijest iz hrvatskih glasila o “senzacionalnom otkriću” Isusove sudnice i “netočnoj” ruti križnoga puta razotkriva o. Tomislav Vuk s jeruzalemskoga Fakulteta za biblijske znanosti i arheologiju tvrdeći da nema ništa novoga s mjestom Isusove osude te otkriva što zaista kaže povijesna, a što pobožna predaja.

Osim aktualnosti iz mjesnih nadbiskupijskih središta, stranice Glasa Koncila u novome broju donose pet zanimljivih svjedočanstava i susreta: u Godini posvećenoga života o apostolatu za život i borbi za nerođene govori njegov pokretač i veliki promicatelj pavlin o. Marko Glogović; na veću osjetljivost društva prema oboljelima od Alzheimerove bolesti poziva liječnik prof. Zlatko Trkanjec; ravnatelj Mađarskoga instituta u Zagrebu Dinko Šokčević pojašnjava snažne znanstvene i kulturne veze između Hrvata i Mađara. Vjernica iz Slavonskoga Broda Kornelija Kramer otkriva svoju nesvakidašnju kolekciju anđela, a nekadašnja članice grupe Feminnem Nika Antolos Ruban svjedoči o ljepoti “ekumenskoga” braka.

Mnogo je prostora posvećeno i drugom nastavku teksta u kojem se piše o doprinosu Katoličke Crkve normalizaciji odnosa između SAD-a i Kube, kao i nastavku povijesnoga feljtona o tome kako je nastao mit o dvadeset tisuća ubijene djece u jasenovačkom logoru. Novi je broj Glasa Koncila obogaćen i mjesečnim magazinom “Prilika” s naslovnom temom iz ekonomije: “Zašto ozbiljne države vraćaju zlato u svoje trezore?”. (it, gk)
 

“Zajedništvo s Bogom i ljudima vraća svijetu pravi okus”, glavni je naslov drugoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 11. siječnja, koji donosi izvještaj s novogodišnjega susreta mladih zajednice Taizé u češkoj prijestolnici Pragu. Novinar Ivan Tašev piše o Hodočašću povjerenja, u okviru kojega je održan i Regionalni susret uz sudjelovanje dvije tisuće mladih hrvatskih vjernika. “Zašto je Hrvatska 'najgora država' u EU-u?”, pita se urednik Ivan Miklenić u svojemu komentaru, promišljajući medijske analize o uklapanju Hrvatske u zajednicu europskih naroda. “Hrvatska se osim glede privrede i gospodarstva u EU nije uklopila ni glede europskih vrijednosti, među kojima se ističe stvarna demokracija, zakonitost odnosno vladavina prava te vanjska politika. Stoga se nameće pitanje koliko će se dugo Hrvatska još isključivati iz Europe i gurati na zapadni Balkan i tako ostajati u unutarnjem smišljenom kaosu koji je najpogodniji za grupne interese na očitu štetu ne samo hrvatske nacije, nego i čitave Europske unije?”, piše urednik Miklenić. Novinar Tomislav Vuković napravio je intervju s Andrijom Tunjićem, glumcem, piscem i novinarom “Vijenca”. Dotaknuli su se niza tema o umjetničkoj slobodi, utjecaju politike na izdavaštvo, komunističkom mentalitetu u Hrvatskoj. “Današnja takozvana moderna hrvatska kultura restituira balkanski, projugoslavenski, komunistički, čak i boljševički kulturni ukus, kakva nije bilo ni u Titovoj Jugoslaviji. Zato se sve ono što je naslijeđe titoizma proglašava nekakvom vrijednošću, a sve ono što ga kritički promišlja je natražnjačko, ognjištarsko, nacionalističko, antieuropsko…”, izrekao je, među ostalim, Tunjić. Novi Glas Koncila donosi i izvještaj s opće audijencije pape Franje 7. siječnja o društvu bez majka – dehumaniziranom društvu, kao i ostale novosti o djelovanju Svete Stolice.Susret u Godini posvećenoga života ugostio je s. Fortunatu Spahiju, benediktinku u šibenskom samostanu sv. Luce na Gorici. Redovnica Spahija pripovijeda o samostanskom muzeju, ali i odrastanju, kao i ključnim životnim događajima i osobama koje su je usmjerili prema redovničkom pozivu. Rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja Darija Čalušića, angažiranoga pastoralnog suradnika, voditelja Marijine legije i aktivista SKAC-a. Otkriva svoje aktivnosti u župi Uznesenja BDM u Resniku, ususret proslavi 800. obljetnice mjesta i župe.  Starosne mirovine i uvjeti nakon 1. siječnja 2015. tema su rubrike “Propisi-pravo-pravda” autora Stjepana Androića. “Ni među umirovljenicima nema pravde. Reforme koje se provode i koje još slijede stvaraju nove podjele među umirovljenicima, kako glede uvjeta tako i glede visina mirovina”, napisao je pravnik Androić. Teološki osvrt posvećen je doprinosu Katoličke Crkve u normalizaciji odnosa između SAD-a i Kube i posredovanju kao silnoj odgovornosti. Reportaža novinara Vlade Čuture iz istarskih je župa u Novigradu i Dajli, i bogatom suživotu različitih ljudi i profesija.  “Glas Koncila” donosi i niz redovitih izvještaja, poput onoga o proslavi svetkovine Marije Bogorodice u zagrebačkoj katedrali, i mise zahvalnice na kraju 2014. godine. Posljednja stranica donosi izvještaj o s. Mirjam Filipović, budućoj misionarki na Haitiju, koja je iz ruku nadbiskupa Hranića u Slavonskom Brodu primila misijski križ. (tš, gk)

 “Zajedništvo s Bogom i ljudima vraća svijetu pravi okus”, glavni je naslov drugoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 11. siječnja, koji donosi izvještaj s novogodišnjega susreta mladih zajednice Taizé u češkoj prijestolnici Pragu. Novinar Ivan Tašev piše o Hodočašću povjerenja, u okviru kojega je održan i Regionalni susret uz sudjelovanje dvije tisuće mladih hrvatskih vjernika.

“Zašto je Hrvatska 'najgora država' u EU-u?”, pita se urednik Ivan Miklenić u svojemu komentaru, promišljajući medijske analize o uklapanju Hrvatske u zajednicu europskih naroda. “Hrvatska se osim glede privrede i gospodarstva u EU nije uklopila ni glede europskih vrijednosti, među kojima se ističe stvarna demokracija, zakonitost odnosno vladavina prava te vanjska politika. Stoga se nameće pitanje koliko će se dugo Hrvatska još isključivati iz Europe i gurati na zapadni Balkan i tako ostajati u unutarnjem smišljenom kaosu koji je najpogodniji za grupne interese na očitu štetu ne samo hrvatske nacije, nego i čitave Europske unije?”, piše urednik Miklenić.

Novinar Tomislav Vuković napravio je intervju s Andrijom Tunjićem, glumcem, piscem i novinarom “Vijenca”. Dotaknuli su se niza tema o umjetničkoj slobodi, utjecaju politike na izdavaštvo, komunističkom mentalitetu u Hrvatskoj. “Današnja takozvana moderna hrvatska kultura restituira balkanski, projugoslavenski, komunistički, čak i boljševički kulturni ukus, kakva nije bilo ni u Titovoj Jugoslaviji. Zato se sve ono što je naslijeđe titoizma proglašava nekakvom vrijednošću, a sve ono što ga kritički promišlja je natražnjačko, ognjištarsko, nacionalističko, antieuropsko…”, izrekao je, među ostalim, Tunjić.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr      

Novi Glas Koncila donosi i izvještaj s opće audijencije pape Franje 7. siječnja o društvu bez majka – dehumaniziranom društvu, kao i ostale novosti o djelovanju Svete Stolice.
Susret u Godini posvećenoga života ugostio je s. Fortunatu Spahiju, benediktinku u šibenskom samostanu sv. Luce na Gorici. Redovnica Spahija pripovijeda o samostanskom muzeju, ali i odrastanju, kao i ključnim životnim događajima i osobama koje su je usmjerili prema redovničkom pozivu.

Rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja Darija Čalušića, angažiranoga pastoralnog suradnika, voditelja Marijine legije i aktivista SKAC-a. Otkriva svoje aktivnosti u župi Uznesenja BDM u Resniku, ususret proslavi 800. obljetnice mjesta i župe.
Starosne mirovine i uvjeti nakon 1. siječnja 2015. tema su rubrike “Propisi-pravo-pravda” autora Stjepana Androića. “Ni među umirovljenicima nema pravde. Reforme koje se provode i koje još slijede stvaraju nove podjele među umirovljenicima, kako glede uvjeta tako i glede visina mirovina”, napisao je pravnik Androić.

Teološki osvrt posvećen je doprinosu Katoličke Crkve u normalizaciji odnosa između SAD-a i Kube i posredovanju kao silnoj odgovornosti.
Reportaža novinara Vlade Čuture iz istarskih je župa u Novigradu i Dajli, i bogatom suživotu različitih ljudi i profesija.
“Glas Koncila” donosi i niz redovitih izvještaja, poput onoga o proslavi svetkovine Marije Bogorodice u zagrebačkoj katedrali, i mise zahvalnice na kraju 2014. godine.
Posljednja stranica donosi izvještaj o s. Mirjam Filipović, budućoj misionarki na Haitiju, koja je iz ruku nadbiskupa Hranića u Slavonskom Brodu primila misijski križ. (tš, gk)

 Šesto inozemno putovanje pape Franje, u Ankaru i Istanbul, te fotografija sa susreta s ekumenskim carigradskim patrijarhom Bartolomejem I. otvara prvi prosinački broj Glasa Koncila, koji se objavljuje druge nedjelje došašća s nadnevkom 7. prosinca.
O važnom koraku na putu ekumenskoga zbližavanja koji je zapečaćen bratskim zagrljajem nasljednika dvojice apostola detaljno se izvještava u tekstu s naslovom “Pojačati nastojanja u promicanju potpunoga jedinstva”.

Komu zapravo treba i ide u prilog mogući sukob Hrvata s juga i Hrvata sa sjevera ili sukob hrvatskih građana s juga države s onima u glavnom gradu? – pita se u komentaru glavni urednik Ivan Miklenić koji piše o splitskom “nogometnom” prosvjedu u koji je upletena politika više negoli bi se prosječan građanin mogao nadati.

“Ne može se, niti se smije, previdjeti da je medijski splitski prosvjed 'progutao' podatak o procjeni Državnoga zavoda za statistiku po kojoj je hrvatski bruto domaći proizvod za treće tromjesečje 2014. realno manji za 0,5 posto, što znači da hrvatsko gospodarstvo i dalje tone, odnosno da sadašnja Vlada ustraje u svom konstantnom zakazivanju sa stajališta općega dobra”, piše između ostaloga urednik Miklenić.

Aktualna tematika obrađena je i u intervjuu s prof. dr. Stipom Kutlešom, znanstvenim savjetnikom na Institutu za filozofiju u Zagrebu koji uoči predsjedničkih izbora poručuje da predsjednik treba raditi na jedinstvu svih Hrvata. Instituciju i ulogu predsjednika republike u Hrvatskoj te stanje u hrvatskom društvu komentira dr. Kutleša.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr   

Među crkvenim vijestima značajan je prostor posvećen Papinim susretima i porukama, pa se tako detaljno prenose govori koje je izrekao u Europskom parlamentu i Vijeću Europe u tekstu naslovljenom “Povijest kršćanstva i Europe još nije potpuno ispisana”, kao i obraćanje sudionicima kongresa o pastoralu u metropolama u kojem je istaknuo važnost “promjene pastoralnoga mentaliteta”.

U novome broju Glasa Koncila na duplerici se donose reportaže novinara Tomislava Vukovića iz dviju župa s otoka Hvara: iz župe Svetoga Duha u Vrbnju i župe sv. Spiridona u Svetoj Nedilji. Zanimljivo će biti pročitati i svjedočanstvo života i vjere Kate Nikolić iz Sikirevaca koja se ponosi titulom “najuzornije seoske žene Brodsko-posavske županije”.

U Teološkom osvrtu dr. Josip Sabol progovara o tome ima li u teoriji evolucije mjesta za Boga, komentatorica Đurđica Ivanišević Lieb u Zapažanjima piše o blagdanskom poticanju potrošnje i neimaštini, a mladi sa svojih stranica poručuju “Istinu se ne može mijenjati: i muško i žensko stvori ih!”.

Među brojnim vijestima iz života Crkve u Hrvatskoj, posljednja stranica prvoga prosinačkoga broja tjednika donosi križaljku i karikaturu Srećka Puntarića Felixa. (it, gk)

“Vrijeme je za Europu koja gleda na čovjeka, brani ga i štiti”, glavni je naslov 48. broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 30. studenoga, otisnutoga na četrdeset stranica, a posvećenoga govoru pape Franje u Europskom parlamentu u Strasbourgu, o čemu detaljno s lica mjesta (u ovom i sljedećem broju tjednika) izvještava novinar Darko Grden.

Zamjenik glavnoga urednika Glasa Koncila Branimir Stanić u komentaru “Redovnici na periferiji” progovara o početku Godine posvećenoga života. “Svoditi kvalitetu suvremenoga doprinosa osoba posvećenoga života Crkvi i društvu na prebrojavanje redovničkih halja, velova i kukuljica po samostanskim ćelijama bila bi posve promašena metoda vrjednovanja redovničke uloge. Ako ništa drugo, barem njihova povijest svjedoči da samo jedna Bogu posvećena osoba može svojim oduševljenjem 'zaraziti' druge, i tako izmijeniti tijek društvene i crkvene povijesti”, stoji među ostalim u komentaru.

Uz otvaranje Godine posvećenoga života, Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života i Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica objavili su poruku koju Glas Koncila objavljuje u cijelosti. Osim Papinoga poziva na svetost svima u Crkvi, donijeti su odgovori hrvatskoga redovništva na suvremene izazove humanitarnoga djelovanja. Tako Vlado Čutura piše o plodovima studentskoga pastorala DUHOS i molitvene zajednice Svete Obitelji u Zagrebu, a Ivan Tašev o pomoći Crkve u zaustavljanju trgovine ljudima, kao i novom valu izbjeglica koji kuca na vrata Europe i Hrvatske.

U intervjuu dr. Darko Znaor, agrarni stručnjak i prvi magistar ekološke poljoprivrede u Europi, govori kako svakoga sata Hrvatska izgubi jedno obiteljsko gospodarstvo, no još nije kasno. “U Hrvatskoj je prisutan fenomen velike socijalne nepravde: jedan posto najvećih poljoprivrednih proizvođača dobiva trećinu svih subvencija, 5 % najvećih obrađuje 50 % površina. Stvara se, usudim se reći, neofeudalizam koji uništava male proizvođače i obiteljska gospodarstva”, ističe dr. Znaor promišljajući kronične hrvatske probleme.

Dr. Dražen Živić, vukovarski demograf, u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi”, svjedoči o znanstvenom, društvenom kao i vjerničkom poslanju. Pripovijeda o zanimljivom životnom putu i prepoznatljivoj profesionalnoj karijeri. Ivan Sušilović, radiolog, vjeroučitelj i zborovođa u rubrici “Susret” progovara o svestranim područjima djelovanja, kao i o vjeri. Novi broj Glasa Koncila donosi i cjeloviti govor kardinala Josipa Bozanića na predstavljanju knjige “Sveta Stolica i Republika Hrvatska: dvadeset godina diplomatskih odnosa (1992.-2012.)”. Uz Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, koji je u molitvi ujedinio brojne hrvatske vjerničke zajednice, donijet je i izvještaj s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta o predavanju dr. Ante Nazora o značenju vukovarske bitke u Domovinskom ratu.

“Ima li u teoriji evolucije mjesta za Boga?”, tema je teološkoga osvrta dr. Josipa Sabola, a u rubrici “Naši razgovori” promišlja se o čistoći spolnoga života. U povijesnom feljtonu piše se o “Slučaju” franjevačkoga samostana u Sinju, dok je među katoličkim oblikovateljima kulture predstavljena nedopjevana poezija Ferde Galovića.

Reportaža je iz Oštarija, mjesta s 1400 duša, sa župnom crkvom i svetištem Gospe od Čudesa. Čitatelji mogu doznati zašto je ovo ličko “svratište” idealno mjesto iz snova za jednoga “popa”, koje su posebnosti Oštarija te kako je glagoljica ušla i u župni listić.

Među osvrtima aktualizirani su zabrinjavajući navijački neredi u Milanu ali i neodigravanje utakmice “Dinama” i “Hajduka”. Posljednja stranica uz novu karikaturu Srećka Puntarića Felixa donosi i enigmatski kutak posvećen pokojnom bardu dječje književnosti. (tš, gk)

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr 

 Naslovnica novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom od 23. studenoga, naslovljena: “Istina ne smije biti prešućena”, posvećena je Danu sjećanja na najveću žrtvu Domovinskoga rata – mjestima posebnoga pijeteta Vukovaru i Škabrnji.

Istaknute su poruke iz propovijedi dubrovačkoga biskupa Mate Uzinića izgovorene na središnjem euharistijskom slavlju na Memorijalnom groblju u Vukovaru: “Oni koji su izvršili agresiju i počinili genocid i zločine nažalost još uvijek nisu spremni biti Zakej koji se obratio, nego ustrajavaju u onom biti Zakej prije obraćenja. Evo zašto ćirilica u Vukovaru nema samo značenje pisma, nego i dalje nastavlja označavati agresore i zločince koji se ni dan danas nisu suočili s onim što su napravili ovom gradu i njegovim ljudima!”.

Komentar zamjenika glavnoga urednika Branimira Stanića “Preispitivanje savjesti” posvećen je također obljetnicama stradanja hrvatskoga naroda u Vukovaru, Škabrnji i Saborskom, i svim drugim mjestima, “čija je povijest pisala krv nedužnih”, stavljajući naglasak na zamjene teza u kojima npr. “tražitelji istine i pravednosti postaju problem, a ne sustav koji je zakazao”. Ključna je poruka komentara da prevladava “žalostan dojam da hrvatske vlasti, ali i oporba, nisu dorasle količini patnje naroda koji vode i koji žele voditi. Tolika mjera korupcije i sukoba interesa među vladajućima na državnoj razini, o kojoj svjedoče procesi koji se upravo sada vode, i rub egzistencije do kojega su doveli domovinu hrvatskih građana, pokazuje da uglavnom nisu uspjeli odmaknuti dalje od uskih interesa, koje su stavili iznad zajedničkog dobra”.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr      

“Tvrdnja da prošlost nije važna može biti smrtonosna” – naslov je intervjua s dr. Andrejom Valič Zver, ravnateljicom slovenskoga Centra za nacionalno pamćenje, koja je predstavila djelatnost ustanove koju vodi, u kontekstu organizacije Platforme europskoga sjećanja i savjesti, prešućene i marginalizirane u hrvatskoj javnosti i medijima. Otvoreno je upozorila da mnoge članice Europske unije, među kojima i Hrvatska, nisu uspjele raščistiti sa svojom komunističkom prošlošću, za što čini se ne postoji ni volja jer ni jedna vladina ili nevladina organizacija iz Hrvatske nije članica Platforme. “Preduvjet za pomirenje” – istaknula je pored ostalog – “također je poštivanje načela zakonitosti… U tom kontekstu nameće se i pitanje lustracije. Ako je neki sudionik, primjerice, odobravao strijeljanja, time je teško kršio ljudska prava. Ako nije bio lustriran, dakle ako mu se ništa nije dogodilo i ako nije rečeno da je to bilo pogrješno, to nije dobro za društvo jer time društvu šaljemo pogrješnu poruku.”

Na intervju se nadovezuje i svjedočenje 90-godišnjega Vinka Vice Ostojića, svjedoka komunističkih progona u bivšoj Jugoslaviji, koji je podnosio neopisive zatvorske torture u kaznionicama u: Kragujevcu, Požarevcu, Nišu, Visokim Dečanima, Zagrebu, Sarajevu, Foči i Zenici, crpeći snagu iz pouzdanja u Majku Božju.

Zanimljivo je također i svjedočanstvo Jospeha Daula, šefa europskih pučana, o njegovu viđenju kršćanskih vrijednosti u Europskoj uniji, sadašnjim smjerovima i ciljevima europske politike, napose ruralnoga razvoja.

Među domaćim vijestima pozornost će privući: priopćenje sa sjednice Prezbiterskoga vijeća Zagrebačke nadbiskupije o nezamjenjivoj važnosti župne kateheze, izjava zadarskoga nadbiskupa Želimira Puljića o puštanju Vojislava Šešelja na privremenu slobodu, međunarodni stručno-znanstveni skup u Puli o crkvenom nakladništvu u Istri, dodjela visokog austrijskog odličja fra Iliji Vrdoljaku, provincijalu Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu, predavanje istaknutoga katoličkoga intelektualca dr. Nevena Šimca u Dubrovniku na temu: “Kuda ideš, Hrvatska?” i dr.

Od inozemnih vijesti važne su poruke pape Franje. Prvu je uputio na susretu s talijanskim katoličkim liječnicima, koji su proslavljali 70. obljetnicu svoje udruge, zauzevši se za poštivanje ljudskoga života, uvijek i posvuda: “Vjernost evanđelju života i poštivanju života kao Božjeg dara ponekad zahtjeva hrabre odluke koje idu protiv struje” – spomenuo je Papa u svom govoru – “te u izvjesnim okolnostima mogu ići i do prizivanja savjesti. I do mnogih drugih društvenih posljedica kojima takva vjernost može uroditi”. Papa je također osudio rasistički motivirane napade na izbjeglički centar u Rimu, upozorio je kako “milosti nije mjesto u sefu”, a s Trga sv. Petra pozvao je međunarodnu javnost da zaštiti progonjene kršćane.

Pored stalnih rubrika, Vlado Čutura reportažno predstavlja jednu od osam kaštelanskih župa – Kaštel Gomilicu, s mnoštvom zanimljivosti iz sadašnjega vjerskoga života, među kojima posebno treba istaknuti podatak da je u njoj “pet prema jedan za rođene”. (tv, gk)

 “Čovjekovom duhovnošću nitko ne smije manipulirati” – tako glasi naslov izvještaja s međunarodnoga, međureligijskoga i interdisciplinarnoga simpozija “Novi religiozni pokreti, sekte i kultovi” koji je održan 8. i 9. studenoga u Zagrebu. Fotografijom s događaja na naslovnici i opširnim izvještajem otvara se čitateljima novi broj Glasa Koncila, 46. u tekućoj godini, s nadnevkom od 16. studenoga, koji uključuje i mjesečni magazin “Priliku”.

Trud inicijative “U ime obitelji” – koja je saznala da na biračkom popisu Ministarstva uprave ima oko pola milijuna punoljetnih osoba više negoli na popisu stanovništva 2011. godine, ili više od četvrt milijuna više negoli na popisu za referendum o ulasku Hrvatske u EU – potaknuo je na promišljanje autora komentara novoga broja Glasa Koncila, zamjenika glavnoga urednika Branimira Stanića. Kako je moguć toliki nesrazmjer u brojkama, iza kojih stoje konkretni ljudi, građani – pita se autor komentara. “Ako posljednji objavljeni broj birača nije točan, što je po svemu sudeći vjerojatno, nema nikakve dvojbe da je u Hrvatskoj hitno potrebno izmijeniti izborni zakon”, zaključuje između ostaloga Stanić.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr        

Približavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, kao i braniteljski prosvjed u Zagrebu ostavili su poseban pečat u novome broju katoličkoga tjednika. Glas Koncila objavio je priopćenje Nadbiskupskoga duhovnoga stola o susretu predstavnika braniteljskih udruga i skupina sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, kao i izjavu koju je u toj prigodi dao predsjednik Udruge stopostotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida Đuro Glogoški.

Mnogi su puno toga rekli o pitanju ćiriličnih natpisa u Vukovaru. Prva koja je taj problem analizirala s retoričkoga stajališta jest prof. dr. Gordana Varošanec-Škarić, redovita profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pozivajući se na načelo pravičnosti – koje zahtijeva da se pravo što moguće približi pravdi, tj. stvarnim ljudima i prilikama u kojima oni žive – sugovornica u razgovoru analizira različite aspekte koji tvore konkretni kontekst vukovarske priče. Dr. Varošanec-Škarić između ostaloga kaže: “Hrvatski narod ne inati se valjda bezrazložno. Što su odgovori na njegove patnje? Hipokrizija hrvatskih političara. Što njima znači poštivanje hrvatskih zakona, što njima znači provođenje zakona? Njima je očito kriv hrvatski narod. Ali, neka se priviknu, taj narod postoji i traži da se poštuju i njegova prava, i to u zakonskim okvirima. Ne traže ništa izvan toga i ne će im političari koji suženo tumače zakone kako im odgovara izbrisati zdrav razum. Treba jasno reći da je povrijeđenost Vukovaraca legitimna.”

Osim intervjua, Glas Koncila je Gradu-heroju posvetio i reportažni prikaz o životu i pogledima konkretnih ljudi u Vukovaru, gotovo dva desetljeća od završetka Domovinskoga rata.

Redovita reportaža u novome broju Glasa Koncila vodi čitatelje u koprivničku župu sv. Antuna Padovanskoga (poznatu i kao Koprivnica II), dok kroz rubriku “Vjernici laici aktivni u Crkvi” progovara Evica Kraljić iz središnje novogradiške župe Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije – sugovornica iza koje je životni put na kojemu se iz frizerke razvila u pjesnikinju i književnicu (tekstove joj izvode “Gazde”, Ćiro Gašparac), a od distancirane vjernice postala je osvjedočena i aktivna vjernica.

Nova “Prilika” na naslovnici nudi prilog s područja glazbe, analizirajući novi televizijski trend glazbenih “reality” emisija. “Što će društvu ostati nakon emisija koje se hvale da su 'stvarne'?”, jedno je od pitanja koje si postavlja autor priloga glazbeni analitičar Mario Šoša. Političkim mesijanizmom, koji već najavljuju predsjednički kandidati, premda kampanja još uopće nije postala, bavi se politička kolumna u “Prilici”, dok se ekonomski prilog bavi pitanjem što ekonomisti mogu učiniti za spas posrnuloga hrvatskoga gospodarstva. (dag, gk)

“Ne bole ih toliko rane, koliko nepoštovanje i prijezir”, naslovna je tema novoga broja katoličkoga tjednika Glasa Koncila, od nedjelje 9. studenoga, u kojoj se piše o biskupima i vjernicima ujedinjenima u molitvi s hrvatskim braniteljima koji već treći tjedan prosvjeduju pred zgradom Ministarstva branitelja u Zagrebu. Donesen je sažetak i pregled poruka hrvatskih (nad)biskupa u kojima izražavaju blizinu i potporu braniteljima, a koje su odjeknule s misnih slavlja na svetkovinu Svih svetih.

Teme prosvjeda branitelja, stopostotnih hrvatskih ratnih invalida Domovinskoga rata, dotaknuo se i urednik Ivan Miklenić u svom komentaru naslovljenom “Imaju li branitelji razloga za prosvjed?”. Razumljivo je da hrvatske branitelje iznimno jako boli proširena fama da su privilegirani i da su veliki teret državi te postoji više nego dovoljno razloga zbog kojih ta populacija ne može biti zadovoljna svojim tretmanom u hrvatskom društvu. “Oni, kao i svi hrvatski građani, imaju neosporno pravo i na svoju procjenu aktualne državne politike i biti zabrinuti za sudbinu države za koju su se borili, oslobođeni svake stranačke politike i svakoga politikantstva”, poručuje komentator.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr        

Društvena problematika, pitanje identiteta i integracije te migracija u središtu su intervjua sa sugovornicom Glasa Koncila dr. Caroline Hornstein Tomić, višom znanstvenom suradnicom Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”. Progovara o iskustvima hrvatskih imigranata i emigranata, politici identiteta, a između ostaloga spominje kako mladi napuštaju Hrvatsku u potrazi za boljim životom, ali se i u nju vraćaju. “Shvaćaju da dobar život ne podrazumijeva samo financijska sredstva, nego i blizinu s ljudima koji vas vole, a među Hrvatima sam prepoznala posebno tu snažnu bliskost s obitelji”, jedna je od poruka iz intervjua.

Početak akademske godine u mnogim je hrvatskim (nad)biskupijama obilježen misama zaziva Duha Svetoga, a na 32 stranice tjednika mogu se među ostalim čitati izvještaji o sedamdesetoj obljetnici zločina na Daksi, susretu nadbiskupa Đure Hranića s medijskim djelatnicima, blagoslovu spomen-raspela u Kalju na kojem je bio kardinal Josip Bozanić, volonterskoj akciji mladih Splićana “72 sata bez kompromisa”…

Reportaža na duplerici predstavlja župnu zajednicu sv. Filipa i Jakova u Novom Vinodolskom, u kojoj živi između pet i šest tisuća stanovnika, a posebno je zanimljiva po tome što je nakon pada komunizma uočen masovni povratak vjeri, pa je ranih devedesetih godina u župi znalo biti i više od 200 krštenja.

O važnosti opstanka Imunološkoga zavoda govori sindikalna povjerenica Lidija Jagarinec, a donosi se i svjedočanstvo Zlate Gašljević, mentorice borongajskih malih umjetnika. Mladi su ovoga puta pisali o nezamjenjivim kršćanskim tragovima u društvu i kulturi, a objavljen je i posljednji nastavak povijesnoga feljtona dr. Vladimira Geigera o lišenju slobode i prisilnom radu između 1945. i 1951. godine. (it, gk)

 Naslovnica novoga broja Glasa Koncila posvećena je svetkovini Svih svetih i Dušnome danu s naslovom: “Za što se danas živi i umire?”, te molitveno-meditativnom porukom i pozivom: “U danima kada brojni vjernici pohode grobove predaka i obnavljaju zajedništvo s onima koji su prešli granicu smrti, nužnim se čini zagledati se u svjedočanstvo njihova života i postaviti pitanja: Za koje su vrjednote oni živjeli? Radi kojih su vrjednota bili spremni umrijeti?”.

“Nužnost unutarnjega oslobođenja” naslov je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića, koji se osvrnuo na znanstveni skup u Križevcima održan o temi Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća – prošlost i sadašnjost. Podsjećajući da je komunistička vlast pokopala, doslovce i preneseno, brojne hrvatske intelektualce katolike i njihova djela, te da je napokon došlo vrijeme oslobađanja od tih okova, koje su zarobile i intelektualnu i duhovnu slobodu mnogih ljudi, u komentaru se ističe: “Budući da danas u Hrvatskoj ipak nije moguća represija takvoga intenziteta kao u komunizmu, nužno je da se građani, pa i građani vjernici, sami odluče osloboditi svih oblika unutarnjih zarobljavanja. Poznato je da još nitko nikada nikomu nije darovao slobodu, već ju je uvijek potrebno izboriti uz veću ili manju cijenu, ali uvijek u svijesti da je alternativa – ropstvo”.

Posebnu težinu ima poruka biskupa Hrvatske biskupske konferencije o rodnoj ideologiji, koja je naslovljena: “Muško i žensko stvori ih!”.

U intervjuu dr. Hans Zollner, voditelj Centra za zaštitu djece i član Papinske komisije za zaštitu maloljetnika govori o žrtvama spolnoga zlostavljanja, pedofiliji, spolnim zloporabama u Crkvi, slučajevima zataškavanja od nekih crkvenih velikodostojnika i jasnome crkvenom stavu prema toj problematici.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr      

Umjesto klasične reportaže o nekoj hrvatskoj župi Vlado Čutura donosi dvije dojmljive “braniteljske teme s terena”: “Svjedočanstva djece nestalih i poginulih branitelja” i “Kako je šator ispred ministarstva branitelja postao simbol Hrvatske”. Dovoljno je pročitati samo kratki izvadak iz potresne ispovijesti kćeri jednoga od nestalih branitelja i odmah shvatiti o čemu je riječ: “Imala sam šest godina kada mi je otac poginuo i najranije sjećanje iz djetinjstva sjećanje je na uplakanu mamu koja osjeća da tate više nema, no nitko joj to danima ne će potvrditi. Kao svako dijete te dobi, nisam mogla pojmiti što je smrt, pa sam maštala da će se tata jednog dana vratiti. Netko je negdje pogriješio i on će se vratiti i sva tuga i bol koja je bila opipljiva u našoj obitelji će nestati. Pa će i mene moći netko nositi na ramenima. Učiti plivati. Voziti bicikl. I ne ću gledati drugu djecu s otčevima i pitati se kako je to kad imaš tatu”.

Uz važne poruke pape Franje, koje je izrekao tijekom opće audijencije o Crkvi kao Tijelu Kristovom i tijekom molitve Anđeoskoga pozdravljenja o ljubavi kao mjerilu vjere, vrijedno je pročitati i njegov govor članovima Schönstattske obitelji sažet u naslovu: “Tako živjeti da drugi požele živjeti kao mi”.

Među brojnim domaćim vijestima s radošću treba čitati izvješća o đakonskim ređenjima u Zagrebu, Đakovu, Sisku i Bjelovaru, s ozbiljnošću o dvadesetom međunarodnom teološkom simpoziju održanom na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu na temu: “Laička država-religija-Crkva: od ideologizirane neutralnosti do prostora dijaloškoga suživota”, sa suosjećanjem o okruglom stolu o brizi i skrbi o beskućnicima i njihovim pravima u Vikarijatu u Osijeku povodom 15. obljetnice rada osječkoga Centra za prihvat beskućnika, s pijetetom o žrtvama komunističkoga sustava iz svibnja 1945. na novom mariborskom groblju Dobrava kod Tezanskoga Gozda, najvećega grobišta hrvatskoga naroda izvan Hrvatske, i s osmjehom o čarima misionarskoga života u Bugarskoj hrvatske milosrdnice s. Božene Novosel.

Stalne rubrike također donose vrlo aktualne i zanimljive sadržaje: “Propisi-pravo-pravda” o radu umirovljenika i isplati mirovina, “Zapažanja” o prosvjedu hrvatskih branitelja, suđenju Perkoviću i Mustaću i standardu u Hrvata, “Vjernici laici aktivni u Crkvi” o Sonji Batinić, pastoralnoj vijećnici iz Sesvetske Sopnice u Zagrebu, a “(Pri)govor znanosti” o utjecaju pesticida na pčele i usjeve. (tv, gk)

 Početak redovitoga 49. plenarnoga zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije naslovna je tema novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 26. listopada. Naznačene su glavne teme zagrebačkoga zasjedanja, Drugi nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji, te dvije obljetnice, stota godišnjica početka Prvoga svjetskoga rata i 50 godina otkako je novi blaženik Katoličke Crkve Pavao VI. proglasio sv. Benedikta prvim patronom cijele Europe. Misa beatifikacije pape Pavla VI. i završetak Biskupske sinode o obitelji u Vatikanu druga je velika tema Glasa Koncila, a zaključke i naglaske dvotjednoga zasjedanja donosi novinar Darko Grden.

U komentaru “Pobjeda za oslobađanje” urednik Ivan Miklenić piše o Građanskoj inicijativi “U ime obitelji”, točnije njezinu prikupljanju potpisa pod geslom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom” i različitim nekorektnim postupcima kreatora javnoga mnijenja u Hrvatskoj.

Dobitnica književne nagrade “Fra Lucijan Kordić” pjesnikinja Malkica Dugeč, sa svoje stuttgartske adrese u intervjuu progovara o zbirci “Žigice vjere”, prisilnom odlasku u Njemačku nakon Hrvatskoga proljeća s pokojnim suprugom Božom, pjesničkim nadahnućima ali i “slučaju Perković”, kao i drugim hrvatskim društvenim problemima.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr     

Glas Koncila u novome broju predstavlja fotografijama i kratkim biografskim podatcima sedamnaest redovnica koje su ove godine položile doživotne redovničke zavjete. U novome nastavku teološkoga osvrta “Bog i novac” dr. Željko Čekolj bavi se enciklikom “Centesimus annus” pape Ivana Pavla II. iz 1991., odnosom prema kamatama i kreditima.

Beskućništvo kao sve veći problem u Hrvatskoj zbog nedorečenih zakona i ovrha tema je teksta Vlade Čuture, a Hrvatska mreža za beskućnike upozorava kako kapaciteti prihvatilišta i prenoćišta ne mogu primiti oko 1000 osoba bez smještaja. Uz prikupljanje potpisa za referendum protiv monetizacije autocesta dr. Željko Lovrinčević s Ekonomskoga instituta u Zagrebu komentira događaje novinaru Tomislavu Vukoviću. Dopredsjednica Centra za skrb o plodnosti Ivana Zečević govori o FertilityCare (FC) metodi u Hrvatskoj, budući da je uz rad s mladim parovima u Centru radila i na organizaciji prve međunarodne edukacije u Hrvatskoj za stručnjake FC sustava. Predstavljen je i hrvatski branitelj Marko Šafran koji se bavi umjetničkim paljenjem drveta – pirografijom.

Novinar Ivan Tašev piše o “Agentima dobrote”, mladima iz SKAC-a koji nastavljaju pomagati stradalima u poplavi. U rubrici “Drugačiji su među nama” Mirela Cvitić svjedoči o protekle četiri godine kada se suočila s dijagnozom karcinoma dojke. Karcinom je otkriven neposredno nakon dojenja mlađega sina, kada su mu bile tek dvije godine. Reportaža je u ovom broju iz dviju hercegovačkih župa – rodnoga mjesta pjesnika Antuna Branka Šimića Drinovaca i obližnje Gorice. Stranice “Mladi mladima” posvećene su blagdanima Svih svetih i Dušnom danu, promišljajući o besmrtnosti duše i njezinoj predodređenosti za vječnost.

U trećem nastavku povijesnoga feljtona o lišenju slobode i prisilnom radu prema tadašnjem zakonodavstvu 1945.-1951. dr. Vladimir Geiger piše o logorima “Vrana” kod Biograda, “Bohn” kod Vinkovaca i Stara Gradiška. Među katoličkim oblikovateljima kulture predstavljen je životni put crkvenoga glazbenika Matije Ivšića. Rubrika “Naši razgovori” odgovara na čitateljsko pitanje “Mogu li se sakramenti krsta i potvrde 'izbrisati'?”. U redovitim izvještajima tematiziraju se dvodnevna Katehetska škola za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja, kao i simpozij “Religije i nasilje”, održan na zagrebačkome Filozofskom fakultetu Družbe Isusove.

Posljednja, četrdeseta stranica Glasa Koncila donosi priču o pjevačici, nekadašnjoj eurovizijskoj predstavnici Hrvatske Maji Blagdan koja svjedoči o svom novom glazbenom početku – duhovnoj glazbi. (tš, gk)
 

 Naslovnica novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom od nedjelje 19. listopada, posvećena je svehrvatskoj proslavi Dana zahvalnosti za plodove zemlje. Slika i vijest dočaravaju središnju proslavu na prostoru župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u zagrebačkim Remetama u nedjelju 12. listopada, koju je s mnoštvom djece i mladih iz dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. On je, uz ostalo, u prigodnim riječima poručio: “Svake se nedjelje okupljamo oko stola Gospodnjeg, oko kruha koji govori da čovjek ne živi samo o kruhu, oko kaleža s vinom koje govori da žeđ ljudskoga srca nisu dostatni zemaljski interesi, nego ljubav i radost zajedništva”.

“Raste jaz između političara i građana” – naslov je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića u kojemu se osvrnuo na referendumske inicijative za promjenu izbornoga sustava i protiv monetizacije hrvatskih autocesta. Po njemu su “oba pitanja o kojima građani žele odlučivati na referendumu iznimno važna” jer pokazuju da oni bitno žele utjecati na političku vlast, “odnosno političkoj vlasti nametnuti rješenja koja podržava većina”. Jednako tako referendumske inicijative otkrivaju “da je sve dublji jaz između politike koju provode političari i politike koju većinski žele građani, odnosno da se političari sve više otuđuju od onoga što većinski žele hrvatski građani, među kojima su i oni koji su dali glas sadašnjoj vladajućoj garnituri koja ih je, očito, duboko razočarala”. Urednik Miklenić u nastavku upozorava da su vladajući referendum protiv monetizacije autocesta ocijenili kao “oblik opstrukcije” Vlade da vodi ekonomsku politiku i da “predlaže i donosi mjere koje jačaju gospodarstvo”, što je neprihvatljivo jer “demokratska vlada nužno mora disati sa svojom nacijom” i jer je referendumsko “miješanje” građana u vladinu ekonomsku politiku potpuno legalno i legitimno. Osim toga, komentar također upozorava kako je “krajnje restriktivan i neprihvatljiv prijedlog novog zakona o referendumu”, što je pokazatelj da se “u Hrvatskoj sve više produbljuje jaz između neučinkovitih, nesposobnih i neodgovornih političara i građana”.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr    

Glas Koncila donosi iscrpno izvješće o misi povodom Dana neovisnosti Republike Hrvatske u zagrebačkoj crkvi sv. Marka, koju je predvodio biskup Šaško. On je u propovijedi upozorio: “Prah i zaklanjanje vedrine neba vidimo svaki put kada se narodu ne dopušta izražavanje njegove volje; kada se medijima upravlja iz središta političke moći; kada se vlast usuđuje provocirati vlastiti narod; kada se ne poštuje žrtva hrvatskih branitelja; kada se obnavlja ideologija koja je Hrvatskoj pripremala samo strah i desetljećima je hranila neistinom… Osjećamo da taj oblak još uvijek živi u našoj domovini”.

“Ekologija je fundamentalni nacionalni interes” – naslov je intervjua u kojemu dr. Stanko Uršić, fizikalni kemičar zauzet oko ekoloških pitanja, otvoreno i britko govori o brojnim aktualnim temama s tog područja. O tome rječito govori njegova ocjena da je Termoelektrana u Pločama “dernek” ekološkog samouništenja.

Posebnu pozornost opće javnosti, ne samo vjerničke, privlači izvanredno zasjedanje Biskupske sinode o obitelji u Vatikanu, kojoj Glas Koncila posvećuje cijelu stranicu s naslovom “Potrebna 'hrabra pastoralna opredjeljenja'”, s bitnim naglascima u otvorenoj i konstruktivnoj raspravi sinodalnih sudionika. Tako je naglašeno kako je sinoda dio šireg promišljanja Crkve, koje nastoji više cijeniti pozitivno nego gledati nedostatke, pri čemu se nije zaziralo od teških i spornih pitanja među kojima su pričest rastavljenih i ponovno vjenčanih, te homoseksualnost, koja je postala “udarna” tema hrvatskih medija. Jasna je sinodalna poruka sažeta u međunaslovu glaskoncilskog prikaza: “Homoseksualnost – da osobama, ne 'brakovima'”.

Od inozemnih vijesti također je važna poruka pape Franje za ovogodišnji Svjetski misijski dan pod naslovom “Radost vjerovjesništva”.
Od mnoštva drugih zanimljivosti prikazano je gostovanje sisačkog biskupa Vlade Košića u emisiji Hrvatskoga radija “Susret u dijalogu” naslovljeno: “Vlast u Hrvatskoj promovira komunizam”, vjerničko svjedočenje Renate Vivek Božić, vjeroučiteljice, koordinatorice obiteljske zajednice i svestrane aktivistice u Križevcima, zatim mišljenja sindikalnog povjerenika u sisačkoj rafineriji Predraga Sekulića i aktivistice Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisačke biskupije Anite Sinjeri Ibrišević o prijetnji gašenja tamošnje rafinerije pod zajedničkim naslovom: “Zašto se ne poštuju ugovor i hrvatski zakon?”. Reportaža približava raskošan vjerski život u župi sv. Vida u baroknome Varaždinu, koju vode kapucini.

Novi je broj Glasa Koncila obogaćen i novim brojem mjesečnoga magazina “Prilika” sa središnjom temom: “Dok je knjige, bit će i Kroacije”. (tv, gk)

 Jedan od vatikanskih događaja godine – izvanredno zasjedanje Biskupske sinode o obitelji – naslovna je tema novoga 41. broja Glasa Koncila s nadnevkom od nedjelje 12. listopada u kojoj se izvještava s početka toga značajnoga crkvenoga okupljanja gotovo 200 sinodskih otaca koje je svečanom misom u bazilici sv. Petra otvorio papa Franjo. “Obitelj je nužni doprinos pravednom i solidarnom društvu”, poručio je Sveti Otac na otvorenju dvotjedne izvanredne sinode.

Povod uredničkom komentaru mons. Ivana Miklenića niz je aktualnih zbivanja na hrvatskoj političkoj sceni koji su još jednom nametnuli pitanja kamo stvarno ide Hrvatska i tko njome upravlja. Osvrćući se na antihrvatske stavove sada već bivšega glavnoga analitičara predsjednika Republike, kojima je utjecao i do sada na predsjednika, komentator se pita je li njegova smjena dovoljna ili bi se na svojoj funkciji trebao zahvaliti i sam predsjednik te ima li aktualni predsjednik etički gledano pravo na kandidaturu za novi mandat.

“Nakon smjene savjetnika i glavnoga analitičara u Uredu Predsjednika te nakon izrečenih obmana političara vodećih stranka i nekih njihovih partnera, a koje su barem dijelom raskrinkane, hrvatskoj javnosti puno je jasnije zašto Hrvatska ne može naprijed i tko zapravo njome upravlja ili želi opet upravljati”, zaključuje urednik Miklenić.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr   

Opširnije vijesti iz crkvenoga života dolaze iz Marije Bistrice sa 22. hodočašća hrvatskih vojnika, policajaca i branitelja; s Plitvica gdje su se okupili pastoralni djelatnici koji rade s Romima, iz Đakova s konstituirajuće sjednice novoga tijela Nadbiskupijskoga pastoralnoga vijeća, iz Bjelovarsko-križevačke biskupije s prvoga Dana obitelji; kao i s Hvara s proslave stote obljetnice rođenja književnika o. Rajmunda Kuparea.

Novi broj Glasa Koncila donosi i osvrt ustavnopravnoga stručnjaka prof. Roberta Podolnjaka na novi Nacrt prijedloga Zakona o referendumu koji će građanima donijeti restriktivnije odredbe za raspisivanje i provedbu referenduma, a sugovornik šalje poruku kako je “nedopustivo zakonom eliminirati referendum kao instrument odlučivanja građana”.

Sugovornik intervjua ovoga puta dolazi sa sjevernoameričkoga kontinenta. Fra Jozo Grbeš, kustos Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji, progovara o životu Hrvata na području SAD-a i Kanade, zalaganju Crkve u očuvanju identiteta te pastoralnim nastojanjima koji se temelje na osobnom susretu.

U dvije redovite rubrike započinje serijal napisa, pa tako u povijesnom feljtonu dr. Vladimir Geiger u prvom nastavku piše o lišenju slobode i prisilnom radu u zakonodavstvu između 1945. i 1951. godine, dok temu “Bog i novac” obrađuje dr. Željko Čekolj u rubrici Teološki osvrt.
“Čuvarica hrvatskoga sjećanja i odgoja mladih”, naslov je reportaže novinara Tomislava Šovagovića koji približava život župe Duha Svetoga – Sveta Mati Slobode sa zagrebačkoga Jaruna, gdje na tragu don Boscova pristupa djeci i mladima župna zajednica ponosno svjedoči radost i život aktivne Crkve.

Mladi suradnici Glasa Koncila na svojim su stranicama obradili temu rata, a tekstovima i promišljanjem šalju poruku kako u ratu nema pobjednika, nego su svi gubitnici.
Uz enigmatski zadatak i karikaturu Srećka Puntarića posljednja stranica katoličkoga tjednika otkriva razloge zbog kojih mlada Silvija Ivančić odlazi u karmelićanski samostan u Španjolskoj, ali i što motivira bračni par Gusak na pomoć rodnoj župi Koraće. (it, gk)

 Izvještajem i fotografijom s godišnjega skupa pastoralnih djelatnika koji djeluju u hrvatskim katoličkim zajednicama u zapadnoj Europi, koji je održan od 22. do 25. rujna u Vierzenheiligenu (biskupija Bamberg) u Njemačkoj, predstavlja se čitateljima novi broj Glasa Koncila, 40. u tekućoj godini, s nadnevkom od nedjelje 5. listopada. Na skupu koji se bavio temom “Zapadna civilizacija u raskoraku između vjere i razuma” sudjelovao je i apostolski nuncij u Njemačkoj, hrvatski nadbiskup Nikola Eterović.

Činjenica da Ministarstvo poljoprivrede do 26. rujna nije podnijelo Europskoj komisiji zahtjev za obeštećenjem hrvatskih poljoprivrednika zbog ruskoga embarga, povod je promišljanju urednika Glasa Koncila mons. Ivana Miklenića u rubrici Komentar. Komentator ističe da je maćehinski odnos hrvatskih vlasti prema poljoprivrednicima u raskoraku sa službenom politikom EU-a – na što je nedavno upozorila europarlamentarka Marijana Petir, inače članica Odbora za poljoprivredu Europskoga parlamenta – sugerirajući da takav odnos vuče svoje korijene još iz vremena komunizma. Samo, za razliku od prošlih vremena, kad je vlastima bilo stalo da bude što manje samostalnih i neovisnih ljudi, “sada bi poljoprivredna dobra trebala biti u rukama privatnoga kapitala, još kratko hrvatskoga, a onda stranoga”. Ipak, urednik Miklenić završava optimistički: Hrvatska “ne može i ne će ostati crna rupa EU-a”.

Pod naslovom “Dokle toliko iscrpljivanje hrvatskoga čovjeka?” novi broj Glasa Koncila donosi glavne naglaske propovijedi koju je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić izgovorio u Šibeniku na proslavi sv. Mihovila, zaštitnika grada i biskupije. “Dokle toliko iscrpljivanje hrvatskoga čovjeka, da je toliko zabrinut za budućnost svoje djece? Dokle ćemo slušati izvještaje o zatvaranju radnih mjesta i rastu broja nezaposlenih? Dokle ćemo trpjeti da se gazi život, od začeća, i čovjekovo dostojanstvo do smrti? Dokle ćemo gledati kako se olako postupa s javnim dobrima i šalje nedvosmislena poruka: ako nama nije do njih stalo, zašto bi bilo i drugima? Dokle će nam se u školama, na ulicama i medijskim ulicama servirati ideološki obroci koji su dosad zatrovali obitelji mnogih naroda i stvorili rijeke otuđenih, usamljenih i propalih ljudi? Dokle ćemo podnositi nasilje nad hrvatskom poviješću? Dokle ćemo slušati o tobožnjoj pogubnosti svake ideje koja nastoji ozdraviti hrvatsku demokraciju?”, upitao je kardinal Bozanić u propovijedi koja je odjeknula u široj javnosti.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr       

Novi broj Glasa Koncila, između ostaloga, donosi i izvještaj o prvom nadbiskupijskom susretu obitelji u Splitu, apel sisačkoga biskupa mons. Vlade Košića za spas sisačke rafinerije, očitovanje zadarskoga nadbiskupa Želimira Puljića o postavljanju kipa Gospe Lurdske pokraj vjeronaučne učionice u OŠ Šime Budinića u Zadru (o sadržaju rječito govori naslov teksta: “Javni čin vjerničke hrabrosti”). Proslava 40. obljetnice djelovanja Kursilja, radosnoga tečaja kršćanstva, popraćena je u Glasu Koncila izvještajem sa središnje proslave, kao i s prilogom o tečajevima za branitelje.

Nedavno objavljena vijest da se Hrvatska i njezini ljudi nalaze pri svjetskome dnu kada je riječ o indeksu sreće bila je povod razgovoru s dr. Goranom Ivkićem, neurologom s Instituta za istraživanja mozga u Zagrebu. Zahvaljujući nastojanju da cjelovito pristupi čovjeku, sugovornik se osvrće ne samo na uska pitanja svoje struke, nego ulazi i u djelovanje društva, tehnologije, politike, pa i vjere, na čovjekovo mentalno i fizičko zdravlje…

U reportaži čitatelji Glasa Koncila mogu upoznati nešto od života župne i društvene zajednice Radovina, mjesta u zadarskome zaleđu. Kulturna baština i tradicija (upravo su pjevači iz Radovina, koji mahom pjevaju i u crkvi, doveli “ojkanje” na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne baštine) tu nalazi dobar spoj s mladošću. O tome govori i naslov reportaže: “Ima šanse za mlade”.

U rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” u novome se broju Glasa Koncila predstavlja Tihana Petra Herceg, mlada Splićanka, pastoralna suradnica i pjevačica VIS-a “Dominik” župe Gospe od Ružarija na splitskome Pazaru, poznatije kao Sveti Dominik.
Uistinu nesvakidašnji događaj zabilježen je i na zadnjoj stranici Glasa Koncila. Teško bolestan od raka, na smrtnoj postelji, William Carmona zaređen je za svećenika. Mladu misu taj Amerikanac kolumbijskih korijena nije uspio proslaviti. Preminuo je dva dana nakon ređenja. (dag, gk)

 Novi Glas Koncila, tiskan na četrdeset stranica s nadnevkom nedjelje 28. rujna, na prvoj stranici donosi izvještaj o Papinu pohodu Albaniji, zemlji u kojoj je u vrijeme rigidnoga komunizma bila zabranjena svaka religija, a danas u njoj živi više od 10 posto katolika.

U komentaru mons. Ivan Miklenić upozorava “Zašto Hrvatska ne može naprijed?”. “Svjetski gospodarski forum objavio je da je sadašnja hrvatska Vlada 6. na svijetu po neučinkovitosti, 16. po rastrošnosti, a Hrvatska je i 4. na svijetu po opterećenosti poslovanja vladinim regulativama. Zbog tako golemoga zakazivanja većine političara aktualne građanske inicijative i potaknuti demokratski procesi ne će moći biti zaustavljeni”, piše u komentaru glavni urednik Glasa Koncila.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr       

Pod naslovom “Zahtjev za referendum potpisati – po savjesti” u priopćenju Komisije HBK-a “Iustitia et pax” pozivaju se vjernici i građani neka se dobro informiraju i prouče ponuđena rješenja te prema vlastitoj spoznaji i savjesti odluče hoće li potpisati zahtjev za pokretanje referenduma. “Ne ulazeći u sadržaj referendumskih pitanja, niti u zakonodavna rješenja samoga provođenja referenduma, odbacujemo mogućnost stavljanja moratorija na referendume u Republici Hrvatskoj”, stoji između ostaloga u priopćenju. Nadalje se navodi problem Hrvata Bunjevaca kojima se zatiru osnovna ljudska prava u Republici Srbiji, zatim u priopćenju se govori o slobodi medija i obnašanju javnih dužnosti u Republici Hrvatskoj.

Teološko-pastoralni seminar (TPS) za svećenike Đakovačko-osječke nadbiskupije o temi “Evangelii gaudium – O navještaju radosti Evanđelja u današnjem svijetu” posebno stavlja naglasak na zadaću Crkve koja treba izići na sve periferije.

U “Zapažanjima” Đurđica Ivanišević Lieb upozorava da je bilo mnogo pokušaja i želja iseljenika da se vrate u Hrvatsku, ali su neslavno propali. Nije bilo dovoljno volje i napora s hrvatske strane da se pogoduje njihovim željama pa je sada zanimljiva nova inicijativa da se vrate u Hrvatsku. Uz Svjetski dan srca prilog autorice Jadranke Pavić donosi statistiku oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, te upute za prevenciju i samoliječenje.

Intervju je posvećen poljoprivrednoj problematici, a pod naslovom “Bez poljoprivrede nema ni proizvodnje hrane” progovara Marijana Petir, članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta. Petir između ostaloga navodi: “Hrvatska sada u području ZERP-a može kontrolirati samo naša plovila i plovila trećih zemalja, a talijanska i plovila drugih članica EU-a ne može zato što se naš ZERP na njih još uvijek ne primjenjuje dok u Saboru ne izglasamo da vrijedi i za članice EU-a. Hrvatska mora biti ravnopravna članica EU-a i Hrvatski sabor mora donijeti odluku o proglašenju ZERP-a RH i za članice EU-a.” Istodobno prof. dr. Đani Benčić pod čijim je vodstvom već sedam godina zaredom Hrvatska prva u svijetu po kvaliteti maslinovoga ulja, donosi niz podataka o maslinarstvu i mogućnosti koje sve maslinarstvo nudi.

U pravnom savjetu pod naslovom “Starost i vozačke dozvole” Stjepan Androić upozorava da, “iako je starenje normalan biološki proces, koji nitko ne može zaustaviti, starije ne treba proizvoditi pogrješnim svjetonazorima i ideologijama kojima se podgrijava negativan odnos prema starijima. Upravo se to čini novim zakonom po kojem se svaka osoba nakon doživljenja 65. godine smatra zakonskim automatizmom nesposobnom za vožnju osobnoga automobila”. Uz niz priloga iz života Crkve i društva, novi broj Glasa Koncila donosi i reportaže iz Krčke biskupije, iz župa Rasopasno i Polje na otoku Krku. (vč, gk)

 “Prilike ne dopuštaju odgađanja jer u pitanju je opće dobro”, glavni je naslov novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom 21. rujna, u kojemu se detaljno izvještava o 283. hodočašću vjernika Grada Zagreba u Svetište Majke Božje Bistričke. Novinar Ivan Tašev iznosi najvažnije događaje s hodočašća mladih 13. rujna kao i nedjeljnoga euharistijskoga slavlja 14. rujna u Mariji Bistrici koje je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

U komentaru “Kucnuo je čas” urednik Ivan Miklenić bavi se inicijativom građanske udruge “U ime obitelji” za referendum za biranje političara s imenom i prezimenom. “Promjena dosadašnjega političkoga sustava u tom dijelu baš zbog toga je nužna, i što ga više pojedine važne političke stranke odbijaju, to ga je urgentnije promijeniti jer je to jedini način da se u Hrvatskoj stvarno promijene potrošene i mentalitetom prošlosti inficirane političke garniture, a s njima onda i način upravljanja zemljom”, stoji među ostalim u urednikovom komentaru. Uz prikupljanje potpisa za referendum inicijativu komentiraju svećenici o. Ivan Mandurić, dr. Marijo Volarević i Željko Ivan Bakšić.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr      

Predsjednik Nacionalnoga katoličkoga centra za bioetiku SAD-a dr. John Haas u intervjuu je istaknuo kako je Crkva položaj revolucionarnosti zaslužila kontinuitetom. Predstavio je instituciju kojom predsjeda, katolički pogled na bioetiku, roditeljski pogled (suprug je i otac devetoro djece!), te ponudio odgovore na krizu života. “Obitelj se u današnje vrijeme snažno napada, posebice je u pitanje doveden njezin božanski i naravni temelj. Upravo je zbog tih velikih izazova, više nego ikada dosad, potrebno dignuti glas za zaštitu obitelji. Čak ni okorjele ateističke komunističke zemlje nisu nikada pokušavale brakom nazvati zajednicu dvojice muškaraca ili dviju žena”, napomenuo je dr. Haas.

Rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja pastoralnu vijećnicu i sakristanku iz župe sv. Barbare u zagrebačkome Vrapču Anu Šarić. Novinar Vlado Čutura susreo se s predsjednikom Austrijsko-hrvatskoga kulturnog društva i Udruge veterana i dragovoljaca Domovinskoga rata Miroslavom Piplicom. Načet je niz aktualnih tema, posebno onih važnih za hrvatsko iseljeništvo. Isti novinar napisao je i reportažu iz dva slavonska mjesta, dvije “utvrde” široke ravničarske duše i vjerske tradicije – Semeljaca i Oprisavaca.

Povijesni feljton o pravilnicima Udbe donosi priču o “Grupi A” specijaliziranoj za inozemstvo. Među katoličkim oblikovateljima kulture spominje se životno djelo i stradanje Tiasa Mortigjije. U rubrici “(Pri)govor znanosti” analiziraju se čuvari prehrambene kulture, ali i suvereniteta. Maksimilijan Milan Herceg u “Meditaciji” piše o Božjoj kuverti, a u kutku posvećenom duhovnoj poeziji objavljena je “Molitva na putu” Antuna Branka Šimića. Među redovitim izvještajima iz života Crkve je i onaj iz Splita s jubilarnih 30. Redovničkih dana.

Posljednja stranica Glasa Koncila predstavlja dvije afričke redovnice, sljedbenice bl. Marije Propetog Isusa, koje djeluju u Novskoj. Križaljka je posvećena 155. obljetnici rođenja “hrvatskoga Balzaca”, a neizostavna je i nova karikatura Srećka Puntarića Felixa. (tš, gk)

 Naslovnica novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 14. rujna, posvećena je 5. hrvatsko-slovenskom hodočašću, koje je održano u svetištu Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu.

Uz sudjelovanje apostolskoga nuncija u Republici Hrvatskoj Alessandra D'Errica, hrvatskih i slovenskih (nad)biskupa, dvjestotinjak svećenika, te nekoliko desetaka tisuća vjernika, središnje je misno slavlje predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, a propovijedao je celjski biskup i apostolski administrator Mariborske nadbiskupije Stanislav Lipovšek. On je u propovijedi istaknuo: “Naše zajedničko hodočašće u Ludbreg zacijelo je prigoda da se malo zamislimo i da se u svjetlu Isusova evanđelja zapitamo kako izvršavamo Božju volju, kao pojedinci, ali i kao pripadnici dvaju susjednih naroda. Povezuju nas snažne spone vjere, ali i duboke veze naše pripadnosti obitelji slavenskih naroda, duboke spone naše slavenske kulture te vrjednote naše dragocjene duhovne i narodne baštine”.

Urednik Ivan Miklenić osvrnuo se u komentaru na klevete izrečene na račun naše Crkve na međunarodnom kongresu Renovabisa, ugledne ustanove Njemačke biskupske konferencije, održanom početkom rujna u Freisingu u Njemačkoj. Novinarka Lidija Lacko Vidulić s Hrvatskog radija sudionicima je poslala poruke kako je Crkva u Hrvatskoj vrlo utjecajna, te da je ona u najmanju ruku u javnoj percepciji tijesno povezana s desnim stranačkim spektrom, te da ništa ne poduzima da bi se od toga u dovoljnoj mjeri ogradila. Miklenić upozorava kako tvrdnja da je Katolička Crkva u Hrvatskoj tijesno povezana s političkim strankama desnice jednostavno ne odgovara povijesnoj istini i stvarnosti, unatoč medijima koji tu tvrdnju stalno ponavljaju, jer je Crkva “duboko svjesna da živi u pluralnom društvu i da je posve normalno da se svi građani pa i članovi Crkve politički svrstavaju po svom osobnom uvjerenju od ljevice do desnice te je i neosporna činjenica da u svakoj političkoj stranci u Hrvatskoj danas ima i hrvatskih katolika, koji zapravo i jesu Katolička Crkva u Hrvatskoj”. Osim toga, u Hrvatskoj nije nikada ni provedeno objektivno i stručno istraživanje kakva je “javna percepcija” Crkve u Hrvatskoj prema političkim strankama.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr     

U povodu 20. obljetnice povijesnoga pohoda pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj Glas Koncila objavljuje svjedočanstvo apostolskoga nuncija u Njemačkoj mons. Nikole Eterovića, Papina pratitelja na hrvatskim pohodima, koje je naslovljeno jasno i znakovito: “Hrvati su sigurno imali posebno mjesto u Papinu srcu”.

Među inozemnim vijestima posebno emotivno i pomalo potresno odjeknule su riječi, zapravo vapaj, pape Franje izgovorene tijekom opće audijencije. On je upozorio na zlo u svijetu ali i istaknuo majčinsku zadaću Crkve, posebno spomenuvši iračke kršćane, kojima je poručio: “Crkva je ponosna na vas!”.

O demografskoj obnovi u intervjuu govori dr. Ivan Čipin, demograf s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji poručuje: “Jedno je sigurno: koje god mjere Hrvatska primijenila, one moraju biti dugotrajne i stalne kako bi ljudima jamčile sigurnost i stabilnost. Za to je pak potrebna dugoročna strategija. Naime, svaka mjera koja se donese pa se onda za nekoliko godina ukine u ljudi stvara nesigurnost, a na tu nesigurnost ljudi reagiraju nesklapanjem brakova, čak i izbjegavanjem ulaska u veze, te svakako odgađanjem rađanja ili čak odustajanjem od djece”.

Među stalnim rubrikama čitatelje će zasigurno zanimati tema o kojoj se ovih dana često raspravlja u javnosti – porezu na dohodak o čemu u rubrici “Propisi – pravo – pravda” piše pravnik Stjepan Androić. Valerije Vrček u “(Pri)govoru znanosti” donosi pomalo šokantne podatke u bromiranim uljima u sokovima povodom nedavne zabrane uvoza američkih bezalkoholnih napitaka u Njemačku: “Nije isključeno da se američki proizvođači i izvoznici žele riješiti viškova onih proizvoda u kojima se nalaze bromirana ulja.” “Naši razgovori” promišljaju i savjetuju katolkinju u njezinoj namjeri da se vjenča u Pravoslavnoj Crkvi. Uz početak školske godine psihoterapeutkinja za djecu i mladež dr. Vesna Hercigonja Novković daje roditeljima nekoliko vrlo korisnih savjeta.

“Za bolju društvenu pravednost ne manjka nam snage”, naslov je članka u kojemu puni energije, entuzijazma i spremnosti za akciju govore mladi volonteri, koji će se staviti u službu prikupljanja potpisa za održavanje referenduma o promjeni izbornog zakona, koji je pokrenula Udruga “U ime obitelji”. Zanimljiv je i susret s tanzanijskim svećenikom Davidom Mhagamom, koji govori o situaciji u kojoj se nalaze katolički vjernici u toj afričkoj zemlji u tekstu naslovljenom: “U stvarnosti smo i dalje nečiji robovi”. Reportaža donosi podatke o vjerskome životu u “vojnom naselju” Šubićevac u Šibeniku – župi sv. Ante Padovanskoga.

Novi je broj Glasa Koncila obogaćen i mjesečnim magazinom Prilika koji se u središnjoj temi bavi ekonomijom dijeljenja. (tv, gk) 

 

 Naslovnica novoga broja Glasa Koncila, od nedjelje 24. kolovoza, posvećena je pohodu pape Franje Republici Koreji od 13. do 18. kolovoza u povodu Dana azijske mladeži. Znakovit je i poticajan naslov, zapravo Papina poruka svim mladima svijeta: “Ne bojte se unositi mudrost vjere na svako područje”. U mnoštvu zanimljivosti i izrečenih misli, vrijedi spomenuti da se Papa, govoreći o mučenicima, zaustavio na sadašnjosti, u kojoj “svijet stavlja našu vjeru na kušnju te se na mnogo načina od nas traži da prihvatimo kompromise u vjeri, da razvodnimo radikalne zahtjeve evanđelja i da se prilagodimo duhu svijeta”. Mučenici podsjećaju da Krist mora biti središte svega. “Oni nas provociraju da se zapitamo ima li za što bismo bili spremni umrijeti” – rekao je Papa.

“Nema budućnosti bez istine o prošlosti” – naslov je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića, kojega je napisao ponukan riječima iz propovijedi kardinala Josipa Bozanića, izrečenoj na Veliku Gospu u Mariji Bistrici: “Iskrivljivanje povijesti, neprestano prekrajanje povijesnih udžbenika, razaranje mehanizama koji povezuju iskustva sadašnjeg naraštaja s prošlim, dovodi do krize nade i vizije budućnosti, do krize identiteta.” Miklenić podsjeća na Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, koji u Hrvatskoj redovito prolazi neopaženo, i koji “još nije zaživio jer za to nema političke volje. Štoviše hrvatsko društvo kontroliraju one političke i medijske snage koje ne žele zauzeti pravedni odnos prema svim žrtvama II. svjetskog rata i poraća, pa, dosljedno, ni prema hrvatskim žrtvama u velikosrpskoj agresiji”. Dio odgovornosti za takvo stanje leži na Europskoj uniji, “u kojoj mnogi odgovorni nisu dovoljno ozbiljno shvatili ukorijenjenost i umreženost pripadnika i njihovih nasljednika (najčešće sinova) tzv. kadra komunističkoga totalitarnog režima”.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr    

Glas Koncila na jednome mjestu donosi naglaske iz velikogospojinskih propovijedi naših nadbiskupa i biskupa, sažete u naslovima: “U našoj se domovini namjerno otvaraju prostori napetosti”, “Brak i obitelj moraju imati prioritet”, “Roditeljska žrtva duboko je smislena”, “Vjernici se trebaju društveno angažirati” i “Nasilje i nemoral prema tijelu”.
O sadašnjem izbornom sustavu u Republici Hrvatskoj u intervjuu govori Krešimir Planinić, odvjetnik i voditelj pravnog tima “U ime obitelji”. Argumentirano i analitički pojašnjava zašto je on običnim građanima neodrživ, zbog čega građani nisu pravično zastupljeni u Saboru, upozorava kako se još uvijek ne zna točan broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma i najavljuje njihovo prikupljanje od 21. 9. do 5. 10. 2014. Komentirao je i nedavno donesen zakon o životnom partnerstvu koji je obično “ignoriranje naroda”.

Posebno je vrijedan teološki osvrt Krešimira Cerovca koji promišlja o hrvatskome Zakonu o radu s motrišta društvenog nauka Crkve, a o nekoliko intrigantnih tema, kao npr: o turizmu i čuvanju autentičnosti mjesta, skandaloznom prijedlogu za Goli otok i drugima, na prepoznatljiv način u rubrici “Zapažanja” piše Đurđica Ivanišević Lieb.

Glas Koncila se osvrnuo i na skandalozni napad Jutarnjeg lista na predsjednika mađarske Vlade Viktora Orbana i Glas Koncila, u kojemu su mađarski narod i društvo proglašeni izrazito nacionalističkima, otvoreno ksenofobičnima i rasističkima, u kojemu je tobože ugrožena i hrvatska manjina, a Glas Koncila je odmah, kao nekada od komunističkih političkih komesara, stavljen u negativni kontekst. No Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvo RH u Budimpešti, dugogodišnji predsjednik krovne udruge Hrvata u Mađarskoj dr. Mijo Karagić i istaknuti hrvatski kulturni djelatnik u Mađarskoj prof. Đuro Franković, pobijaju sve tvrdnje Jutarnjeg lista.

Vjernik laik Lovro Rebić govori o vlastitom vjerskom svjedočenju i ulozi vjere u njegovu životu, reportaže opisuju župe sv. Mihovila u Gradcu i “Mali Vatikan”, kako je uvriježeni naziv za župu Brist, “Naši razgovori” odgovaraju na pitanje: Komu je namijenjen “prijenos mise” na televiziji, a objavljene su i vijesti o misama zahvalnicama za 50 godina svećeništva “zlatnih”: Rudija Korace u Motovunskim Novakima, o. Zlatka Papca u Požegi i Ante Piličića u Matuljima. (tv, gk)

 Novi trideseti broj Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 27. srpnja, na naslovnoj stranici donosi dvije važne teme: vijest o smrti i nekrolog dugogodišnjem uredniku GK-a don Živku Kustiću pod naslovom “Neustrašivi i jasni glas Crkve u Hrvata” te izvještaj s otvaranja trećih Hrvatskih svjetskih igara koje je započelo misnim slavljem u zagrebačkoj prvostolnici.

Na izniman doprinos Živka Kustića, ne samo u katoličkom novinarstvu i pisanoj riječi već i u apostolatu promicanja i njegovanja vječnih vrjednota, u svom je tekstu ukazao sadašnji urednik GK-a Ivan Miklenić, uz najavu da će Glas Koncila uz 30. dan preminuća organizirati misu zadušnicu 18. kolovoza u 19 sati u crkvi sv. Josipa na Trešnjevci koju će predvoditi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Urednik Miklenić potpisuje i komentar naslovljen “Kamo to političari zavode Hrvatsku?” u kojemu tematizira odnos hrvatskih političkih elita i njihove orijentacije prema regiji: “Bez sumnje velika većina hrvatskih građana obradovala bi se plodnoj, perspektivnoj i demokratskoj gospodarskoj suradnji zemalja članica EU-a u srednjoj Europi. Većina bi se složila da se stvore i jake međunarodne tvrtke u tim okvirima i izvjesno je da bi takve tvrtke osiguravale ne samo svoj uspjeh, već i uspjeh svojih zemalja.”

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr   

Sugovornik intervjua Glasa Koncila mr. Mladen Ivezić, autor knjige “Titov Jasenovac” znalački i s puno informacija progovara o ideološkoj i dnevnopolitičkoj ulozi jasenovačkoga mita, iznoseći podatke do kojih je došao u svojim višegodišnjim istraživanjima. Na stranicama Glasa Koncila Juraj Batelja ukazuje na pogrešne i zlonamjerne prosudbe o bl. Alojziju Stepincu, potaknut nedavnim neopozvanim istupom predsjednika Ive Josipovića. Čitatelji će moći pročitati i kako se dva mjeseca nakon poplave živi u Vidovicama i Kopanicama u Bosanskoj Posavini, a susret s ekonomistom Krešimirom Prevendarom otkriva što je cilj Zadruge za etično financiranje i po čemu će prva etična banka biti posebna.

Novinar Tomislav Šovagović donosi reportažu iz mlade križevačke župe s dva zaštitnika: Blažene Djevice Marije Žalosne i sv. Marka Križevčanina koja je u svom prvom desetljeću djelovanja postala “utočište duše” na zapadnom ulazu u taj povijesni grad. Profesorica hrvatskoga jezika i župna pastoralna vijećnica u Vugrovcu Ankica Blažinović Kljajo svjedoči o vjeri, ljubavi prema poslu knjižničarke, ali i tome kako se kao kršćani polako budimo angažirajući se u pitanjima obrane kršćanskih vrijednosti.

Redovite rubrike donose zanimljive članke: u “Prigovoru znanosti” govori se o spalionicama otpada i zdravlju, u “Zapažanjima” Đurđica Ivanišević Lieb piše o pravu na štrajk; povijesni feljton donosi drugi nastavak o izbacivanju iz ustaških redova. Stranice inozemnih vijesti posljednjega srpanjskoga broja vezane su uz tragične vijesti iz svijeta: osvrt pape Franje na stanje u Iraku i Ukrajini te poziv na prestanak neprijateljstva i molitvu za mir između Izraelaca i Palestinaca. Detaljni izvještaj dolazi iz Mosula, iračkoga grada koji je slovio kao “tvrđava” kršćanstva, a sada je ostao bez vjernika te denominacije.

Uz brojne vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj, čitanje Glasa Koncila u ljetnim danima završit će se rješavanjem križaljke i karikaturom Srećka Puntarića – Felixa. (it, gk)

 “Jačati obitelj kao temeljnu i naravnu zajednicu”, naslovnica je novoga broja Glasa Koncila, 29. broja tekuće godine od 20. srpnja, posvećena UN-ovoj Rezoluciji o zaštiti obitelji, koju je usvojilo Vijeće za ljudska prava još 25. lipnja ove godine. Dokument za sve zemlje članice nema obvezujući značaj ali svakako ima veliku simboličku težinu jer je njezin cilj “ojačati na svim razinama suradnju” – kako to doslovce stoji u UN-ovom dokumentu – “o obiteljskim pitanjima te poduzeti mjere za poduzimanje usklađenih inicijativa kako bi se ojačali politike i programi usredotočeni na obitelj kao dio sveukupnog pristupa ljudskim pravima i razvoju”. U svjetlu hrvatskoga ustava o braku, ali i nastojanja sadašnje vladajuće koalicije u Hrvatskoj i nedavnoga izglasavanja u Hrvatskome saboru zakona o životnome partnerstvu, posebice je važan dio rezolucije koji ističe da “obitelj ima prvotnu odgovornost u odgoju i zaštiti djece te da bi djeca, zbog potpunoga i skladnoga razvoja njihove osobnosti, trebala odrastati u obiteljskom okruženju”. Znakovito je da hrvatska javnost o toj rezoluciji nije uopće bila ni izviješćena.

“Hoće li Europska unija pomoći Hrvatskoj?” – pita se u komentaru glavni urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić. Povod tome pitanju je projekcija Svjetske banke stanja BDP-a (bruto društvenog proizvoda) objavljenog 11. srpnja o. g., za 11 novih članica EU-a, bivših komunističkih država, po kojoj je Hrvatska jedina zemlja koja će i 2014. dakle šest godina recesije zaredom imati pad BDP-a. “Stanje koje osjeća većina hrvatskih građana, kao i prognoza Svjetske banke” – podsjeća urednik Miklenić – “raskrinkava lažna obećanja vladajućih političara, kao i političara koji su ulazak Hrvatske u EU nametali kao glavni strateški cilj očekujući da će formalno članstvo odraditi ono što političke garniture, osobito vladajuće, ne znaju, ne žele i ne smiju.”

O znanosti i obrazovanju, ulozi sveučilišta, općeljudskim vrjednotama i tradiciji, u intervjuu govori dr. Damir Boras, novoimenovani rektor Sveučilišta u Zagrebu. Na sve češće tvrdnje kako je sve, pa i znanost, na otvorenom tržištu, on izričito ističe kako nacionalno ne smije biti na tržištu, a znanost je sastavni dio u konstituiranju nacionalnog identiteta.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr   

U novome broju čitatelji mogu pročitati dva potresna svjedočanstva. Jedno je hrvatske misionarke s. Blaženke Barun u Kongu, koja je opisala svoj redovnički put, i napad na njezinu misiju u međuplamenskim sukobima, tijekom kojega joj je jedan napadač stavio nož pod grlo u namjeri da je zakolje. Drugo je svjedočanstvo Ružice Zaobornij, udovice poginulog branitelja Domovinskog rata iz Vukovara, koja je s obitelji prošla životnu kalvariju ali je vjerničkim predanjem u Božju volju i s Međugorjem, koje joj je promijenilo sve – kako doslovce ističe – prebrodila na prvi pogled nesavladive poteškoće.

Još i danas odiše optimizmom i životnom snagom 100-godišnji svećenik Krčke biskupije Josip Bandera, koji je predstavljen pod znakovitim naslovom: “Da se opet imam roditi, bio bih svećenik”.
Među domaćim vijestima ističu se vijest o pismu koje je Komisija za hrvatski martirologij poslala predsjednicima: države, sabora i vlade, te ministarstvu branitelja, zatim o novim službama svećenika u Zagrebačkoj nadbiskupiji, priopćenju Hrvatskoga nacionalnoga bratstva Franjevačkoga svjetovnog reda i dr. Inozemne vijesti donose napokon nešto dobroga iz Iraka, gdje su oslobođene dvije redovnice i troje siročadi, zatim Papin poziv za mir tijekom nedjeljnoga Angelusa, primjere o teškome stanju kršćana u Sudanu, u kojemu su građani drugoga reda, imenovanju kardinala Josipa Bozanića za člana Kardinalskog vijeća za nadzor Instituta za vjerska djela i dr.

Reportaža o župi sv. Dominika Savija na Koloniji u Slavonskome Brodu, lepršava i zanimljiva, donosi mnoštvo detalja o raznovrsnom vjerskom životu u njoj. Stalna rubrika “Zapažanja” pokušava upozoriti na poraznu činjenicu da u Hrvatskoj sve više radnika štrajka a ljudi odlaze diljem svijeta, a novi je broj mjesečnoga magazina “Prilika” posvećen problematici iseljenika.
Nikoga ne će ostaviti ravnodušnim ni osvrt: “Ubijanje u Trusini istoga dana kada i u Ahmićima!” kao ni druge brojne zanimljivosti u novome broju Glasa Koncila. (tv, gk)

 Novi Glas Koncila na četrdeset stranica, s nadnevkom nedjelje 29. lipnja, donosi opsežno izvješće o proslavi srebrenoga jubileja biskupstva kardinala Josipa Bozanića, koji je tom prigodom zaredio 14 svećenika. “Kao nadbiskup Crkve zagrebačke iz godine u godinu osjećam kako raste ona temeljna crkvena povezanost i zajedništvo pastira i vjernika. Iskustvo toga unutarnjega rasta duhovnoga zajedništva ima svaki biskup, svaki svećenik, svaki župnik po svojoj službi u Crkvi”, kazao je kardinal Bozanić osvrćući se na 25 godina svoje biskupske službe.

U komentaru mons. Ivan Miklenić analizira nedavne promjene u Vladi Republike Hrvatske. “Snažan je dojam da se ova Vlada neprestano bavi osobito perifernim i beznačajnim pitanjima, ili ponekad čak i bitnim pitanjima, ali redovito na čudan, iščašen način koji nužno izaziva kritike. Posljednja promjena u Vladi, dolaskom novoga ministra obrazovanja, znanosti i športa, donijela je i dugo očekivane i poželjne tonove na hrvatsku javnu i političku scenu”, navodi između ostaloga komentator.

U intervju dr. Gudrun Kugler, katolička aktivistica i savjetnica neprofitnoga sektora upozorava kako je u jednom trenutku postalo jasno da u međunarodnim institucijama nedostaje kršćanski glas. “Zato smo počeli pomnije istraživati i dokumentirati pravni položaj kršćana u Europi, kako bismo ga mogli bolje predstavljati u međunarodnim institucijama. Utvrdili smo što se događa, čega sve ima, i to nastojimo što intenzivnije iznositi pred međunarodne institucije”, kaže dr. Kugler.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Papa Franjo oštro se usprotivio legalizaciji lakih droga i uporabe psihofarmaka, o čemu se više može pročitati u inozemnim vijestima. Papa ističe da legalizacija takozvanih lakih droga, i djelomična, osim što je vrlo sporna na zakonodavnoj razini, ne daje željene učinke. Zamjenske droge, pak, nisu dostatna terapija, nego prikriveni način mirenja s fenomenom. Papa je upozorio i na problem mafijaša. “Oni pak koji u svom životu slijede taj zli put, kao što su mafijaši, nisu u zajedništvu s Bogom: izopćeni su!”, istaknuo je za svoga pohoda Kalabriji.

Prilogom o otvaranju Salezijanske osnovne škole u Zagrebu pozivaju se zainteresirani učenici i roditelji da u prostorijama crkve Svete Mati Slobode mogu obaviti upis svakim radnim danom od 9 do 11 i od 16 do 19 sati.
Vijest o spomen-misi i pohodu poslijeratnim pobijenim žrtvama na Jazovki otkriva kako je nadbiskup Stepinac prosvjedovao Bakariću zbog tih zločina koje su počinile partizanske i komunističke vlasti. Priča o hrvatskim proizvodima prepoznatljivim na europskome tržištu odnosi se na Pašku siranu. U susretu fra Hrvatin Gabrijel Jurišić, dobitnik županijske nagrade za životno djelo progovara svome radu, zatim promišljanju na koji način bi Crkva trebala danas odgovoriti društvenim i kulturnim potrebama.

Uz redovnu reportažu iz Osojnika, priča s poplavljenih područja donosi činjenično stanje, ruševine iz Račinovaca, zaboravljene Hrvate u Bosanskoj Posavini, a objavljen je i razgovor sa župnikom u Gunji Josipom Semialjcem. U rubrici Vjernici laici aktivni u Crkvi predstavljen je Stjepan Šalković, voditelj župnoga Caritasa, sakristan, čitač koji je svoj život potpuno vezao uz župu. Tu je i niz priloga, vijesti iz života Crkve. (vč, gk)

Novi broj Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 22. lipnja, kao naslovnu temu donosi detaljan izvještaj sa svečane riječke proslave sv. Vida, zaštitnika grada i Riječke nadbiskupije, kojom je otvorena nadbiskupijska Godina obitelji. Tekst i fotografije otkrivaju da su se prvi put u procesiji nosile moći sv. Vida, a odaslane su poruke o odgoju djece te važnosti da solidarnost, supsidijarnost i društvena pravda povezuju društvo i narod.

Reforma izbornoga zakonodavstva tema je komentara glavnoga urednika mons. Ivana Miklenića koji se u tekstu “Referendumom za demokraciju” osvrće na najavljeno prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma udruge “U ime obitelji”. “Odnos političkih stranaka prema samoj inicijativi za referendum za promjenu izbornoga zakonodavstva, koji bi se trebao održati što je prije moguće, a svakako prije predstojećih parlamentarnih izbora, vrlo će jasno očitovati ne samo njihov stvarni odnos prema demokraciji, nego i koje su političke stranke za slobodnu i prosperitetnu Hrvatsku, a koje za ostajanje sadašnjega kaosa”, napisao je između ostaloga urednik Miklenić.

Novi broj Glasa Koncila u rubrici Intervju ima čak tri sugovornika: dr. Lukasza Konopku, dr. Bornu Baletića i dr. Marijanu Braš koji iz područja medicine i umjetnosti otkrivaju novi pristup u liječenju PTSP-a art-terapijom.

Čitatelji će moći pročitati i vjerničko svjedočanstvo američke Hrvatice Miljenke Grbić, koja svakoga svibnja iz New Yorka dolazi u Nin zbog zavjeta Gospi od Zečeva, dok neuobičajeni navijač Dinama Igor Tunjić govori o tome kako želi potaknuti ostale navijače “Bad Blue Boyse” na molitvu i uzorno ponašanje.

Reportaža iz župe Sveti Ilija Varaždinske biskupije otkriva kako živi tamošnjih četiri tisuće mještana, čime su pridonijeli za poplavljenike u Slavoniji te po čemu je u širim razmjerima poznata ta zagorska župa.
 O slavonskim brigama izvještava se u priopćenju biskupa Đakovačko-osječke metropolije u kojemu se očituje žaljenje zbog iskazane nespremnosti državnih institucija za suradnju s Caritasom.

Mladi na svojim stranicama progovaraju o molitvi koju su nazvali “iskrenim jezikom koji svi razumiju”, a novi serijal povijesnoga feljtona u prvome nastavku upozorava na ostatke dvaju totalitarnih režima iz nedavne hrvatske povijesti koji i dalje vladaju u svijesti i ponašanju mnogih.
 Iz mnogih (nad)biskupija Crkve u Hrvata dolaze vijesti o zahvalnicama za kraj školske i akademske godine, klanjanjima i slavljima uz svetkovinu Duhova, rođendana Crkve te ministrantskim okupljanjima, kao i brojni drugi izvještaji.
 U rubrici “Prigovor znanosti” propituju se izvori koje proizvodi medicinska znanost, a u “Našim razgovorima” se odgovara na pitanje “Boji li se Crkva karizmatika?”.

Među inozemnim vijestima istaknuta je ona iz Iraka, gdje kršćani u strahu od neizvjesne budućnosti zazivaju vladu nacionalnoga jedinstva, a već je oko 1200 obitelji u blizini Mosula moralo iseliti pred nasiljem islamističke skupine.
 Uz karikaturu Srećka Puntarića Felixa koja tematizira Svjetsko prvenstvo u Brazilu, na zadnjoj stranici Glasa Koncila obitelj Kovač iz Podvinja daje odgovor na pitanje kako je biti baka i djed 85 (pra)unučadi.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hrv

(it, gk)
 

 Naslovnica novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 15. lipnja, donosi u svjetskim razmjerima važnu vijest o susretu i zajedničkoj molitvi za mir izraelskoga i palestinskoga predsjednika s papom Franjom. Neumorni Papa mirotvorac tom je prigodom zavapio: “Toliko smo puta kroz tolike godine pokušavali riješiti naše sukobe vlastitim snagama, pa i vlastitim oružjem. Toliki trenutci neprijateljstva i tame, toliko prolivene krvi, toliki slomljeni životi, tolike pokopane nade… No, naši su napori bili uzaludni. Sada, Gospodine, ti nam pomozi! Ti nam daruj mir, ti nas pouči miru, ti nas vodi prema miru.”

Ponukan nedavnom izjavom hrvatskoga ministra znanosti, školstva i športa o oporbenoj stranci kao “zločinačkoj organizaciji” i zastrašujućem medijskom linču uznika Darija Kordića, koji je nakon odležane kazne pušten na slobodu, kao “ratnome zločincu”, glavni urednik Ivan Miklenić u komentaru naslovljenom: “Što sve skriva etiketiranje?” ističe: “Hrvatsko društvo suočeno je s grubim ideološkim i političkim etiketiranjima iza kojih se krije ljudska i politička mržnja, kao i mnogo političkih i drugih interesa koji bi morali izaći na javu, koji bi morali biti raskrinkani, jer samo istina i pravda mogu biti temelj mira te dobrih i zdravih društvenih, političkih i međunarodnih odnosa”.

U intervjuu naslovljenom: “Istinu o pobačaju ne mogu ušutkati ni milijarde dolara”, mlada američka “pro life” aktivistica i predsjednica udruge “Djelo za život” Lila Grace Rose, otvoreno, oštro, argumentirano i beskompromisno govori o pobačaju kao zlu, silno velikoj zaradi farmaceutske industrije, koja propagira tobože “bezopasne” lijekove za liječenje besplodnosti, abortivne i kontracepcijske pilule i hormonske terapije.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr       

Novi broj Glasa Koncila objavljuje i priopćenje sa susreta članova HBK-a s redovničkim poglavarima: “Ustav štiti pravo na katolički odgoj”.
Među domaćim vijestima svakako je važan posjet dr. Judith Reisman, u sklopu svjetske akcije “Ne dirajte djecu”. Njezin je cilj uvjeriti Ujedinjene narode da ukinu savjetodavnu ulogu Kinseyeva instituta u UN-u te upozoriti hrvatsku javnost na kazneno djelo pedofilije na kojemu se temelji tzv. “spolni odgoj”. Na tu se temu naslanja i stalna kolumnistica Đurđica Ivanišević koja u svojim “Zapažanjima” smatra kako “Nikad dosta Reismanove, koja je mnogima otvorila oči za ono što se može sutra događati hrvatskoj djeci, zahvaljujući možda i spolnom odgoju u školama?”

Ništa manje zanimljiv je i nastup nigerijskoga svećenika Emmanuela Edeha tijekom njegova posjeta Hrvatskoj, jer su slušatelji imali prigodu slušati o njegovom humanitarnom radu, prepoznatom u cijelome svijetu, čiji su plodovi izgradnja bolnica, škola, sveučilišta i uspostava mira među sukobljenim stranama. Među domaćim vijestima također treba spomenuti i proslavu sv. Kvirina u Sisačkoj biskupiji, na kojoj je istoimena crkva proglašena bazilikom, ali i proslavu sv. Kvirina u Krku, jer je on zaštitnik i Krčke biskupije.

O vlastitome vjerskom iskustvu i sazrijevanju, otvoreno i s puno topline progovara Emili Ilić, teologinja i pastoralna vijećnica iz Crikvenice, u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi”. Novi je broj Glasa Koncila pozornost posvetio i molitvenome pohodu Darija Kordića zagrebačkoj katedrali – a s njim je objavljen i razgovor – zatim Danima pokreta i udruga Zagrebačke nadbiskupije, te misama zahvalnicama diljem Hrvatske za kanonizaciju Ivana Pavla II. i Ivana XXIII. Donose se i izvješća o posveti crkve sv. Barbare u zagrebačkoj bolnici Rebro i otkrivanju poprsja povjesničara Tadije Smičiklasa u njegovu rodnom žumberačkom selu Reštovu, povodom 100. obljetnice smrti. Novinar Tomislav Šovagović predstavio je u reportaži Župu Gospe van Grada u Šibeniku, koja ima oko 800 obitelji tj. oko 3000 stanovnika i njezin raznovrstan vjerski život.

Uz novi Glas Koncila objavljen je i novi broj mjesečnoga magazina “Prilika” koji se u središnjoj temi naslovljenoj “Nedjelju se ne može nadoknaditi” bavi radom nedjeljom. (tv, gk)

 Čudotvorna slika Majke Božje od Kamenitih vrata, oko nje biskupi, svećenici i vjernički puk, na naslovnoj je fotografiji novoga broja Glasa Koncila, 23. u 2014. godini, s nadnevkom od 8. lipnja. Riječ je o proslavi svetkovine zaštitnice grada Zagreba 31. svibnja, koji se također slavi kao Dan grada. Svečanu misu u zagrebačkoj prvostolnici i tradicionalnu procesiju od katedrale do Kamenitih vrata predvodio je pročelnik Kongregacije za katolički odgoj kardinal Zenon Grocholewski, koji je u svojoj propovijedi govorio o vjeri, polazeći od Marije kao njezina uzora.

“Imam dojam da se mi kršćani često ponašamo poput pogana koji izvana podupiru vjeru; koji se očituju u prilog vjere; koji je čak i brane, ali nemaju hrabrosti skočiti u rijeku vjere; nemaju hrabrosti promišljati i djelovati u skladu s kategorijama vjere. No istinska pustolovina vjere započinje baš tada kada se bacimo u rijeku vjere, kada počinjemo misliti i djelovati sukladno logici vjere”, rekao je između ostaloga kardinal Grocholewski.

Pod naslovom koji već sam po sebi puno govori, “Dokle će u Hrvatskoj bujati kaos?”, urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić u rubrici Komentar analizira negativne pojave u Hrvatskoj kao što su daljnji pad BDP-a te nedavne optužbe bivšega ministra financija na račun predsjednika vlade, kao i sve češće zahtjeve za prijevremenim izborima, koje dolaze s različitih strana, ne samo od opozicije. “Premda su, očito”, zaključuje urednik, “posve opravdani zahtjevi za prijevremene parlamentarne izbore, činjenica je da dok god se ne natjera političke stranke na unutarnju političku demokratizaciju i dok god se biračima ne omogući da biraju točno određene osobe koje će ih zastupati u zakonodavnoj vlasti, a ne otuđene liste s najčešće nesposobnim poslušnicima ili simpatizerima stranačkih prvaka, Hrvatska se ne može nadati boljoj budućnosti.”

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr      

Što nakon katastrofalnih poplava koje su poharale istok Slavonije? Pitanja povezana s tim velikim pitanjem postavio je Glas Koncila akademiku Ferdi Bašiću, znanstveniku s Agronomskoga fakulteta. Sanacija zemljišta, nasipa, regulacija voda, a napose budućnost poljoprivrede na tim područjima neka su od pitanja na koja je akademik odgovarao. “Kaotične promjene klime upozoravaju na to da nam poplave i suše tek stižu. Ni ove nisu bile nepredvidljive. Uostalom, na njih se iz znanstvenih krugova upozoravalo, ali nije imao tko čuti…”, kaže između ostaloga akademik Bašić. Ipak, unatoč svim problemima, sugovornik je sačuvao dozu optimizma. U naslovu intervjua Glas Koncila istaknuo je njegovu tvrdnju: “U budućnosti Hrvatsku vidim kao poljoprivrednu velesilu, bogatu i raskošnu”.

Država sve manje štiti obitelj – tim je riječima, također u naslovu teksta, istaknuta poruka dr. Aleksandre Korać Graovac s Katedre za obiteljsko pravo Pravnoga fakulteta u Zagrebu, koja je analizirala konačni prijedlog novoga Obiteljskoga zakona. Odustajanje države da se proaktivno uključuje kao posrednik u pokušaje mirenja bračnih parova, spuštanje dobne granice za donošenje nekih odluka na 14 godina (kao što je odluka o izvoru vjerske pripadnosti), nepoštivanje nacionalne zakonodavne tradicije – neke su od brojnih spornih točaka koje je profesorica spomenula.

Izvještavajući o životu Crkve u domovini i svijetu, Glas Koncila u novome broju između ostaloga donosi priopćenje s izvanrednoga zasjedanja hrvatskih biskupa, na kojemu je odlučeno da će HBK izdvojiti pomoć za poplavljene u iznosu od 12 milijuna kuna. U Županji je, pak, održan koordinacijski sastanak crkvenih predstavnika – sudjelovali su i đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić te ravnatelj Hrvatskoga Caritasa mons. Fabijan Svalina – radi što boljega i što trajnijega pružanja pomoći ljudima koji su pogođeni poplavama. Među izvještajima o zbivanjima u Crkvi u svijetu ističe se onaj o tiskovnoj konferenciji pape Franje pred novinarima koji su s njime bili u zrakoplovu na povratku iz Svete Zemlje.

Glas Koncila izvještava i o molitvenom spomenu na maceljske žrtve, o proslavi 40. obljetnice Hrvatskoga marijanskoga instituta, o proslavi Dana Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta, o “Molitvenome doručku” Sisačke biskupije na kojemu je gostovao član njemačke Kršćansko-socijalne unije i pučana u Europskome parlamentu Bernd Posselt. U Zagrebu je, nadalje, održana posljednja tribina u nizu “Zajedničkih vidika”. O užitku i patnji u svjetlu kršćanske poruke na tribini su govorila dvojica franjevaca, dr. Ante Vučković (Split) i dr. Ivan Šarčević (Sarajevo).

Među stalnim rubrikama ističe se reportaža iz župe sv. Mihaela arkanđela u zagrebačkoj Dubravi, te novi teološki osvrt čiji je autor dr. Milan Špehar. Karitativna dimenzija sastavni je dio vjerničkoga života, poručuje autor. A da bi bio što konkretniji, između ostaloga kaže: “Siromašna Crkva trebala bi biti ona koja redovito – desetinu ili dvadesetinu – odvaja za ljude u potrebi. Onako kako se plaćaju mjesečne režije…”.

Dakako da nadolazeće Svjetsko nogometno prvenstvo nije moglo zaobići ni stranice Glasa Koncila. Navijanje je tema rubrike mladih, a jednom od najružnijih kolateralnih strana toga svjetskoga događaja, trgovinom ljudima poglavito radi prostitucije, bavi se izvještaj o susretu međunarodne i brazilske redovničke organizacije koje nastoje ublažiti to zlo. Naposljetku, posljednja strana Glasa Koncila donosi vijest sa susreta hrvatskih reprezentativaca sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem prije polaska u Brazil. (dag, gk)

 “Hodočašće jedinstva, mira i pomirenja”, glavni je naslov novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 1. lipnja, posvećen posjetu pape Franje Svetoj Zemlji, o kojemu detaljno izvještava novinar Darko Grden.

U komentaru “Mediji nam mogu pomoći” urednik Ivan Miklenić analizira Papinu poruku povodom 48. svjetskog dana sredstava društvenoga priopćivanja. “Ne nameće li se baš katoličkim vjernicima hitna zadaća u suvremenom hrvatskom društvu da baš oni budu pravi bližnji, tj. oni koji prepoznaju žrtve medijskoga razbojništva, koji priskaču u pomoć i povijaju žrtvama rane koje su često političke, ideološke ili učinci širenja suvremenih brojnih oblika kulture smrti? Postojanje crkvenih medija i plemenitih medijskih ponuda pomoć je u osposobljavanju vjernika za liječenje često teških rana brojnih suvremenika, čak i članova Crkve”, stoji među ostalim u urednikovom komentaru.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr     

Novinar Tomislav Vuković napravio je intervju s Vladimirom Benkovićem, povratnikom iz Toronta, o ulozi hrvatskoga iseljeništva u borbi za slobodnu Hrvatsku. Ustvrdišvi kako je mističan odnos Hrvata u tuđini i Hrvatske sugovornik Glasa Koncila promišlja niz povijesnih i aktualnih tema. “Kao rodoljubi i domoljubi, protivnici komunističkoga totalitarizma i njegove ideologije, osjećali smo da nam je dužnost učiniti sve u granicama naših mogućnosti kako bi se napokon ostvario višestoljetni san tolikih naraštaja naših predaka – neovisna država Hrvatska, bez bilo kakvih jugoslavenskih ili kako je danas, nažalost, ponovno 'u modi' – balkanskih ili inih regionalnih asocijacija i okova”, napominje Benković.

U novome broju Glasa Koncila izvještava se o pomaganju Hrvatskoga Caritasa i ostalih Caritasa poplavljenim hrvatskim područjima.
Reportaža predstavlja župu Gospe od zdravlja u Podstrani, u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. U rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” iznijet je portret akademske glazbenice Marije Brčić, rođene Slavonke s prebivalištem u Dubrovniku, članice župnoga pastoralnoga vijeća i voditeljice crkvenih zborova.

“Gdje su dukati slavonskih snaša iz jasenovačkih logora?”, pokušava se odgovoriti u novome nastavku povijesnoga feljtona Vladimira Horvata. Među katoličkim oblikovateljima kulture predstavljeno je životno djelo Ljuboslava Kuntarića. “Je li dijete teško bolesno zbog grijeha predaka?”, pitanje je na koje odgovara rubrika “Naši razgovori”. U teološkome osvrtu dr. Josip Sabol tematizira političku odgovornost katolika za razvoj društva. Valerije Vrček u “(Pri)govoru znanosti” piše o prvoj zabrani triklosana, kozmetičkoga aditiva koji u okolišu uzrokuje stvaranje kolonija mikroorganizama otpornih na antibiotike. Kao primjer uspješnoga spajanja zelene i plave Hrvatske novinar Vlado Čutura razgovarao je s poduzetnikom Jakovom Lovrićem iz Hrvaca kod Sinja, proizvođačem pršuta.

Uz novu karikaturu Srećka Puntarića posvećenu europskim izborima na posljednjoj stranici GK-a je i priča o gotovo osmostoljetnom služenju katoličkih redovnica dominikanka u Iraku. (tš, gk)

 Naslovnica novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 18. svibnja, pod naslovom »Europa treba sposobne, bogobojazne i pouzdane ljude« donosi poziv hrvatskih biskupa na izlazak na izbore za Europski parlament 25. svibnja s moralnom i društvenom sviješću i odgovornošću, dajući tako doprinos daljnjem razvoju Hrvatske i EU-a. Ta je poruka odaslana s početka 48. plenarnoga zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije koja se održava u Zagrebu.

Tema euroizbora u središtu je i uredničkoga komentara Ivana Miklenića u kojemu piše da izlaskom na izbore hrvatski birači na domaćoj političkoj sceni mogu raskrinkati glavnu struju javnoga mnijenja, manipulacije anketama te poslati snažnu i neospornu poruku o stvarnoj većini i manjini u našem društvu. Također se govori o važnoj ulozi »hrvatskih birača, osobito s obzirom na činjenicu da se više od 92 posto hrvatskih građana deklarira da su kršćani, da među hrvatskim zastupnicima prevladaju oni koji će u Europskom parlamentu zastupati i štititi kršćanske univerzalne vrjednote«.

Intervju Glasa Koncila s dr. Ružicom Pšihistal, profesoricom s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Osijeku, pod naslovom »Čitanje mora postati užitak« problematizira razinu čitalačke pismenosti u Hrvata, popise školske lektire, ali upozorava na posljedice nečitanja i estradizaciju knjiga u današnjoj kulturi. »Pisce se nastoji prikazati kao neke superzvijezde. I oni se tome prilagođavaju, pa uspjeh, uspjeh i opet uspjeh dolazi kao jedini kriterij«, stoji u intervjuu.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr   

Zanimljivo će biti pročitati osvrt voditeljice Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije dr. s. Valentine Blaženke Mandarić. Argumentiran i detaljan tekst odgovor je na prozivanja i vrijeđanja pojedinih medija koji vjeroučitelje nazivaju »parazitima hrvatskoga školstva« u kojem ističe kako se vrijeđanje i omalovažavanje onih koji nemaju isti pogled na svijet i život ne može opravdati demokratskim pravom i pravom na slobodu govora.

Da postoji potreba za povećanjem sestrinskih kadrova u bolnicama u Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini u susretu na stranicama Glasa Koncila otkriva Zdravka Lončar, glavna sestra Sveučilišne klinike bolnice Mostar.

Duh zajedništva i nade iz župe Riječke nadbiskupije, Pehlinu, koja ima oko 4500 katolika u reportaži prenosi novinar Vlado Čutura. Svjedočanstvo vjere dao je muzikolog i prefekt Oratorijskog zbora »Cantores sancti Marci« Hrvoje Beban, predstavljen u rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi«.

Proslavama »srebrnoga jubileja« biskupske službe zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića i hvarsko-bračko-viškoga biskupa Slobodana Štambuka posvećena je cijela stranica, a novi broj Glasa Koncila donosi i opsežan izvještaj o radu znanstvenoga simpozija »Dies theologicus«, koji je bio posvećen dvojici bardova hrvatske filozofske i teološke misli 20. stoljeća Vjekoslavu Bajsiću i Tomislavu Janku Šagi-Buniću.

Uz redovite rubrike veći izvještaji dolaze iz Splita o proslavi sv. Dujma, zaštitnika nadbiskupije i grada; kao i Zagreba o kardinalovoj katehezi za odrasle na kojoj je govorio o Mariji, Majci obitelji i Crkve. Pozornost crkvene inozemne javnosti posljednjih dana privlači dolazak pape Franje u Izrael, kao i najava skoroga proglašenja blaženim pape Pavla VI. – o čemu se također može čitati na stranicama novoga broja Glasa Koncila. (it, gk)

 Stepinac – svetac do kraja 2015. godine, donosi novi broj Glasa Koncila s nadnevkom nedjelje 11. svibnja. Prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal Angelo Amato u razgovoru s urednicom vanjske politike televizijske kuće Nove TV Ivanom Petrović je kazao: “Pretpostavljam da će se do kraja 2015. godine najvjerojatnije dogoditi Stepinčeva kanonizacija”. “Istina je da su kanonizacija i beatifikacija crkveni događaji. No također je istina da je Crkva prisutna u cijelom svijetu pa se ove proslave odražavaju i na društvo u cjelini. I jasno, u društvu uvijek postoje problemi, pozitivne i negativne strane, međutim to ne utječe na proces”, naglasio je.

Novi Glas Koncila na naslovnici donosi izvješće iz Rima s predstavljanja knjige “Joseph Ratzinger – Benedikt XVI. i Biskupska sinoda”, koju je priredio apostolski nuncij u Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović. Na predstavljanju su iznesene neke snažne poruke crkvenoga vrha, a tom je prigodom za Glas Koncila progovorio i pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Gerhard Ludwig Müller.

U komentaru glavni urednik mons. Ivan Miklenić o Svjetskome danu medija propituje što je smisao istine u Hrvatskoj. “Ovih dana objavljena tablica slobode medija po kojoj je Hrvatska kao i već duži niz godina svrstana u djelomično slobodne zemlje potvrda je da je u Hrvatskoj ugrožena i istina i smisao istine jer različiti moćnici, a osobito politički i ideološki, nameću svoja viđenja istine”. “Paradoks je već, doista, da se tematizira iznošenje istine u Hrvatskoj u kojoj se inače sustavno i smišljeno istina ili prešućuje, falsificira, njome se manipulira ili je se marginalizira tako da kroz maglu majstorskih manipulacija i smišljenih neistina, vještih konstrukcija i nakaradnih interpretacija vrlo rijetko do prosječnoga hrvatskoga građanina uopće može doći stvarna istina”, istaknuo je komentator.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr  

Članica saborskoga Odbora za ljudska prava Marijana Petir progovara o sustavnome kršenju ljudskih prava i to na ideološkoj razini. Ističe kako se u hrvatskome društvu marginalizira sve što je kršćansko i domoljubno. Istodobno i socijalna dimenzija je zanemarena, brojni ostaju bez posla, dok više od 314 000 građana ima blokiran račun i nemaju osnovnih sredstava za život, k tome oko 3000 obitelji čeka deložaciju i ostat će bez svoga doma. Čovjek koji nema dom kao da nema ni domovinu – navodi Petir.

U intervjuu nadvojvoda Georg von Habsburg o skorim izborima za Europski parlament, uz ostalo, odgovara i na pitanje nije li europska crta “ispod koje se ne smije” ne samo prijeđena, nego i pogažena nakon izglasavanja u belgijskome parlamentu prava na eutanaziju djece, te ističe: “To što se dogodilo u Belgiji najmračniji je trenutak u europskoj politici posljednjih godina i mene neizmjerno žalosti što se u drugim europskim državama malo bavilo time, kao da su okrećući glavu na drugu stranu sebe uvjeravali kako se to ne događa u Europi. Jasno je da svaki nacionalni parlament ima potpunu autonomiju, ali postoje i neke zajedničke vrijednosti na kojima počiva Europa i cijela europska civilizacija. To je drama i neviđena katastrofa. Nadam se da će Belgijanci shvatiti koji je zločin učinjen u njihovu parlamentu i da će naći načina da to promijene jer je to neviđeno i neprihvatljivo.”

Prilozi iz Crkve u svijetu donose upozorenja pape Franje na teško stanje kršćana u Siriji, kao i poziv na molitvu i mir u Ukrajini. A kako se na nedjelju Dobroga pastira 11. svibnja slavi 51. svjetski dan molitve za duhovna zvanja, za koji je papa Franjo uputio svoju poruku, novi Glas Koncila donosi i izvadak iz poruke u kojoj Papa između ostaloga kaže da je poziv plod koji dozrijeva na dobro obrađivanoj njivi uzajamne ljubavi koja se pretvara u uzajamno služenje, u kontekstu autentičnoga crkvenoga života.

Reportaža je iz klasične gimnazije Ivana Pavla II. iz Zadra, koja pruža temelje kršćanskoga odgoja i klasičnoga obrazovanja. Novi Glas Koncila donosi i izvješće iz Borova Sela s komemoracije 12 ubijenih hrvatskih redarstvenika 1991. godine. U nizu vijesti su i one o zajedništvu športaša na hodočasničkome susretu u Mariji Bistrici, kao i o proslavi 150. obljetnice ponovnoga uspostavljanja župe u Derventi na kojoj se okupilo oko 1500 raseljenih Dervenćana iz Hrvatske i BiH-a. Rubrika “Zapažanja” donosi prilog pod naslovom “Hrvatska u porciji graha, i nakon nje”, te ističe da su u koloni bili najvećim dijelom obespravljeni, smatrajući da mogu nešto riješiti, pa makar i zvižducima, ali ne nadajući se velikim pothvatima. Zato je porcija graha bila pomalo ponižavajuća, jer kad političari skinu svoje bijele rukavice i odu u svoje odaje, nestat će i takve vrste zajedništva.

Uz novi broj Glasa Koncila objavljen je i mjesečni magazin “Prilika” s naslovnom temom: “Vrijeme je za izlazak iz spirale šutnje”. (vč, gk)

 Dva događaja zahvaljujući kojima će druga uskrsna nedjelja, 27. travnja 2014. godine, ostati zlatnim slovima zapisana u povijesti sveopće Crkve i Crkve u Hrvatskoj – kanonizacija dvojice papa, Ivana Pavla II. i Ivana XXIII. te 9. Susret hrvatske katoličke mladeži u Dubrovniku – dala su presudni ton novome broju Glasa Koncila, 18. u tekućoj godini. Svakome od tih izvještaja tjednik poklanja više od dvije stranice.

Za razliku od prethodnoga broja, kada je Glas Koncila na naslovnicu stavio slike dvojice svetih papa te objavio prikaze njihova života i djela, novi je broj na naslovnicu stavio fotografiju mladih s križem, ispred glavnoga oltara u gruškoj luci, gdje se održalo središnje misno slavlje na susretu mladih u Dubrovniku. Tjednik donosi iscrpni reportažni prikaz događaja koji uključuje glavne poruke na skupu, ali prenosi i atmosferu među mladima koju ni obilna kiša nije mogla pokvariti, donosi podatke o broju sudionika, o tome odakle su sve došli, tko ih je ugostio… Naslov teksta preuzet je iz propovijedi nade i ohrabrenja nasuprot rezignaciji, koju je mladima na središnjem slavlju uputio pastir domaćin, dubrovački biskup Mate Uzinić: “Napravite perspektivu, vi ste na to pozvani!”.

Na susret mladih u Dubrovniku, koji je otkrio sve potencijale koje u sebi krije ne samo hrvatska mladost nego općenito ljudi u Hrvatskoj, osvrnuo se u svojemu komentaru urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić. Tvrdnju da je Hrvatska “zemlja nevjerojatnih, čak i teško mogućih, a ipak stvarnih paradoksa”, potkrijepio je, s jedne strane slikom mladih u Dubrovniku, a s druge teškim gospodarskim i općedruštvenim stanjem koje su zapazili i strani analitičari. Apsurdan je bio, općenito gledajući, i medijski pristup skupu. “Dubrovački susret”, kaže između ostaloga Miklenić, “vrlo je rječito pokazao da sloga, suradnja i svjesno i smišljeno uloženi trud ne ostaju bez ploda, bez dobrih rezultata. Možda su baš te iznimno potrebne očito pozitivne poruke iz Dubrovnika razlog što su nedjeljni dnevni listovi ignorirali taj skup.”

Jednako iscrpan prikaz kao iz Dubrovnika stigao je i s nedjeljne kanonizacije dvojice papa na Trgu sv. Petra u Vatikanu, gdje je Glas Koncila također imao svojega reportera. Osim iscrpnoga izvještaja o događaju, Glas Koncila objavio je i intervju koji je u povodu kanonizacije sv. Ivana Pavla II. i sv. Ivana XXIII. u Rimu dao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Između ostaloga, kardinal je rekao: “Crkva, vidjelo se na kanonizaciji, na svjetskoj razini pokazala se kao ona koja nosi svjetlo za svijet; nosi uporišne točke. Papa Franjo je Ivana Pavla II. nazvao 'papom obitelji'. Nije li to neupitan znak da je upravo područje obitelji danas važno, ali i ranjivo, te da se u rješavanju pitanja opstanka obitelji trebaju angažirati i Crkva, ali i čitav svijet?”

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr 

Osim prikaza dvaju nesvakidašnjih događaja, novi broj Glasa Koncila nudi i nesvakidašnji intervju s londonskim obraćenikom, bivšim gangsterom a sadašnjim predanim evangelizatorom Johnom Pridmoreom, koji je nedavno bio u Hrvatskoj kako bi predstavio jednu od svojih knjiga.
Da je važno izaći na predstojeće izbore za Europski parlament i zašto je to važno, tumači predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić. Glas Koncila objavio je glavne naglaske s tiskovne konferencije koju je nadbiskup nedavno održao u Zadru.

Glas Koncila i ove je godine zauzeto pratio Dane hrvatskoga filma. I ove je godine priznanjem “Zlatna uljanica” nagradio film za koji njegov ocjenjivački sud smatra da osobito promiče etičke vrijednosti. “Uljanicu” je ove godine dobio film “Drekavac” scenarista i redatelja Ivana Mokrovića. O festivalu i njegovim poteškoćama (ove je godine izostala državna potpora), kao i o nagrađenome filmu Glas Koncila donosi opširan izvještaj.

Razmišljanja – u rubrici “Susret” – hrvatskoga branitelja Ante Deura, predsjednika Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojba, o aktualnome društvenome, političkome i medijskome stanju u Hrvatskoj, daleko su od toga da se tiču samo braniteljske populacije…
Kroz rubriku “Vjernici laici aktivni u Crkvi” u novome je broju svoje svjedočanstvo i svoja promišljanja o crkvenome životu iznijela Maja Kučko, župna pastoralna vijećnica i voditeljica zbora u zagrebačkoj župi bl. Augustina Kažotića. (dg, gk)
 

 “Potvrda da je po njima Duh Sveti vodio Crkvu”, naslovnica je Glasa Koncila, s nadnevkom Nedjelje Božanskoga milosrđa 27. travnja, ususret proglašenju svetima Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. Donijeti su portreti dvojice papa, njihov životopis i naglasci upečatljivih pontifikata. Analizira se i odnos skorašnjih svetaca s hrvatskim narodom, posebno tri posjeta Ivana Pavla II. Lijepoj našoj.

“Ne ćemo umrijeti, nego živjeti!” naslov je komentara urednika Ivana Miklenića u kojemu tematizira uskrsnu propovijed kardinala Josipa Bozanića i ostalih hrvatskih (nad)biskupa. “Premda su brojna nastojanja da se Hrvatska upropasti, da hrvatski građani budu što više poniženi, osiromašeni i obezglavljeni – ona ne će uspjeti. Premda određene grupacije Hrvatskom i dalje uvelike upravljaju kao da u njoj nisu prihvaćeni europska pravna stečevina, gospodarski i demokratski standardi, tim strukturama i grupacijama sve se više nazire neizbježan kraj”, stoji među ostalim u komentaru.

U intervjuu prof. dr. Josipa Velić s Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govori o stanju hrvatskih podzemnih energenata. “Količine nafte i plina koje se pridobiju u Hrvatskoj i iz drugih država u kojima naša nacionalna naftna kompanija ima koncesije za sada nisu dovoljne u odnosu na naše potrebe. I dalje će se morati uvoziti, i to po cijenama koje vladaju na svjetskom ili mediteranskom tržištu. Drugim riječima, teško se mogu očekivati pristupačnije cijene, barem ne u sljedećih nekoliko godina”, napomenula je dr. Velić, koja je sa skupinom suradnika osnovala udrugu Hrvatska geološka ljetna škola.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Uz redovite vijesti i izvještaje, među kojima su i “Urbi et orbi” te vazmeno trodnevlje s papom Franjom, iznijeti su dijelovi uskrsne homilije kardinala Bozanića, te uskrsne čestitke crkvenih velikodostojnika pravoslavnim vjernicima, kao i židovskima povodom blagdana Pesaha.
Glas Koncila donosi susret s akademskim kiparom Hrvojem Urumovićem, autorom kipa Ivana Pavla II., koji će tri dana nakon proglašenja svetim, 30. travnja, biti postavljen ispred sarajevske katedrale. Zagrebački Sarajlija Urumović govori o djetinjstvu, ratnom odlasku iz grada na Miljacki, školovanju u Zagrebu i Ljubljani, kao i nadahnuću uslijed kojega je nastalo umjetničko djelo, izliveno u siluminu.

Novinar Tomislav Vuković susreo se s atomskim fizičarom i filozofom dr. Josipom Planinićem, povodom nove knjige metafizičkih eseja, promišljajući o nizu “vječnih tema”, odnosu vjere i znanosti. Teološki osvrt dr. Bože Lujića analizira proroka Ezekijela i iskustva starozavjetnih poruka. Detaljno se izvijestilo o 10. Danima kršćanske kulture, kao i 23. svečanostima Pasionske baštine.
Uz spomendan blažene Ozane Kotorske 27. travnja podsjeća se na njezin životni put i djelo koje pokazuje što sve čovjek može učiniti uz Božju pomoć. Nastavlja se povijesni feljton o tri jasenovačka logora, a među katoličkim oblikovateljima kulture predstavljena je višestranost književnika, glumca i lektora Marka Soljačića.

Rubrika “Mladi mladima” posvećena je milosrđu kao božanskom rasipanju ljubavi, kao i ispovijedi koja vodi k ozdravljenju duše. Posljednja stranica Glasa Koncila predstavlja redovničke dobitnike nagrada Splitsko-dalmatinske županije, kao i novu karikaturu Srećka Puntarića Felixa. (tš, gk)

 Na naslovnici novoga broja Glasa Koncila od nedjelje 13. travnja početno izvješće o napetoj i zanimljivoj završnici ovogodišnje Vjeronaučne olimpijade, koja je održana u Šibeniku na temu: “Katolička Crkva i znanost: doprinos i odnosi”. Pobjednici su Osnovna škola Sućidar iz Splita i V. gimnazija iz Zagreba.

“Zabrinjavajući odnos prema hrvatskoj kulturi” naslov je komentara glavnoga urednika Ivana Miklenića u kojemu između ostalog piše: “Odnos politike prema kulturi jednak je odnosu politike prema samomu narodu, prema njegovu kulturnom identitetu, prema njegovoj sadašnjosti i budućnosti. Politika koja podcjenjuje ili razara kulturu svoga naroda slobodno se može okarakterizirati kao zločinačka i izdajnička prema svomu narodu.”

“Devedesetih godina prihvaćeni su umjesto petokrake hrvatski simboli” – dr. Nikica Barić, povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest progovara u intervjuu o petokraki kao simbolu totalitarnog režima, Bleiburgu, Stjepanu Mesiću, dr. Franji Tuđmanu, tužbi za genocid i Srbu. Među ostalim ističe kako mu je kontradiktorno kada se trenutno netko zalaže za demokraciju, manjinska i sva druga prava, a istodobno ističe tu zvijezdu. Jer dok je ta zvijezda bila službeni simbol u Jugoslaviji i Hrvatskoj, teško bi se moglo tvrditi da je vladala demokracija.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Glas Koncila donosi i nekoliko iznimno zanimljivih inozemnih vijesti, među kojima je i prošlotjedna opća audijencija pape Franje, na kojoj je govorio o sakramentu ženidbe, što se kratko, jasno i bremenito sadržajem može sažeti u njegovoj rečenici: “Stvoreni smo da bismo ljubili”. Papa Franjo je također rado pristao na intervju u kojemu su mu pitanja postavljali mladi iz Flandrije u Belgiji.

U Siriji je ubijen nizozemski isusovac koji unatoč svim upozorenjima i prijetnjama nije htio napustiti svoje vjernike u gradu Homsu, koji nadziru pobunjenici. Otele su ga naoružane osobe, tukle te ga konačno smaknule s dva hica u glavu ispred isusovačke kuće.

Među domaćim vijestima, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodio je misno slavlje povodom 70. obljetnice pokolja više od 1500 hrvatskih civila od njemačkih vojnih postrojbi 1944. podno Kamešnice, požeški biskup Antun Škvorčević posjetio je prognaničko naselje u Kovačevcu, u Vrpolju je održan susret obitelji Šibenske biskupije, u Splitu su svečano otvoreni 10. dani kršćanske kulture, a u zagrebačkom samostanu franjevaca konventualaca na Svetom Duhu održan je prvi znanstveni skup “Franjevački velikani” o Rogeru Baconu, engleskom franjevcu, teologu, filozofu, svestranom znanstveniku – ocu eksperimentalne znanosti.

“Sve je u našim rukama” naslov je razmišljanja mr. Ivice Tolića, branitelja i dragovoljca iz Zbora udruga veterana gardijskih postrojba, koji se osvrnuo na goruće teme sadašnjeg trenutka hrvatskoga društva.

Đurđica Ivanišević Lieb u svojim “Zapažanjima” progovara o niz aktualnih tema hrvatskoga društva s naglaskom na sve prisutniju svojevrsnu kolektivnu anamnezu: “U Hrvatskoj se neki ponašaju kao da nije bilo ni tamnica ni rata, ni 71. kad su tisuće Hrvata zbog verbalnog delikta bile kažnjavane, ni 91. kada je bilo na tisuće mrtvih u razorenim selima i gradovima.”

O Cvjetnoj nedjelji u starome hrvatskom molitveniku “Za ponukovanje i duhovnu korist”, izdanome u Pečuhu sredinom 18. st., te o običajima Hrvata u Mađarskoj piše Đuro Franković u tekstu pod naslovom: “Uspomena onoga svečanog Isusova u Jerusolim unilaska”.

“Vijenci slavonskih živih kapitala” naslov je reportaže iz Harkanovaca, Ivanovaca i Zelčina, naselja između Našica i Valpova, koju potpisuje novinar Tomislav Šovagović.

Kako su se u preuveličavanju brojke zatočenika jasenovačkog logora na jasenovačkom popisu našle čak i izbjeglice iz dalekog egipatskog El Shatta, donosi 5. nastavak povijesnog feljtona. (tv, gk)

 Novi broj Glasa Koncila s nadnevkom 23. ožujka i treće korizmene nedjelje na naslovnici donosi izvješće s prvog promaknuća studenata na Hrvatskome katoličkom sveučilištu, gdje je diplome primio 31 provostupnik studija povijesti.

“Želim da Hrvatsko katoličko sveučilište nosite kao svoje, da ga volite te ga po vama prepoznaju, cijene i poštuju, kao i vas po njemu. Neka ovo sveučilište postane hrvatsko i katoličko susretište u našem gradu, susretište koje progovara humanizmom i svjedoči ljudsku potrebu za znanjem i za vjerovanjem”, rekao je promoviranim prvostupnicima kardinal Josip Bozanić. Rektor prof. dr. Željko Tanjić iznio je ukratko hod Sveučilišta koje danas ima 67 zaposlenika.

Aktualnost komentara glavnoga urednika mons. Ivana Miklenića usmjerena je na posjet predsjednika Vlade Australiji i Novom Zelandu. Komentator ističe kako je to mogao biti povijesno važan hitno potrebni strateški zaokret nositelja hrvatskih državnih vlasti u odnosu prema hrvatskim iseljenicima, no politička i ideološka skučenost i ograničenost nisu to dopustile, premda je riječ o neupitnom i normalnom općem dobru hrvatskoga naroda i u zemlji i po svijetu. Više od 40 godina za jugoslavenskoga komunističkog režima hrvatski iseljenici bili su službeno i stvarno tretirani isključivo kao neprijatelji i taj stav živi i danas u onima u Hrvatskoj koji su promijenili samo “dlaku, a ne i ćud”.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Uz prvu godinu pontifikata pape Franje Branimir Stanić pojašnjava zašto treba moliti za Svetoga Otca. Rješenje koje Papa redovito daje jest utjecanje Božanskome milosrđu, insistirajući na slici Boga kao uistinu milosrdnoga otca, kojega trebamo moliti za oproštenje i u tome se “nikad ne smijemo umoriti”.

Nakon referenduma na Krimu, na kojemu se gotovo 97 posto stanovništva koje je izašlo na glasovanje izjasnilo za odcjepljenje od Ukrajine, katolici su u strahu, nastoje prodati svoje nekretnine i pripremaju se na odlazak kako bi živjeli u drugima dijelovima Ukrajine, izjavio je za američku katoličku agenciju CNS katolički svećenik u Kerču Mikahailo Milčakovski.

Opsežan prilog je o Međunarodnome znanstvenom skupu “Mučeništvo i mučenički tragovi kroz hrvatsku prošlost”. Naglasak je stavljen na nužnost dovršavanja popisa ubijenih katolika u Drugome svjetskom ratu i poraću, dakle pod partizanskim terorom i komunističkom tiranijom.

U intervjuu dr. Ante Komadina, ravnatelj Caritasa hercegovačkih biskupija, uz Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini progovara o teškom socijalnom stanju naroda u BiH te o neravnopravnom položaju Hrvata od kojih su većina katolici. Jedino povjerenje ostalo im je još u Crkvu, a socijalne probleme s kojima se iz dana u dan suočavaju ponajviše rješava Caritas.

Dvanaesta obljetnica smrti sluge Božjega kardinala Franje Kuharića slavljena je na više mjesta, a u zagrebačkoj prvostolnici euharistijsko je slavlje predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Rubrika Zapažanja donosi podatke kako djeca u hrvatskim školama dolaze gladna. Mjesečna je cijena za topli obrok u školi, ovisno o broju radnih dana, između 80 i 120 kuna, a iz mjeseca u mjesec prenose se dugovi koji onda dosegnu i po nekoliko tisuća kuna.

U reportaži Darko Grden prikazuje župu Poljica na otoku Krku. Na području te župe živi 413 stanovnika, od čega su 412 katolici. Župljani se posebno ponose činjenicom da mjesto ima prirodni prirast stanovništva.

U rubrici Vjernici laici aktivni u Crkvi predstavljena je Danijela Tomić, animatorica i suradnica u Uredu za pastoral mladih Zagrebačke nadbiskupije koja ističe da je svaki laik pozvan djelovati, svjedočiti. Uz niz priloga iz života Crkve i društva objavljeno je i svjedočanstvo stogodišnjega Jure Mihovilovića – najstarijega crkvenog pjevača i crkovinara. (vč, gk)

 “To se vidi u sve većoj apatiji, u odlasku mladih školovanih ljudi iz domovine, drastičnom padu rođene djece, odgađanju stupanja u brak, velikoj nezaposlenosti, neorganiziranosti u sustavu zapošljavanja gdje je bitno imati vezu s vladajućom, bilo državnom bilo lokalnom političkom elitom, što sve rađa nezadovoljstvom i gotovo beznađem. Pitamo se kako je to moguće? Kako je moguće da se to dogodilo nama koji smo s toliko žara svi bili ujedinjeni u Domovinskom ratu i dali sve najbolje što smo imali i mogli za njezinu slobodu i napredak?” Navedene potresne riječi biskupa Vlade Košića samo su dio onoga što se moglo čuti na misi za domovinu i na kolokviju “Za budućnost Hrvatske” koji su održani 1. ožujka u Sisku. Izvještajem i fotografijom s toga događaja započinje, na naslovnici, 10. broj Glasa Koncila u 2014. godini, s nadnevkom od nedjelje 9. ožujka.

(Možda) je čas za vlast stručnjaka, za takozvanu tehničku vladu. Do tog zaključka dolazi u svojoj analizi sadašnjega stanja u Hrvatskoj urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić.

“Proces okrupnjavanja političkih opcija, osim što je spor i dugoročan, osobito s obzirom na hitne potrebe i na krizu suvremenoga hrvatskoga društva, za sada je vrlo ranjiv, pa zaslužuju pozornost sve češći i sve glasniji pozivi da se što prije oblikuje privremena vlast stručnjaka, tehnička vlada, koja bi do redovitih parlamentarnih izbora učinila nužne iskorake i provela one najbitnije stvarne reforme, jer se od sadašnje Vlade u ostatku njezina mandata to više ne može očekivati”, piše između ostaloga u komentaru mons. Miklenić.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Dana 26. veljače u Banjoj Luci su, 16. puta za redom, zajednički zasjedale biskupske konferencije BiH i Hrvatske. Glas Koncila prenosi priopćenje koje su biskupi izdali sa susreta, kao i izjave pojedinih biskupa. Osim niza drugih tema koje su zajedničke dvama episkopatima, u priopćenju se ističe “zabrinutost zbog nejednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda te… potreba rada na svim razinama da svaki narod i svaki čovjek u svakom dijelu Bosne i Hercegovine ima jednaka prava”. Biskupi su se bavili i inozemnom pastvom te je za novog ravnatelja inozemne pastve izabran svećenik Zagrebačke nadbiskupije dr. Tomislav Markić.

“Tražiti mlade i vratiti se s njima”, znakovit je naslov izvještaja o trećem pastoralno-katehetskom kolokviju za svećenike koji je, u organizaciji nadležnih tijela Hrvatske biskupske konferencije, održan u Zagrebu, pod naslovom “Od potvrde vjere do inicijacije u župnu zajednicu”.

Kroz stranice Glasa Koncila i u novome broju progovara papa Franjo. Ovaj put tjednik, između ostaloga, donosi prikaz pisma koje je Sveti Otac uputio vjerničkim obiteljima. Papa je u pismu zamolio obitelji da mole za predstojeću izvanrednu Biskupsku sinodu koja će se u listopadu održati u Vatikanu, a koja će se baviti izazovima pastorala obitelji u kontekstu željenog novog misionarskog i evangelizatorskog uzleta Crkve. Kada je riječ o životu Crkve u svijetu, tu su i izjave crkvenih poglavara o stanju u Ukrajini.

Korizma je ne samo vrijeme odricanja, nego ponajprije propitivanja i ozdravljivanja vlastitih odnosa prema Bogu, sebi, bližnjemu, prema društvu i svekolikoj stvarnosti koja nas okružuje. Različite odnose pokušala je za čitatelje Glasa Koncila s psihološkog stajališta analizirati psihologinja dr. Lovorka Brajković. Treba se odreći straha od politike i političara! – tu je misao dr. Brajković u naslovu istaknulo uredništvo Glasa Koncila.

U reportaži Glas Koncila upoznaje čitatelje sa životom Crkve i zajednice u župi/mjestu Hercegovac u Bjelovarsko-križevačkoj biskupiji, dok svoje svjedočanstvo u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” iznosi vjeroučitelj, pastoralni i ekonomski vijećnik Robert Šimić iz Brodarice kod Šibenika.

Želeći dati doprinos važnim aktualnim pitanjima, Glas Koncila je posegnuo za pomoći novinarke i publicistkinje Višnje Starešine. Ona u povodu početka glavne rasprave pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu o tužbi protiv Srbije za genocid analizira povijest tužbe, razloge njezina podizanja prije 15 godina, njezine današnje implikacije… Neka ovdje bude izdvojen tek jedan navod riječi Višnje Starešine, onaj o sumnji u ozbiljnost pristupa aktualne vlasti tužbi: “Kako povjerovati da oni uistinu žele na najbolji mogući način prezentirati argumente genocida ako najviši državni dužnosnici, a prednjače šefica diplomacije Vesna Pusić i predsjednik države Ivo Josipović, već godinama ponavljaju kako bi tužbu trebalo povući i kako nemamo izgleda dobiti presudu? U ozbiljnim državama takvo što bi jednostavno bilo nespojivo s njihovom funkcijom. Kakav se dojam ostavlja pred sudom ako predsjednik države koja tuži i koji je uz to i koautor tužbe ponavlja da tužba nema izgleda?”

 

Naslovom “Važno je da se ne bojimo; da se usudimo graditi” i fotografijom snimljenom kod blaženikova groba u zagrebačkoj prvostolnici, na misi koju je u povodu spomendana bl. Alojzija Stepinca u ponedjeljak 10. veljače u dupkom ispunjenoj zagrebačkoj prvostolnici predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, otvara se čitateljima novi broj Glasa Koncila, s nadnevkom 16. veljače.
 
“Stepinac je polazište od kojega treba uvijek iznova započinjati, na njemu se treba nadahnjivati, učvršćivati, da bi nam se otvorili obzori budućnosti”, rekao je zagrebački nadbiskup u propovijedi, na ovogodišnje Stepinčevo, u času kad “hrvatska domovina ne živi lake trenutke”.
 
Vijest koja je obradovala svakog hrvatskog katolika, a zacijelo i mnoge u svijetu, došla je s proslave Stepinčeva u Papinskom hrvatskom zavodu Sv. Jeronima u Rimu, gdje je misu predvodio pročelnik Kongregacije za kauze svetaca i blaženika kardinal Angelo Amato. Kardinal Amato rekao da je izvijestio papu Franju o tome da je nadležna liječnička komisija jedno ozdravljenje koje se dogodilo po zagovoru bl. Alojzija Stepinca proglasila znanstveno neobjašnjivim. Time je učinjen presudni korak prema blaženikovom proglašenju svetim.
 
Dakako, Glas Koncila izvještava i s proslave Stepinčeva u Krašiću, gdje je prelat Juraj Batelja, generalni postulator za kauze kanonizacije, postavio pitanja dokumentacije o Stepincu koju je davnih dana otuđila Udba. Tu je i izvještaj o proslavi 20. obljetnice Glasnika postulature “Bl. Alojzije Stepinac”.
 
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr
 
Zapanjujućim izostankom minimuma odgovornosti kod nositelja javne vlasti bavi se u svojemu komentaru mons. Ivan Miklenić, urednik Glasa Koncila, potaknut sve težim stanjem života u Hrvatskoj, ali i skandalima koji potresaju javnost, a ne nailaze na primjerene reakcije, a kamoli ostavke odgovornih. Tjednik, nadalje, donosi izvještaj iz Rijeke, gdje je završen biskupijski postupak za proglašenje blaženim sluge Božjega fra Ante Josipa Tomičića (1901-1981). Iznosi se i kratki prikaz života toga kapucinskog časnog brata. Tu je i prikaz kateheze koju je, u sklopu projekta kateheza za odrasle, održao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Kardinal je govorio o radosti života u obitelji, a tekst u naslovu prenosi njegove riječi: “Život u obitelji, to je demokracija”. “Jedno znam: Niste se pokolebali” – te je riječi provincijal hercegovačkih franjevaca fra Miljenko Šteko izrekao nad posmrtnim ostacima dvojice franjevaca koje su 7. veljače 1945. godine ubili komunisti. Riječ je o Martinu Sopti i Slobodanu Lončaru, čija su tijela nedavno pronađena i identificirana a sada su svečano pokopana. Dogodilo se to u sklopu Dana pobijenih hercegovačkih franjevaca, koji su ove godine održani po četvrti put. U Drugom svjetskom ratu i iza njega komunisti su ubili 66 hercegovačkih franjevaca. Glas Koncila prenosi i poruku pape Franje u povodu 22. svjetskog dana bolesnika, kao i reakcije predstavnika Svete Stolice na izvještaj UN-ovog Odbora za prava djeteta. U izvještaju se, između ostaloga, zahtijeva od Vatikana da promijeni svoj stav prema pobačaju, sprečavanju začeća, spolnom odgoju i homoseksualnosti!? Anto Jurkić, akademski kipar, u intervjuu govori o sakralnoj umjetnosti, njezinom mjestu u suvremenoj umjetnosti, o nastanku sakralnog djela, nadahnuću umjetnika…Gostovanje tajnika vatikanske Kongregacije za kler nadbiskupa Celsa Morge Iruzubirete na proslavi sv. Stošije u Zadru Glas Koncila je iskoristio kako bi nadbiskup progovorio o svećeništvu, njegovoj važnosti i izazovima u današnjem vremenu. Reportaža u novome broju Glasa Koncila približava čitateljima odgoj, školovanje i općenito život učenika, profesora i odgojitelja u Pazinskome kolegiju. Mladi suradnici tjednika za svoje su vršnjake, u rubrici “Mladi mladima”, priredili prilog pod naslovom “Za slobodu i druge nas Krist oslobodi”. U središtu pozornosti je zapravo komunikacija, tj. suvremena zamka virtualne komunikacije koja može osobu zatvoriti drugima. “Zašto o. Gabrić još nije svetac?”, jedno je od pitanja na koje se pokušava dati odgovor u rubrici “Naši razgovori”. (dg, gk)

 Novi broj Glasa Koncila s nadnevkom 2. veljače na naslovnici donosi izvješće o početku 54. teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu. U pozdravnom je govoru nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić kazao: “Siromaštvo je tijelo siromašnoga Isusa, a prepoznajemo ga u gladnom djetetu, u onomu koji je bolestan, u nepravednim društvenim strukturama. Kršćanin se treba spustiti do tijela Isusova. Ali kršćanin ne smije dopustiti da mu blagostanje oduzme nadu, da ga duh blagostanja na kraju dovede do toga da izgubi smisao života.”

Tim mislima najavio je središnju temu Teološko-pastoralnog tjedna na kojemu se okupilo oko 600 svećenika iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine, te drugih zemalja gdje Hrvati pastoralno djeluju.

Komentar mons. Ivana Miklenića odnosi se na aktualno stanje u državi i društvu. Posebno se osvrće na vladajuću koaliciju koja se sastala nakon dvije godine, postavljajući pitanje je li njihov sastanak dogovor o pozicioniranju ili pokušaju rješavanja krize. Pod naslovom “Je li vladajuća koalicija bešćutna?” komentator između ostaloga piše: “Ako je susret predsjednika političkih stranka koje tvore vladajuću Kukuriku koaliciju održan u prvom redu ili samo radi mogućeg dijeljenja kolača vlasti u Europskom parlamentu, onda je vladajuća koalicija još jednom očitovala svoju bešćutnost prema hrvatskim građanima i uvjetima u kojim oni (ne) rade i žive; onda je toj koaliciji stalo samo da svojih interesa a nimalo do općega dobra.”
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Uz Dan posvećenoga života poruke biskupa Mate Uzinića i o. Vinka Mamića pozivaju redovništvo na iskorak i duboku obnovu. “Redovnici mogu i trebaju biti preteče obnove Crkve. Samo ako ne dopustimo da nam se ukradu radost evangelizacije, radost nade, radost zajednice, radost bratske ljubavi i naposljetku radost evanđelja, bit ćemo sposobni, koliko god nas to stajalo, za iskorak i duboku obnovu”, stoji između ostaloga u poruci.

Izvanredno plenarno zasjedanje Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjem predsjednika HBK mons. Želimira Puljića, zadarskog nadbiskupa, održano je 27. siječnja u sjedištu HBK-a u Zagrebu. Na zasjedanju je sudjelovao i apostolski nuncij u RH mons. Alessandro D'Errico. U priopćenju se biskupi posebno osvrću na pobudnicu pape Franje 'Radost evanđelja'. Uz aktualne teme osvrnuli su se i na pitanje jednostranoga kršenja važećeg sporazuma između HBK i HRT-a od strane HRT-a, kao i novonastale okolnosti nakon preustroja HRT-a. Upozorili su da je još uvijek na snazi važeći sporazum i da ga treba poštivati. Izražena je otvorenost za razgovore i traženje novih rješenja polazeći od važećih međunarodnih ugovora kao i ulogu javne televizije i radija, koja između ostalih mora voditi brigu i o vjerskim potrebama građana.

U intervjuu dr. Tomislav Kovač, viši asistent na Katedri fundamentalne teologije na KBF-u u Zagrebu govori o aktualnoj temi Teološko-pastoralnoga tjedna “Siromašna Crkva. Crkva za siromahe u novoj evangelizaciji”. “Materijalna dobra, ili ako hoćemo bogatstvo, bilo da je riječ o nekretninama ili drugim posjedima, dio su povijesnog nasljedstva Crkve i nema razloga da ih se ona odrekne”, navodi između ostaloga dr. Kovač.

U inozemnim vijestima poglavar Ukrajinske grkokatoličke Crkve govori o krizi u zemlji. “Jesmo, bili smo i uvijek ćemo biti s narodom”, rekao je veliki kijevski nadbiskup Svjatoslav Ševčuk na ukrajinskoj televiziji, nakon što je u petak 24. siječnja u Kijevu sudjelovao na susretu ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča s predstavnicima Vijeća Crkava i vjerskih organizacija.

U nizu priloga o Crkvi u domovini je i izjava biskupa Vlade Košića o najavljenom ukidanju dopisništva HRT-a, kao i vijest o konferenciji za novinare dubrovačkoga biskupa Mate Uzinića o stanju u biskupiji.

Svjetska molitvena osmina za jedinstvo kršćana održana je diljem Hrvatske, o čemu se također opširno izvještava, a uz Dan života objavljen je susret sa supružnicima Marijom i Albertom Popov iz Tribunja, roditeljima desetoro djece. (vč, gk)

 Izvještajem o Katehetskoj zimskoj školi za vjeroučitelje/vjeroučiteljice u osnovnim školama i živopisnom fotografijom s jedne od radionica na školi otvara se čitateljima novi broj Glasa Koncila, treći u 2014. godini, s nadnevkom od nedjelje 19. siječnja.

Ono što je na Katehetskoj školi rečeno pokazalo je da su se nedavni događaji i rasprave na društvenoj razini itekako odrazili na rad vjeroučitelja. Svjedoče o tome i riječi predsjednika Vijeća HBK za katehizaciju nadbiskupa Đure Hranića: »Svjestan sam da ste vi daleko više izloženi nego što smo mi biskupi izloženi, da ste vi svakodnevno u tom ozračju po zbornicama, među kolegama, da stavovi, pristupi, komentari dođu prije do vas nego do nas. I zato bih rekao da ste doista blagoslov za ovu Crkvu, i mi na vas vjeroučitelje gledamo doista s puno poštovanja.«

Europski uhidbeni nalog već samim tim što je svratio pozornost javnosti na “neka pitanja komunističkih i udbaških egzekucija, a time i naravi i posljedica komunističkog režima i aktualnoga utjecaja tobože bivših jugoslavenskih obavještajnih služba” predstavlja prvu, premda malu, dobrobit članstva Hrvatske u EU-u. To je glavna teza komentara urednika Glasa Koncila Ivana Miklenića, koji se nada da će članstvo u Uniji donijeti i druge pomake.

“Nije li očito da je Hrvatskoj potrebno (a prije toga navodi nekoliko primjera na kojima je vidljivo namjerno stvaranje pravne nesigurnosti i nebriga politike za opće dobro, među njima i slučaj stečaja Imunološkog zavoda) što više dobrih pravnih, gospodarskih i demokratskih zasada Europske Unije, ali i političara koji će ih željeti primjenjivati, kao i novinara koji će ih popularizirati”, zaključuje mons. Miklenić.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Društvena previranja odražavaju se i u drugima izvještajima kojima je novi broj Glasa Koncila dao istaknutiji prostor. Vrijedi to svakako za sažetak intervjua koji je zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić dao za Hrvatski katolički radio. Kardinal se, osim na poziv na misionarsko zauzimanje pape Franje u pobudnici “Evangelii gaudium”, osvrće na pitanja kao što su dijalog između predstavnika vlasti i Crkve i događanja oko proteklog referenduma.

“Ne smije se uzmicati ni bježati”, naslov je izvještaja s mise i komemoracije u povodu 436. obljetnice pogibelji slavnih branitelja Gvozdanskog. U nazočnosti domaćeg sisačkog biskupa Vlade Košića, misu je predvodio šibenski biskup Ante Ivas, koji je u potresnoj propovijedi postavio Isusovo pitanje u Getsemaniju “Zašto, Oče?” osvrćući se na mnoge pojave u hrvatskoj sadašnjosti koje mnogi, osobito vjernici, bolno proživljavaju.

Na sličnom je tragu i tekst u povodu otkaza ugovora o radu HRT-ove novinarke Nade Prkačin, zbog navodne neosnovane i neovlaštene proizvodnje dvaju filmova o generalu Anti Gotovini. Otkaz povlači pitanje o tome tko i kako odlučuje o sudbini ljudi i emisija na hrvatskoj javnoj televiziji, iščitava se iz priloga koji se u Glasu Koncila nalazi na prestižnoj trećoj stranici.

Izvještaj s imenima novih kardinala koja je papa Franjo objavio na nedjelju Krštenja Gospodinova, kao i s promišljanjima o kriterijima kojima se Papa pri tom vodio, te Papinim pismom svakome od budućih kardinala ponaosob, u kojemu ih moli da svoju službu prihvate ponizno i skromno, ističe se među vijestima koje se bave životom Crkve u svijetu. Tu je i tradicionalni govor pape Franje diplomatima akreditiranima pri Svetoj Stolici u povodu novogodišnjeg primanja Diplomatskog zbora.

Činjenica da je jedna liječnica, specijalistica iz ginekologije i porodništva, napravila doktorsku disertaciju o etičkim aspektima medicinski pomognute oplodnje bila je povod Glasu Koncila za intervju s tom osobom. Riječ je o dr. Mirjani Radan koja je netom doktorirala na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Sugovornica u intervjuu progovara ponajprije o umjetnoj oplodnji – navodi 40 razloga (medicinskih, društvenih, pravnih, sociopsiholoških i konačno ontoloških) zbog kojih je ona etički neprihvatljiva, a tek 3 koja joj idu u prilog – a onda i o drugim pitanjima kao što je odnos etike i medicine općenito te odnos vjere i znanosti.

Među brojnim drugim prilozima koje donosi novi broj Glasa Koncila ističe se tekst uz plan o spajanju bolnica, pod naslovom “Je li važnija ušteda ili zdravlje ljudi?”; izvještaj o 26. božićnim danima hrvatskih katolika u Ljubljani i Republici Sloveniji; prilog o velikom čudotvorcu, “spasitelju Europe” bl. Marku iz Aviana (1631-1699); susret s Božidarom Posilovićem, autorom najpoznatije slike bl. Alojzija Stepinca, pod naslovom “Zašto sam slikao 'narodnog neprijatelja'?”; reportaža iz župe Bezgrešnog Srca Marijina u Vinkovcima…

Mladi se u svojoj rubrici bave utjecajem i važnošću ljudske riječi za odnose među ljudima, pod naslovom “Utjelovila se Riječ, da bismo naučili s riječima”, a novi “Povijesni feljton” nastoji prikazati politički okvir i organizaciju partijskih tijela u obračunu s dalmatinskim klerom tijekom 1944. i 1945. godine. (dag, gk)
 

 “Kršćani grade pravednije društvo, unatoč diskriminaciji i progonima” – naslov je na prvoj stranici novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 12. siječnja. Da mutne vode čovječanstva, diskriminacija i progoni kršćana nisu tek puki izričaj govore i podaci da je u 2013. godini u svijetu ubijeno između 70 i 80 tisuća kršćana, o čemu list donosi opsežniju analizu.

Komentar zamjenika glavnog urednika Branimira Stanića “Sindrom neželjene djece” može se sažeti u kratki zaključak: “Tužan je dojam da se najviši hrvatski dužnosnici boje identiteta vlastitoga naroda, zaboravljajući pritom da oni nikada ne mogu promijeniti narod, niti bi u ovom svemiru na temelju svojih zasluga mogli zauzeti čelne pozicije u nekim drugim narodima.”

Do te se tvrdnje može doći usporedbom novogodišnje čestitke njemačke kancelarke Angele Merkel i hrvatskih predsjednika Vlade i Države. Dok se kancelarka nije sramila u čestitci izreći kako obitelji čine srce njemačkoga društva te je svima poželjela Božji blagoslov, predsjednik Hrvatske vlade i predsjednik Države bavili su se pitanjima koja su mahom neprimjerena za takav oblik čestitanja.

“Većina hrvatskih građana nažalost sustavno dobiva dojam da se 'politički oci' prema njima ponašaju kao prema neželjenoj djeci, stalno očekujući od njih da budu ono što kulturno, civilizacijski i vjerski ne mogu biti”, ističe komentator.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Objavljeno je i reagiranje ordinarijata Gospićko-senjske biskupije u povodu otkrivanja spomenika komunističkoga terora u Tupalama kod Otočca. Donijeti su i najvažniji naglasci iz čestitaka pravoslavnim poglavarima i vjernicima zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, predsjednika Hrvatske biskupske konferencije nadbiskupa Želimira Puljića i predsjednika Vijeća za ekumenizam HBK-a sisačkoga biskupa Vlade Košića.

“Bog bezuvjetno voli čovjeka” – glavna je poruka Papinog obraćanja vjernicima na misi i Angelusu na Bogojavljenje. Od inozemnih vijesti svakako je važna i vijest o održanom 36. europskom susretu mladih u Strasbourgu.

Mnoštvo poticajnih i zanimljivih misli i podataka donosi intervju sa stogodišnjim franjevcem iz Chicaga dr. fra Častimirom Majićem koji upozorava da su Hrvatskoj za izlazak iz krize potrebni vizionari.

Čitatelje će, ne samo starije, posebno zanimati prikaz novosti iz Zakona o mirovinskome osiguranju koji je stupio na snagu 1. siječnja, a posebno je poticajna stranica na kojoj je objavljeno deset pouka jednoga starca.

Stalna rubrika “Zapažanja” već po običaju i prema izboru više aktualnih tema “zagolicat” će svačiju znatiželju, posebice najnovija kolumna u “Večernjem listu” televizijskoga novinara Aleksandra Stankovića u kojoj je javno postavio pitanje: “Čemu Hrvatska?”

Novi broj Glasa Koncila obiluje autentičnim svjedočanstvima hrvatskih ljudi, među kojima su i zapisi s blagoslova obitelji u Vukovaru ili priča o darovitosti mladoga matematičara iz Slavonskoga Broda.

“Mediteranska je prehrana svrstala Hrvatsku u svjetski vrh” – prilog je magistre Eve Pavić, specijalistice sigurnosti i kvalitete hrane, iz kojega će puno toga moći naučiti ne samo gurmani.

Reportaža s obiljem podataka iz bogatog i raznovrsnog crkvenog i društvenog života opisuje župu Kraljice mira u Makarskoj. (tv, gk)

 U božićnom dvobroju Glasa Koncila, koji dolazi na 48 stranica, pored aktualnih tema iz života Crkve i društva naglasak je stavljen na Božić.

U komentaru pod naslovom “Božićni paradoksi” mons. Ivan Miklenić ističe kako Božić otkriva da je Bog ljudima prišao na samom dnu njihove ugrožene egzistencije, postao s njima najugroženiji i očitovao da je sva veličina čovještva i čovjeka u ljubavi. Očitovao je tako da dok ima ljubavi, nema razloga za tjeskobu, nema mjesta za nikakav strah, štoviše potvrdio je da dok ima ljubavi, sve se okreće na dobro, izgrađuje se neopozivo bolji svijet.

U božićnim porukama i čestitkama hrvatski nadbiskupi i biskupi nastoje ohrabriti vjernike te ih pozivaju na produbljenje vjere. Tako zagrebački kardinal Josip Bozanić poziva vjernike na osobni susret s Bogom kao najkraći put do radosti: “Današnji nam svijet nameće obrambene stavove: sumnjičavost, nepovjerenje, strah od drugih, strah da ćemo izgubiti svoju privatnost. Nasuprot tome kršćanski nas ideal poziva na nadilaženje tih zapreka. Kršćanin je po vjeri pozvan uvijek se iznova upuštati u rizik susreta s drugim, s njegovim radostima i nadama, bolima i tjeskobama.”
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Nadbiskup Želimir Puljić u svojoj božićnoj čestitki uz ostalo piše: “Lijepo je i utješno čuti da se Bog raduje čovjeku.” Splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić ističe da Boga prepoznajemo u zaštiti svakog života, ne samo začetih i djece, nego i svih odraslih, osobito onih koji žive u neljudskim okolnostima; susrećemo ga u svima njima koji su zahvaćeni materijalnim siromaštvom, obezvrijeđeni otpuštanjem i gubitkom radnoga mjesta, mladima koji uzaludno traže posao, u tolikim obiteljima bez potrebnog stambenog prostora i s malim primanjima, u svima prevarenim i poniženim, razočaranim i emotivno ranjenima.

Riječki nadbiskup Ivan Devčić u božićnoj poruci “Budimo božićni ljudi!” uz ostalo ističe: “Koliko je potrošačko slavljenje Božića u suprotnosti s onim što je Božić izvorno, pokazuje cijelo ozračje u kojem se prvi Božić dogodio.” Nadbiskup i metropolit Đuro Hranić u svojoj božićnoj čestitki i poruci pod naslovom “U Isusu je vječna Božja Riječ” uz ostalo piše: “Na Božić se spominjemo života, stvarnoga života rođena u ranjivosti ljudskoga tijela, u liku djeteta. U svome Sinu Isusu Kristu Bog nam se objavljuje, otkriva nam istinu o sebi, i daje nam da upoznamo punu istinu o nama samima.”

U prikazivanju apostolske pobudnice pape Franje “Evangelii gaudium – Radost evanđelja” Darko Grden piše: “Ako nam nešto treba unositi sveti nemir i brinuti našu savjest, onda je to činjenica da mnoga naša braća žive bez snage, svjetla i utjehe prijateljstva s Isusom Kristom, bez zajednice vjere koja ih prihvaća, bez obzora smisla i života. Više od straha od pogreške nadam se da nas pokreće strah od toga da se zatvorimo u strukture koje nam daju lažnu zaštitu…”

Vijest o općoj audijenciji na Trgu sv. Petra poziva na val ljubavi protiv gladi s geslom 'Samo jedna ljudska obitelj, hrana za sve.' Papa ističe da sablazan za milijune osoba koje trpe glad ne smije nas paralizirati, već potaknuti na djelovanje, sve, pojedince, obitelji, zajednice, ustanove, vlade, kako bismo eliminirali tu nepravdu. Vatikan upozorava i na teško stanje u Siriji gdje je ubijeno oko tri tisuće kršćana.

U borbu za bolju budućnost stotine tisuća Ukrajinaca izašle su na ulice “jer se smatraju Europljanima i žele se vratiti kući”. I predstavnici Crkve sudjelovali su u prosvjedima. “Osuđujemo čine kojima je cilj ograničavanje građanskih prava, osobito slobode riječi i mirnog izražavanja volje građana Ukrajine”, stoji u priopćenju koje su šestorica vodećih katoličkih biskupa objavila u srijedu 11. prosinca, nakon što su policijske snage pokušale isprazniti Trg neovisnosti u Kijevu.

U intervjuu dr. Josip Mužić, pročelnik Katedre filozofije na KBF-u Sveučilišta u Splitu, između ostaloga kaže: “Činjenica da je Bog želio da se njegov Sin utjelovi u ljudskoj obitelji upućuje na to da je Bog samo poštivao osnovnu gramatiku ljudskoga života koju je upisao u čovjekovu narav kod samoga stvaranja čovjeka, kad ga je stvorio kao 'muško i žensko'.”

U rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavljena je Zorica Barbarić, pastoralna vijećnica, voditeljica skupine “Barbarini pomoćnici” i autorica vrapčanskih božićnih jaslica.

U zapažanjima se upozorava da je nam je još samo ostala nada. Autorica Lieb upozorava: “Kako izgledaju hrvatske božićne jaslice 2013. godine? U njima su mjesto našli brojni nezaposleni, brojni ugašeni industrijski pogoni i poljoprivredni proizvođači, ugašeni znanstveni projekti i napuštena djeca. Srećom, još nam je samo ostala nada.”

Uz božićne priče i pjesme, te prikaz božićnih običaja u pojedinim mjestima, nalazi se i priča o obitelji Fahr iz Jakšića. Otac Vjekoslav ostao je s petero djece, od kojih najstariji ima devet godina a najmlađa Petra je rođena dok joj je majka Đurđica bila u komi, a nakon njezina rođenja je umrla.

U nizu vijesti izdvaja se početak postupka za proglašenje blaženim biskupa Mahnića, zatim adventski susret kardinala Bozanića i ravnatelja odgojno-obrazovnih institucija u kojoj se ističe da obzorje škole mora biti iznad “ideoloških opcija”. U Đakovu je osnovan metropolitanski crkveni sud. Pismo “U ime obitelji” zastupnicima u Hrvatskome saboru u svom sadržaju traži od zastupnika da spriječe ograničavanje demokracije.

Poseban prilog broja pod naslovom “Božić u sjeni zakona o eutanaziji djece” upozorava na belgijske pripreme zakona za val ubojstava nevine dječice našega doba. (vč, gk)

 Naslovna fotografija koja je zabilježila trenutak susreta pape Franje i zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića uvodi čitatelja u novi broj Glasa Koncila, 50. u 2013. godini.

Kardinal se susreo s Papom tijekom audijencije za članove Papinskoga vijeća za laike. Prema kardinalovoj izjavi za Glas Koncila, Sveti se Otac s njime zadržao u kraćem razgovoru, zanimajući se za nedavno održani referendum o braku. Kardinal je Papu informirao o tome pitanju, a Sveti je Otac izrazio zadovoljstvo zaštitom vrednote braka u Hrvatskoj. Tekst na naslovnici također prenosi naglaske članka u talijanskom dnevniku Avvenire, napisanog na temelju razgovora s kardinalom Bozanićem.

Počevši od specijala Jutarnjega lista – pri čemu ističe njegovu bliskost s vladom – od subote 7. prosinca, koji je dvije godine vladavine koalicije ocijenio sa “Nisu uspjeli”, urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić u Komentaru ukratko kaže: Katolički vjernici prema teškome stanju ne mogu biti ravnodušni.

Nabrajajući glavne i trajne probleme hrvatskoga društva, koji su se za mandata aktualne vlade još više produbili, urednik tvrdi da je vrijeme da se u Hrvatskoj “podvuče crta na sve dosadašnje i stvarno krene u novom, zdravom i ozdravljajućem smjeru” – “bilo sa sadašnjim tzv. političkim elitama bilo bez njih”.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Među izvještajima koji se odnose na djelovanje Crkve u Hrvatskoj u prethodnome tjednu ističe se u cijelosti prenesena izjava Komisije HBK “Iustitia et pax” kao doprinos (čudesno kratkoj) javnoj raspravi o prijedlogu novog Zakona o životnom partnerstvu i Obiteljskog zakona.

“Od zakonodavca očekujemo da zaštiti prava djece promičući i podupirući optimalne obiteljske modele te da odbiju uvesti 'pravo na dijete', koje ne poznaje niti jedan međunarodni dokument o ljudskim pravima”, stoji između ostaloga u izjavi. Prenose se i izjave predsjednika Komisije biskupa Vlade Košića te stručnjakinje na području obiteljskoga prava dr. Aleksandre Korać Graovac.

Tu je i poziv Hrvatskoga Caritasa na već tradicionalnu predbožićnu akciju “Za 1000 radosti”, koja se ove godine odvija pod gelom “Svi smo pozvani”, kao i poruka predsjednika Hrvatskoga Caritasa varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka uz Nedjelju Caritasa (treća nedjelja došašća, 15. prosinca).

Marijana Ivanov, pročelnica katedre za financije s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u intervjuu progovara o (vrlo teškoj) gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj. Ipak, ekonomistica nudi nekakvo svjetlo na kraju tunela: potrebno je donijeti gospodarsku strategiju (što hoćemo i kamo idemo), kao i ojačati društvenu koheziju (prevladati opće prisutno nepovjerenje i pesimizam)…

Među brojnim tekstovima u novome se broju ističe izvještaj sa znanstvenog skupa koji je u povodu 10. obljetnice pohoda bl. pape Ivana Pavla II. održan u Zadru, s porukama koje su s njega upućene; izvještaj s otvorenja izložbe na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u povodu 80. obljentice Gladomora – staljinističkog pomora ukrajinskih seljaka glađu – s iscrpnim prikazom samog događaja i motiva koji su sovjetske komunističke vlastodršce naveli na genocid.

U reportaži je predstavljena župa Sv. Križa u Križovljanu (Varaždinska biskupija), a u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” svoje svjedočanstvo iznosi Josip Marić, dipl. teolog, župni pastoralni vijećnik, katehet i animator mladih iz župe Svih svetih u (zagrebačkim) Sesvetama.

Silni ne samo vjerski već i kulturni doseg pomalo zaboravljenog Tridentskog koncila predstavljen je na znanstvenom skupu – pa i u izvještaju u Glasu Koncila – u povodu 450. obljetice njegova završetka, a u kojemu je sudjelovalo pet zagrebačkih visokoškolskih ustanova. (dag, gk)

 “Referendum je prigoda da posvjedočimo svoju vjeru” – stoji na naslovnoj stranici novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 1. prosinca, u kojemu su vjernici pozvani širom Crkve u Hrvatskoj na molitve za brak i obitelj.

Katolički vjernici u Hrvatskoj svjesni su da referendum nije samo demokratsko odlučivanje o važnom društvenom ili političkom pitanju, nego je osobita prigoda da svojim glasom zaštite općeljudsku tradicionalnu i kršćansku vrednotu – izvorni brak. Na naslovnici je i poziv da se glasuje “ZA” i svjedočanstvo bivšega hrvatskoga nogometnog reprezentativca Darija Šimića.

U tom duhu u komentaru urednik mons. Ivan Miklenić ističe da podržavajući građansku inicijativu za referendum o braku Crkva štiti demokraciju i autentičnu ulogu države, a nipošto ne pretvara Hrvatsku u “crkvenu državu”, niti ima ikakvu želju u tom smislu. Članovi Crkve ne žele ni po kojem kriteriju ideologiziranu državu (previše je bilo od 1945. do 1990.) i zato će na referendumu zaokružiti “za”.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Tko je protiv braka, taj je protiv opstanka ljudskoga roda – navodi se u rubrici (Pri)govor znanosti u kojoj dr. Matko Marušić, profesor Medicinskog fakulteta u Splitu, otkriva znanstvenu, medicinsku i zdravorazumsku pozadinu sadržaja sakrivenu u referendumskoj definiciji braka.

“Podaci dobiveni iz istraživanja i zaključci koji su prije objavljivanja u znanstvenim časopisima prošli vrlo strog postupak ocjenjivanja, postaju dio znanja čovječanstva, a onda se to znanje može predstaviti u obliku definicija. Sekularno i znanstveno gledano, definicija braka kao zajednice isključivo muškarca i žene ne dolazi iz biblijskih zapisa, nego su ti zapisi nastali iz čovjekova iskustva, a čovjekovo iskustvo donosi spoznaju prirodnih zakona. Brak kakvim ga znamo prije svega je rezultat evolucijske nužnosti održanja vrste”, navodi Marušić.

Izvješće s održanog znanstvenog skupa “Fenomen Glasa Koncila 1963-2013” donosi popis sudionika, teme i njihova izlaganja sa skupa.

Među vatikanskim vijestima je i ta da je papa Franjo primio u audijenciju ruskoga predsjednika Vladimira Putina.

U intervjuu dr. Stjepan Krasić, povjesničar, govori o povijesnoj utemeljenosti “Milanskoga edikta”. U Zapažanjima stoji: “Hrvatska umjesto da radi na integriranju više od polovine svojih sunarodnjaka razasutih po svijetu prijeti im oduzimanjem osobnih iskaznica i vlastiti narod pretvara u strance.”

Iva Skelin, vjeroučiteljica, pastoralna vijećnica i karitativna djelatnica svjedoči u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi”, gdje između ostaloga kaže: “Svojom aktivnošću neke ljude mogu učiniti sretnima”.

Reportaža donosi sliku te prikazuje pastoralne aktivnosti i život župe sv. Filipa i Jakova na Grobniku. (vč, gk)

 Cijeli je novi broj Glasa Koncila s nadnevkom nedjelje 24. studenoga prožet, očekivano, nastupajućim referendumom o zaštiti braka. Na naslovnici je objavljena izjava predstavnika vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj sažeta u jasnome pozivu: “Pozivamo sve vjernike naših zajednica: katolike, pravoslavce, protestante, židove, muslimane i druge, da u nedjelju 1. prosinca 2013. iziđu na referendum i svojim glasom osiguraju ustavnu zaštitu braka, budući da je brak kao zajednica žene i muškarca najbolje mjesto za primanje i podizanje djece i osnova obitelji koja je temeljna jedinica svakoga društva.”

I biskupi Hrvatske biskupske konferencije u svom priopćenju pozivaju vjernike da odgovore “za” podsjećajući na razloge: “To je u skladu s općeljudskim i evanđeoskim vrijednostima te s tisućljetnom tradicijom i kulturom hrvatskoga naroda i većine drugih hrvatskih građana”.

U istome duhu je govorio i kardinal Josip Bozanić tijekom posvete župne crkve u zagrebačkom naselju Sopot: “Svatko je od nas slobodan, ali kao vjernici pozvani smo zbog sebe, kao i zbog naše hrvatske budućnosti, odazvati se na referendum i dati glas za istinu o braku, čime nikoga ne isključujemo, nego samo potvrđujemo naravnu istinu koja je potvrđena i riječju Božjom u Bibliji.”

Na izjave se nadovezuje komentar glavnoga urednika: “Zaštita braka nikoga ne ugrožava”, u kojemu se osvrće na gotovo nevjerojatno netrpeljivu protureferendumsku kampanju u javnosti: “Za vjernike i za sve ljude dobre volje važno je da ne podlegnu iznimno agresivnoj i sustavnoj medijskoj kampanji i svrstavanjima pojedinih javnih osoba, uključujući i najodgovornije političare. Ta kampanja služi se neistinama, konstrukcijama i zastrašivanjima pa je važno istaknuti da sustavna zaštita pojma brak ni na koji način ne ugrožava ikojeg čovjeka: njegova prava, slobodu i način življenja.”
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

O neviđenoj količini mržnje protiv vrednote braka i prema nositeljima inicijative “U ime obitelji” u tiskanim medijima s konkretnim, gotovo nevjerojatnim primjerima, koji podsjećaju na neka prošla vremena u jednoj europskoj zemlji, za koja se mislilo da više nikada neće imati mjesta u samostalnoj hrvatskoj državi, govori tekst: “Novi val totalitarnog ponašanja”.

Prava je čitateljska “poslastica” otvoreno pismo dekana Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu dr. Tončija Matulića papi Franji, u kojemu razobličuje “đavolsku prevrtljivost” u otvorenome pismu tridesetak građanskih udruga iz Hrvatske, koje su poslale nešto ranije također Papi.

Vrijedno je promišljanje o prostornome planiranju u Hrvatskoj, koji treba biti nacionalni interes, stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo mr. Vladimira Krtalića.

Među nizom osvrta na društveno aktualne teme, kojima doista obiluje novi broj Glasa Koncila, jest javno promišljanje dekana triju katoličkih bogoslovnih fakulteta u Hrvatskoj: dr. Tončija Matulića iz Zagreba, dr. Ante Mateljana iz Splita i dr. Pere Aračića iz Đakova o Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije, sažeto u naslovu: “Strategija zanemaruje vrednote odgoja” i zaključku: “Strategija bi trebala ponuditi jasan institucionalni okvir za partnerski i otvoreni dijalog odgojno-obrazovnih institucija i roditelja te se tako distancirati od predrasude da roditelji 'ne znaju', da su 'zaostali', jer im se time vrijeđa ustavno pravo na odlučivanje o odgoju djece.”

Sa zanimanjem će čitatelji pročitati članak: “Zar i Ministarstvo branitelja štiti zločine?” o zlodjelu Povjerenstva za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih groblja i groblja poslijeratnog razdoblja, koje djeluje u sklopu spomenutog ministarstva, kada su pod velom tajne i pratnjom policije na području Tupale u župi Sinac bagerom iskopane kosti komunističkih zločina i prenesene na groblje u Otočcu pod bilješkom NN, unatoč križeva s imenima i prezimenima žrtva.

U stalnim rubrikama “Vjera naših dana” govori o ateistima, agnosticima i skepticima, “Reportaža” o prigradskoj zagrebačkoj župi Botinec, “Povijesni feljton” o zatočenicima jasenovačkog logora – žrtvama savezničkih bombardiranja, “Drukčiji su među nama” o Heleni Čuturi i njezinoj nesebičnoj skrbi o nećaku Lojzeku koji ima oštećenje mozga. (tv, gk)
 

 Fotografijom s prošlogodišnje kolone sjećanja u Vukovaru i popratnim tekstom na naslovnici čitateljima se otvara novi broj Glasa Koncila, 46. u tekućoj godini s nadnevkom od 17. studenoga. U popratnome tekstu kaže se da Vukovar i danas “objedinjuje sve simbole suvremenog hrvatskog pokreta otpora ideologijama koje idu na štetu čovjeka”.

“I baš kad se pomislilo da će, čak i nakon mirne reintegracije, od Vukovara ostati samo sjećanje i prigodničarsko godišnje spominjanje kobnoga 18. studenoga, suvremena vukovarska 'kolona sjećanja' sve više postaje kolona budućnosti kakvu Hrvatska zaslužuje”, kaže se u popratnome tekstu na naslovnici.

Inače, na brojna pitanja vezana uz Vukovar, kako na ona trajno aktualna, tako i na ona koja su u ovome času aktualn, odgovara u intervjuu dr. Dražen Živić, voditelj Područnog centra Vukovar Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”.

Niz vrlo ozbiljnih pitanja, presudnih za budućnost, postavlja u svom komentaru urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić. Osvrće se na odluku Hrvatskoga sabora o raspisivanja referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice između muškarca i žene 1. prosinca ove godine. Odluka nije plod promjene stava vladajućih prema meritumu pitanja, nego “vremenskog tjesnaca u kojem treba donijeti ustavne promjene da bi se zaštitilo ono što je vladajućima posebno na srcu, a to je nastavak sofisticiranog opstruiranja europskoga uhidbenog naloga”.

Urednik se osvrće i na “nečuveni govor mržnje i etiketiranje” građanske inicijative koja je inicirala pokretanje referenduma, a time i više od 750.000 građana koji su svojim potpisima podržali inicijativu.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

No “premda se treba radovati” raspisivanju referenduma, ipak ne treba zaboraviti na “svakodnevne brige”, kaže mons. Miklenić, osvrćući se osobito na problem nezaposlenosti. “Ti nezaposleni, osobito visoko obrazovani mladi, iskoristit će svaku priliku da napuste Hrvatsku i svoj kruh počnu zarađivati u drugim zemljama, a Hrvatska će ostati još starija, još bliže izumiranju, jer ti mladi neće ni pomišljati da u Hrvatskoj sklapaju brak, da u Hrvatskoj rađaju djecu”, kaže Miklenić ukazujući na ignoriranje toga problema vladajućih i oporbenih političkih elita.

U tom kontekstu osvrće se i na nezainteresiranost vlade za otkup dionica INA-e od MOL-a, uz istovremenu lakoću s kojom se najavljuje prodaja Croatia osiguranja, a s njime i 31% hrvatskog tržišta osiguranja. “Tko li je političarima dao mandat za takvo postupanje”, pita mons. Miklenić.

Više se pak priloga odnosi na predstojeći referendum. Tako se na drugoj stranici prenosi vijest o pismu sisačkog biskupa dr. Vlade Košića kojim on poziva: “Iziđite na referendum” te priopćenje Građanske inicijative “U ime obitelji” u povodu raspisivanja referenduma.

U rubrici “Teološki osvrt” dr. Josip Sabol tumači s kojih strana “puše vjetar” koji želi srušiti brak i obitelj, a mladi novinar Ivan Tašev analizirao je na 14. stranici “valove nesnošljivosti u virtualnom prostoru”. Nadnaslov teksta jasno govori o čemu je riječ: “Neviđena količina mržnje protiv braka širi se internetom”.

Na valnoj duljini urednikova komentara jest i “vapaj usred Slavonije” (iz naslova izvještaja) koji je uputio đakovačko-osječki nadbiskup dr. Đuro Hranić mladim Slavoncima na nadbiskupijskom susretu mladih u Slavonskom Brodu. Ostat ćemo ovdje i uhvatit ćemo se ukoštac s problemima – poručio je nadbiskup mladima.

Iz života Crkve u svijetu valja istaknuti prilog o tragediji koja je zadesila Filipine, intoniran kao poziv na solidarnost. Izravno je poziv na prikupljanje pomoći uputio i Hrvatski Caritas, a Glas Koncila je objavio i potrebne podatke o načinu na koji se čitatelji mogu priključiti akciji.

Podosta je bombastično u medijima odjeknula vijest o objavljivanju Pripravnog dokumenta i upitnika, upućenih mjesnim Crkvama kao prvi korak u pripravi za predstojeće izvanredno zajedanje Biskupske sinode u Vatikanu o pastoralnim izazovima vezanima uz obitelj. Iscrpni se izvještaj o tome nalazi u novome broju Glasa Koncila.

Rubrika “Vjera naših dana” ovaj je put posvećena crkvenim pokretima i njihovim članovima. U rubrici “Susreti” progovara Andrija Mažić, sin prognanika iz Zrina, mjesta koje su doslovno zatrli partizani u Drugom svjetskom ratu, a žrtve ni u slobodnoj i demokratskoj Hrvatskoj do danas nisu primile minimalnu zadovoljštinu.

Reportaža u novome broju opisuje život župe Potočani u Bosanskoj Posavini, a u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” svjedoči Marijan Vuković iz župe Marije Majke Crkve u zagrebačkoj Trnovčici. (dag, gk)
 

 “Ustavni sud upozorenjem zaustavio manipulaciju politike” – stoji na naslovnici novoga broja Glasa Koncila od 10. studenoga. Službenim je upozorenjem Ustavni sud razriješio umjetno stvorene nejasnoće i nedvosmisleno potvrdio da će pozitivno očitovanje birača na referendumsko pitanje na referendumu rezultirati promjenom službenog teksta Ustava Republike Hrvatske. Svi građani koji će pozitivno odgovoriti na referendumsko pitanje “Jeste li za to da se u Ustav unese definicija braka kao životne zajednice muškarca i žene” bit će zaslužni što će u Hrvatskom ustavu biti stavak: “Brak je životna zajednica žene i muškarca.”

U komentaru mons. Ivan Miklenić upozorava da kod dijela političara sve više vlada bijes što njihovo vlastito ili uvezeno ideološko uvjerenje doživljava sve veće poraze, a to ne smiju javno priznati. Nisu li “glasnogovorničke” neopravdane ocjene i potvore samo potvrda zatomljenoga ideološkoga i političkoga bijesa što kakva-takva hrvatska demokracija ipak ograničava vladajućima nametanje svoga ideološkog stava?

U izvješću s 9. sjednice Komisije HBK i BKBiH za martirologij Glas Koncila donosi da se glavne točke te sjednice odnose na popis katoličkih žrtava u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini u Drugom svjetskom ratu i poraću te na pripremu znanstvenog skupa “Mučeništvo i mučenički tragovi u hrvatskoj prošlosti”. Popis žrtava usmjeravati će i koordinirati središnji odbor, a svaka (nad)biskupija imat će svoje povjerenstvo.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

U intervju Tomislav Užarević, dipl. ing., predsjednik Sindikata inženjera i tehničara šumarstva, komentira prijedlog novoga Zakona o radu koji treba uskladiti s hrvatskim potrebama. U manjkavosti tog prijedloga ubraja u prvom redu nedostatak strategije razvoja gospodarstva te gubitak socijalne osjetljivosti. Tako je status radnika usporedio s robovima u Rimskom Carstvu koji su imali više prava nego današnji radnici. Tko može prihvatiti zahtjeve za radom do 56 sati tjedno, izbacivanje otpremnina iz ZOR-a, mijenjanje odredaba o sudskom raskidu radnog odnosa te uvesti institut financijskog otkaza ugovora o radu čim se tvrtka nađe u poteškoćama?

Glas Koncila opširno izvještava i o pastoralnome pohodu kardinala Josipa Bozanića hrvatskim katolicima u SAD-u. Među vijestima iz Vatikana, pored redovnih papinih audijencija i angelusa, u priopćenju je voditelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice Federico Lombardi potvrdio predviđanja da papa Franjo u veljači kani sazvati konzistorij na kojemu će kreirati nove kardinale.

Tiskovni ured HBK oglasio se reagiranjem na istup HRT Komunikacija u emisiji “Mir i dobro”. U pravnom savjetu Stjepan Androić osvrće se na obustavu isplata mirovina zbog nedostavljanja podatka o OIB-u.

Uz brojne priloga iz života Crkve u domovini i inozemstvu te vijesti o drugim kulturnim i društvenim događanjima, reportaža je iz Ličkoga Lešća. (vč, gk)

 “Grobovi će jednom biti prazni”, naslovna je tema ovotjednoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom 3. studenoga, u kojoj novinar Vlado Čutura piše o grobovima i grobljima uz svetkovinu Svih svetih i Dušni dan.

Istoj temi posvećen je i intervju s dekanom Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu dr. Antom Vučkovićem. Razgovarajući s Tomislavom Vukovićem o vjerničkom i filozofskom poimanju smrti, dr. Vučković teološki progovara o novosti kršćanske poruke kada je riječ o vječnomu životu.

“Naše znanje ne prelazi preko granice smrti. Možemo istraživati načine shvaćanja smrti, ophođenja s njom, povijesne promjene vezane uz rituale i običaje. Možemo znati što su sve ljudi činili sa smrću ili ljudskom konačnošću, ali nismo u stanju biti s ove i s one strane smrti”, napominje među ostalim splitski dekan. Temom umiranja, smrti i žalovanja bavi se i dr. Veronika Reljac u teološkom osvrtu.

U komentaru “Promjena ustava i demokracije” urednik Ivan Miklenić piše o saborskom odobrenju pokretanja postupka za promjenu ustava, kao i prijedlogu za raspisivanje referenduma na zahtjev građanske inicijative “U ime obitelji”.

“Moguće je da se, svjesno i namjerno, politikantski mistificira i napuhuje tek procedura koja je potrebna da bi i formalno stav prihvaćen većinom izišlih na referendum bio unesen u tekst ustava. Ta je procedura normalna i potrebna, no ona nema ništa s meritumom, sadržajem odluke koju većina donese na zakonitom referendumu, jer ta je odluka u svakoj demokraciji obvezujuća”, piše urednik Glasa Koncila.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Novi Glas Koncila donosi izvještaj iz Vukovara s treće posvete u povijesti franjevačke samostanske crkve sv. Filipa i Jakova. Izvještava se i s novinarskih konferencija udruga GROZD i REFORMA, te građanske inicijative “U ime obitelji” o potrebi ojačavanja i zaštite obitelji u hrvatskom društvu.

Novinar Darko Grden iscrpno piše o predstavljanju četveroknjižja “Okovana Crkva u Hrvatskoj”, komentarima iz Glasa Koncila od 1968. do 1990. godine.

U Hrvatskoj katoličkoj misiji u Mariboru održan je spomen na žrtve komunizma, gdje se podsjetilo kako nalogodavci zločina iz svibnja 1945. nikada nisu procesuirani.

Rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja maturanticu Anu Lisičak, glazbenu nadu župe sv. Brcka u Brckovljanima. U “Vjeri naših dana” govori se o djelovanju vjernika laika u crkvenim institucijama.

Nastavlja se povijesni feljton o zanemarenim činjenicama iz jasenovačkoga logora, a među katoličkim oblikovateljima kulture zaslužno mjesto pripada i književnici Miri Preisler.

Utemeljitelj i direktor kazališta “CornerstoneArts” Richard Montez, nakon varaždinskog uprizorenja svjetski poznatog mjuzikla “Jadnici”, progovara o neobičnoj kazališnoj trupi, nadahnućima i publici.

Na posljednjoj stranici hrvatski mladenci Domagoj i Kristina Ćirko svjedoče o susretu i blagoslovu pape Franje na općoj audijenciji u Vatikanu.

Nova karikatura Srećka Puntarića Felixa i križaljka kutak su rezerviran za razonodu. (tš, gk)

 “Bešćutni političari” – takav je naslov urednik Glasa Koncila mons. Ivan Miklenić dao svom komentaru u novome broju ovoga katoličkog tjednika, 34. u ovoj godini, koji je izišao nakon dvobroja u povodu Velike Gospe.

Urednik se u komentaru osvrće na nekoliko fenomena. Jedan od njih je guranje Hrvatske u tzv. “regiju” unatoč ulasku u Europsku Uniju i umjesto nalaženja načina i traženja pogodnosti u novim okvirima kako bi se izvuklo zemlju iz gospodarske krize.

Među pojavama na koje se komentar osvrće su i sporni Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, porezna presija kao i bešćutan odnos prema seljacima koji prosvjeduju.

“Sadašnja odsutnost solidarnosti s pojedinim društvenim skupinama koje se bore za golo preživljavanje sigurno će doći na naplatu kad će dubinu krivog puta neizbježno osjetiti još veći broj hrvatskih građana”, kaže između ostaloga mons. Miklenić.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Novi broj Glasa Koncila poziva na čitanje, na naslovnici, izvještajem s nacionalne proslave 1700. obljetnice Milanskog edikta. Proslava je održana u Rakovici. Pitanje vjerske slobode i slobode savjesti danas u Hrvatskoj postavio je u svojoj propovijedi predsjedatelj slavlja zagrebački nadbiskup kardinal Bozanić, koji je između ostaloga izrazio podršku inicijativama koje “promiču ustavno pravo roditelja da samostalno odlučuje o odgoju svoje djece” te onima “koje se zalažu da se zaštiti brak kao ustanova jednog muškarca i jedne žene”.

Spomenuo je kardinal i “kninski slučaj”. Dakako, riječ je o otkazu – i kasnijem povlačenju te odluke – primalji Jagi Stojak koja je uime svoje savjesti odbila sudjelovati u pobačaju. Taj slučaj našao je svoj odraz u više tekstova u Glasu Koncila, a tekst u kojemu se prenose izrazi podrške, između ostalih i hrvatskih biskupa koji su se na slučaj osvrnuli u propovijedima na Veliku Gospu, potpisao je urednik mons. Miklenić.

Umjesto klasične reportaže Glas Koncila u br. 34 iznosi svjedočanstva i promišljanja biskupa mons. Dražena Kutleše i biskupa u miru mons. Ivana Milovana te brojnih svećenika u Porečkoj i pulskoj biskupiji uoči beatifikacije Miroslava Bulešića. Životno svjedočanstvo svećenika kojega su iz mržnje prema vjeri ubili komunisti ima što reći Crkvi i društvu, pa ga je stoga vrijedno bolje upoznati – dna je od niti vodilja koje se naziru u prilogu.

Među najsnažnije tekstove u novomebroju svakako spada i intervju s dr. Vukom Brigljevićem, znanstvenikom s Instituta “Ruđer Bošković” i ženevskoga CERN-a, koji sudjeluje na istraživanjima vezanim uz Higgsov bozon (“Božja čestica”). Osim što govori o samim istraživanjima, znanstvenik progovara i o mjestu koje u njegovom ljudskom i profesionalnom životu ima vjera.

Novi broj Glasa Koncila, nadalje, između ostaloga ilustrira stav kršćana u Egiptu prema najnovijim događajima. Krešimir Cerovac u rubrici “Teološki osvrt” progovara o korupciji i vjerničkome stavu prema toj pojavi, a o europskoj (u okvirima EU-a) inicijativi potpisivanja potpisa za zaštitu embrija “One of us” govori ravnateljica Hrvatskog saveza za život “Cro-Vita” prof. dr. Jasenka Markeljević. (dg, gk)

Novi broj Glasa Koncila s nadnevkom od nedjelje 4. kolovoza donosi opsežan prilog o Papinu putovanju u Brazil, gdje se na Svjetskome susretu mladih za vrijeme mise okupilo više od tri milijuna vjernika. U prilogu je i izvješće o sudjelovanju hrvatskih vjernika na Svjetskome danu mladih u Rio de Janeiru predvođenih biskupom Mijom Gorskim. Glavni urednik lista mons. Ivan Miklenić u komentaru ističe da Republika Hrvatska, premda je članica Europske Unije, ne prestaje grcati u samoj srži tranzicije i demokratskoga procesa. Taj nedvojbeni i iznimno zabrinjavajući zastoj korijen je većine nevolja s kojima se susreću hrvatski građani, kao i stupovi hrvatskoga društva, kao što su gospodarstvo, kultura i politika.U priopćenju Tiskovnoga ureda Zagrebačke nadbiskupje stoji demanti napisa od ponedjeljka 22. srpnja koji je objavljen u Večernjem listu o tome da Vatikan traži od biskupa da se »vrh Katoličke Crkve u Hrvatskoj« prestane sukobljavati s Vladom Republike Hrvatske. Tim povodom u Nadbiskupskome dvoru u Zagrebu zagrebački je nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio apostolskoga nuncija u Republici Hrvatskoj mons. Alessandra D'Errica koji je izrazio iznenađenost i žaljenje zbog takvoga pisanja Večernjeg lista.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr
 
Ukrajinski veleposlanik u Republici Hrvatskoj Oleksandr Levčenko napisao je članak o proslavi 1025. obljetnice krštenja Kijivske Rusi. Godine 874. kijivski knez Askold za vrijeme vojnoga pohoda na Konstantinopolj prima kršćanstvo, i to ne bizantskoga nego rimskoga obreda. Posebice je zanimljivo to što ga krste svećenici podređeni hrvatskoj biskupiji iz grada Nina.

U intervjuu Ante Nadomir Tadić-Šutra, umirovljeni časnik Hrvatske vojske, književnik, komunikolog, govori o Domovinskome ratu, braniteljskoj populaciji, te društveno-političkome stanju u Hrvatskoj. Upozorava na problem šutnje hrvatskih intelektualaca, a posebno katolika.
 
U zapažanjima prilog Đurđice Ivanišević između ostaloga upozorava kako hrvatskim političarima nije jasno da je priključenjem Europskoj Uniji Hrvatska postala granična zemlja prema Balkanu koji će s neriješenim pitanjima, prije svega u Bosni i Hercegovini i Srbiji te Kosovu, još dugo ostati Balkan u pejorativnom smislu riječi.
 
Demograf dr. Anđelko Akrap u analizi podataka s popisa stanovništva 2011. ističe da Hrvatska ima prirodno smanjenje za 171 tisuću stanovnika. Upozorava da su netočni medijski podaci kako se manji broj hrvatskih građana, u odnosu na prethodni popis 2001, izjasnilo vjernicima (katoličkih 86,28% na posljednjem popisu).
 
Proslavom dvadesete obljetnice Caritasova doma za žene i djecu u Rijeci izneseni su podaci iz kojih je vidljivo da je kroz te godine ondje bilo smješteno 1369 žena i djece žrtava obiteljskoga nasilja.
 
Među ostalim prilozima u života Crkve i društva nalazi se i reportaža o hrvatskoj drvenoj kući čija je gradnja započeta u Korenici. Istodobno, njezinom gradnjom otvaraju se nova radna mjesta, a i cijenovno je povoljnija za rješavanje stambenoga pitanja. (vč, gk)
 

 “Do istine se dolazi bratskom suradnjom”, glavni je naslov tridesetoga ovogodišnjeg broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 28. srpnja, koji tematizira početak Opće skupštine dominikanskoga reda u Trogiru, prvi put na hrvatskom tlu.

U komentaru “U pitanju je ipak nešto treće” Branimir Stanić analizira posljednje tjedne u Hrvatskoj, svojevrsne demokratske probleme te odnose prema zakonima i međudržavnim ugovorima. “Ne bi bilo dokraja istinito reći da u Hrvatskoj vlada čista demokracija, kao što ne bi bilo dokraja pogrešno zaključiti da sustav postaje neka vrsta totalitarizma. U Hrvatskoj je očito na snazi nešto treće, teško za definiranje, teško za obrazlaganje, teško za mjerenje i opisivanje; nešto izokrenuto, uvelike bolesno. Dosad tu bolest koja se razbuktala u 21. stoljeću nisu uspjeli zaliječiti očito ni parlamentarni ni predsjednički izbori”, stoji u komentaru.

Novi Glas Koncila detaljno izvještava i o početku 28. svjetskog dana mladih i dolasku pape Franje u Brazil, a zabilježen je i pohod pomoćnoga zagrebačkog biskupa Mije Gorskoga hrvatskim vjernicima u Peruu. Povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju izjavu je dao predsjednik Paneuropskoga pokreta Austrije Karl von Habsburg.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr 

U intervjuu upravitelj poljoprivredne zadruge “Napredak” Marko Bačić tvrdi da je budućnost u ekološkoj proizvodnji i zadrugarstvu. “Nažalost, u nas su još negativne konotacije kad je u pitanju zadrugarstvo, jer i dalje se misli na ono zadrugarstvo iz doba bivšega sustava kad se ljude tjeralo u ta udruženja, oduzimalo im se, prisiljavalo ih se. No, danas je nužno moderno zadrugarstvo koje imaju sve razvijenije zemlje u svijetu”, napominje Bačić koji je s novinarom Vladom Čuturom razgovarao o cijeni pšenice, zaštiti hrvatskoga proizvođača, konkurentnosti na tržištu Europske unije, opstanku hrvatskoga sela i drugim važnim pitanjima ratarstva i stočarstva.

O projektu i financiranju gradnje Pelješkoga mosta, političkim odlukama, kao i načinima prikupljanja sredstava za Glas Koncila govori predsjednica zagrebačke udruge “Pelješki most” Branka Šeparović. Rubrika “Predstavljamo zemlje članice EU” iznosi podatke o Rumunjskoj, njezinoj burnoj prošlosti i odnosima s Hrvatskom, potkrijepljene izjavama veleposlanika u RH Cosmina Georgea Dinescua.

Stalna rubrika u Godini vjere “Vjera naših dana” tematizira srednjoškolsko doba, osjetljivo razdoblje odrastanja i izbora životnoga zvanja i zanimanja. Kao nadahnuće među vjernicima laicima aktivnima u Crkvi predstavljena je diplomirana teologinja Celina Fišter, njezin životni put i razmišljanja o odjecima Koncila u suvremenom društvu.

Novinar Tomislav Vuković izvještava iz Gornjeg Jesenja o 70. obljetnici mučeničke smrti župnika Matije Žigrovića. Na stranicama tjednika moguće je doznati i kako izgleda jedinstveni zelčinski “Šokački križni put” slikara Ivana Francuza, dočim se u “Našim razgovorima” odgovara na pitanje – postoji li razlika između duha i duše.

Uz redovite rubrike i reportažu iz Bosanskoga Grahova posljednja stranica donosi susret sa 101-godišnjom redovnicom s. Virginom (Jelenom) Ninić i novu karikaturu Srećka Puntarića Felixa. (tš, gk)

 Fotografija predaje pastirskoga štapa, jednoga od simbola biskupske pastirske službe, iz ruke dosadašnjeg đakovačko-osječkog nadbiskupa, sada u miru, Marina Srakića u ruke novome nadbiskupu i metropoliti Đuri Hraniću, otvara čitateljima novi broj Glasa Koncila, 28. u ovoj godini, s nadnevkom od nedjelje 14. srpnja.

Osim iscrpnog izvještaja s ustoličenja u Đakovu, Glas Koncila izvještava i o jedinstvenome daru kojim su Slavonci zahvalili svojem dosadašnjem nadbiskupu. Izdana su, naime, njegova sabrana djela, u čak 11 svezaka.

Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju ne silazi sa stranica Glasa Koncila. “Je li se išta promijenilo?” – naslov je komentara glavnog urednika mons. Ivana Miklenića. Urednik se osvrće, među ostalim, na “Perkovićev zakon”, kao i na najavu davanja hrvatskih autocesta u 50-godišnju koncesiju.

“Očito je da je Hrvatska, zahvaljujući onima koji njome stvarno i formalno upravljaju, daleko veći problem u EU-u negoli su to mnogi mogli predvidjeti. No, ta je činjenica dodatni motiv da EU očituje svoju stvarnu snagu glede prava, demokracije i principijelnosti”, zaključuje komentator.

O ulasku u EU izjasnio se i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Predsjednik HBK osvrnuo se na ulogu vjernika i Crkava u društvu i u Uniji, a govorio je i o kršćanskim korijenima Europe, o prešućivanju uloge pokojnog predsjednika Tuđmana na središnjoj proslavi, kao i o aferi oko njemačkog uhidbenog naloga u “slučaju Perković”.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić bio je posebni izaslanik pape Franje u češkom Velehradu, na proslavi 1150. obljetnice dolaska slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda u Veliku Moravsku. Glas Koncila izvještava o misi i propovijedi koju je kardinal održao – na češkom jeziku – pred osamdeset tisuća vjernika, kao i o drugim kardinalovim susretima s domaćinima, između ostaloga s češkim predsjednikom Milošem Zemanom.

Kroz stranice novoga broja tjednika ovaj put na osobit način progovara papa Franjo, koji je, preuzevši i doradivši ono što je već napisao papa u miru Benedikt XVI, objavio svoju prvu encikliku “Svjetlo vjere”.

Glas Koncila donosi i izvještaj s Papinog kratkog ali potresnog putovanja na Lampeduzu, talijanski otok koji se nalazi blizu tuniske obale, a meta je brojnih ilegalnih emigranata iz Afrike, od kojih mnogi ne prežive putovanje u neprikladnim brodicama. U potresnome govoru, koji predstavlja ispit savjesti nadasve zapadnoga društva, Papa govori o “globalizaciji ravnodušnosti” i o gubitku sposobnosti za plač nad tuđom nevoljom.

Među značajnije tekstove u novome broju svakako spada i intervju o brendiranju s Marinom Brečevićem, stručnjakom koji se okušao na uspješnim projektima u Istri. Sugovornik progovara i o vjerskom turizmu kao potencijalu Hrvatske.

Svjedočanstvo posvećenog života u svijetu iznosi u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” Splićanka bugojanskih korijena Jelena Milićević.

Među sudionicima godišnjeg susreta hrvatskih misionara koji je održan u Zadru – a o kojemu tjednik također izvještava – bila je i s. Mirabilis Višić. Članica Školskih sestara franjevka Splitske provincije koja djeluje u DR Kongu govori o svojim iskustvima na stranicama Glasa Koncila. (dag, gk)

 “Zapostavlja se dobro čovjeka” glavni je naslov 27. ovogodišnjeg broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 7. srpnja, posvećen svečanoj misi za domovinu prigodom Dana državnosti.

Ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju tema je komentara glavnog urednika Ivana Miklenića koji promišljajući o novoj dionici hrvatske povijesti među ostalim ističe: “Premda Hrvatska u EU ulazi nedovoljno pripremljena, važnije je da u novom velikom pravnom okviru i u zajedništvu s drugim članicama EU-a započne živjeti u što zrelijoj slobodi, demokraciji i autentičnosti, jer je to temeljni uvjet za vlastiti napredak i za obogaćivanje velike europske zajednice”.

O hrvatskom doprinosu Europskoj Uniji govorio je i gospićko-senjski biskup u Modrušu, stoga su u tjednik detaljno uvršteni naglasci iz propovijedi.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Novinar Branimir Stanić razgovarao je s novim đakovačko-osječkim nadbiskupom mons. dr. Đurom Hranićem. Dotaknut je niz aktualnih tema u intervjuu, poput ulaska Hrvatske u Europsku Uniju, Slavoniji “na koljenima”, dvojezičnosti u Vukovaru, uključivanja laika u crkvena i društvena zbivanja te vjeronauka u školama.

“Vjeronauk je jedan od imanentno odgojnih predmeta u školi, a želi se kroz građanski odgoj, zdravstveni odgoj marginalizirati i umanjiti vrijednost vjeronauka u školi te stvoriti sasvim drukčije vrijednosno ozračje. Stoga su prisutne namjere da se vjeronauk proglasi predmetom za one konzervativne, natražne, i da se na taj način marginalizira. Budemo li vodili računa o kvaliteti i poštivali ugovore koje smo potpisali, nećemo tako lako doživjeti to izbacivanje”, naglasio je među ostalim dr. Hranić.

Tradicionalno Glas Koncila donosi imena i fotografije 64 mladomisnika, zaređena u mjesecu lipnju, odnosno zaključno s blagdanom sv. Petra i Pavla. Objavljeni su i oni mladomisnici koji nisu podrijetlom Hrvati, ali su zaređeni na hrvatskom tlu i barem će neko vrijeme biti u službi Crkve u Hrvata.

Predstavljena je i izjava Komisije HBK-a “Iustitia et pax” o revidiranju zakona o pravosudnoj suradnji, a objavljeno je i priopćenje Nadbiskupskoga duhovnog stola o pisanju “Jutarnjeg lista”.

“Teološki osvrt” Josipa Sabola bavi se hrvatskim društvom pod udarom vala sekularističke ideologije, kao i točnim značenjem poimanja odvajanja Crkve od države.

U “Vjeri naših dana” piše se o sportu i ponašanju sportaša vjernika tijekom nadmetanja, dok rubrika “Mladi mladima” analizira što sve čini pojam nacionalnoga identiteta. U “Susretu” je predstavljen zlatomisnik mons. Ferdinand Varžić, dugogodišnji župnik i dekan u Karlovcu.

Uz redovite rubrike serijal “Predstavljamo zemlje članice EU” pobliže analizira Republiku Finsku, “zemlju tisuću jezera”, a finski veleposlanik u RH Juha Ottman govori o posebnostima te najmanje korumpirane zemlje u svijetu.

Kako je “radijski kuhar” Ivan Ivković napravio prvu zvučnu kuharicu za slijepe i slabovidne osobe te što poručuje nova karikatura Srećka Puntarića Felixa može se doznati na posljednjoj stranici Glasa Koncila. (tš, gk)

 “Pobjedu uvijek nosi ponajprije nepodijeljeno srce. Tu zadire Bog i ono što je slabo čini jakim” – ključna je poruka sa spomena na 420. obljetnicu Sisačke bitke i branitelje Europe, održanog u Sisku, kojemu je posvećena prva stranica novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 30. lipnja.

Komentar je na prvi pogled po naslovu: “Slijedi li kompromitacija EU-a” prilično izazovan i odudara od aktualnih opće slavljeničkih napisa o ulasku Hrvatske u EU, no njegove ključne tvrdnje jasno govore o čemu je riječ: “Svakom imalo pozornijem analitičaru sasvim je jasno da Hrvatska u EU ulazi kao iznutra okovana zemlja pa mnogi od njezina članstva u EU-u očekuju brzu i učinkovitu pomoć za raskidanje tih nametnutih okova i za stvarno oslobađanje hrvatskoga naroda i svih poniženih hrvatskih građana. Smije li se Europska Unija pomiriti s takvim stanjem a da time i sama ne bude ozbiljno kompromitirana?”.

Gošća Hrvatskoga katoličkog sveučilišta na nedavnoj proslavi njegova Dana, bavarska plemkinja Gloria von Thurm und Taxis dala je intervju, koji je naslovljen aktualnom porukom, posebice za hrvatsko društvo u ovome razdoblju previranja i novih društveno-političkih okolnosti: “Na vrednotama prošlosti graditi budućnost”. Vjerničko svjedočki poziva sve katoličke vjernike na očuvanje obitelji i da se ne ustručavaju pokazati da je lijepo biti katolik.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr  

O vlastitoj vjeri, njezinu prakticiranju u svojoj obitelji i župi sv. Dominika u Splitu, koju vode dominikanci, zrelo i pobudno progovara Maja Komar župna suradnica u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi”.
Udruga “Vigilare” u izjavi ponovno upozorava na novu podvalu ministra obrazovanja Jovanovića, koji, očito, uporno, nasilno i bezobzirno provodi zacrtane ciljeve bez osnovnih demokratskih postulata.

Prilično su oštre ali argumentirane riječi sisačkoga biskupa Vlade Košića izgovorene na ovogodišnjoj misi zadušnici za žrtve bačene u jamu Jazovku u Žumberku, sažete u naslovu: “Zašto na ovo stratište nitko od vlasti još nije došao”? Pitanje koje ostaje u zraku već desetljećima bez odgovora.
Svakako vrijedi pročitati reportažu iz franjevačke župe u Tomislavgradu i vijest o posveti novosagrađene župne crkve sv. Ivana Krstitelja u Ivanjoj Reci kod Zagreba.

Ljubitelji znanstvenih rasprava sa zanimanjem će svakako pročitati “Naše razgovore” u kojima je riječ o monogenizmu i poligenizmu s motrišta (možebitne) dogme. O Hrvatskoj u ovome broju s puno komplimenata progovara švedski veleposlanik u Hrvatskoj Fredrik Vahlquis, predstavljajući svoju zemlju i narod, te odnose prema hrvatskome narodu.

Povodom aktualnog “Slučaja Perković”, nekadašnjeg visokog dužnosnika jugoslavenske Udbe, potresan je članak o ubojstvima brojnih hrvatskih emigranata diljem svijeta za koje nitko do sada nije odgovarao, unatoč sadašnjim izjavama najviših hrvatskih političara. Vrijedan je i zaključak dr. Ivana Poljakovića profesora na Zadarskome sveučilištu da je “homofob” besmislena najobičnija ideološka etiketa za sve one koji drukčije misle. To je tek nekoliko od mnoštva ostalih zanimljivih tekstova razasutih po rubrikama za sve čitateljske uzraste. (tv, gk)

 S naslovnicom koja donosi izvještaj o proslavi zaštitnice grada Zagreba Majke Božje od Kamenitih vrata – svečanoj misi koju je u zagrebačkoj prvostolnici predvodio nadbiskup Kölna kardinal Joachim Meisner, uz zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića te više nadbiskupa, biskupa i svećenika – novi broj Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 9. lipnja, donosi i niz vijesti te drugih priloga iz života Crkve.

U komentaru glavni urednik mons. Ivan Miklenić primjećuje kako se u društvu nastavlja oslobađanje. “Važni događaji posljednjih svibanjskih dana i nečasni udjeli političara u tim događajima – koliko god to s obzirom na interpretiranja glavne struje javnoga mnijenja bilo paradoksalno – u biti su iznimno pozitivni i doprinos su procesu oslobađanja hrvatskoga društva i pobjedi općega dobra u njemu”, ističe mons. Miklenić.

Upozorava i na posljednje dvije nepravomoćne presude Haškoga suda za koje između ostaloga kaže: “Već i formalna gotovo apsolutna nezainteresiranost službene politike u Hrvatskoj za optužnicu protiv šestorice Hrvata, koja je bila neraskidivi dio optužbe i protiv hrvatskoga državnoga vrha, očituje ne samo upletenost važnih političara iz Hrvatske nego i njihovu potrebu i doprinos da se Hrvatskoj nanese pravna i moralna, a u konačnici vjerojatno i materijalna šteta.”
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Odvjetnik Tomislav Jonjić analizira hašku presudu hrvatskoj šestorci te upozorava na hrvatske političare i službenu vlast za koju je šutnja bila previše očita da bi bila slučajna. “Samo vrlo naivni mogu očekivati da će RH bez posebnog pritiska javnosti napraviti zaokret i u žalbenoj fazi pružiti neku stvarnu i djelotvornu potporu optuženicima u neravnopravnoj borbi s konceptom udruženoga zločinačkog pothvata”, navodi Jonjić.

Glas Koncila donosi i prilog sa sjednice Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj koja je održana u sjedištu HBK-a u Zagrebu pod predsjedanjem krčkoga biskupa mons. Valtera Župana, koji je sjednicu sazvao slijedom objave Teza za nacrt prijedloga novoga Obiteljskog zakona.

S tiskovne konferencije građanske inicijative “U ime obitelji” priopćeno je kako je prikupljeno više od 710 tisuća potpisa građana Republike Hrvatske koji su se izjasnili za raspisivanje referenduma na kojem se želi odlučivati o tome hoće li u ustav ući odredba po kojoj je brak životna zajednice žene i muškarca.

U intervjuu dr. Zlatko Hasanbegović s Instituta društvenih znanosti “Dr. Ivo Pilar” između ostaloga ističe da su se iz hibrida propalih i novootkrivenih vrednota porodile duhovite tvrdnje kako su se jugoslavenski komunistički partizani (Jugoslavenska armija) i hrvatski branitelji devedesetih (borci protiv Jugoslavenske narodne armije) borili za iste ciljeve, što je razumljivo povijesna besmislica.

U predstavljanju zemalja članica Europske Unije prilog je o Kraljevini Danskoj. Vjera naših dana tematski je usmjerena na vojničku službu. Prilog sa spomen-mise prigodom 68. obljetnice križnoga puta u Maclju upozorava da se zlotvori i dalje veličaju.

Reportaža je iz Repušnice, predgrađa Kutine, župe u kojoj je crkva građena u teškim okolnostima te gdje su laici angažirani u svim službama. Stalne rubrike donose aktualnosti iz društva i vjerničkog života. (vč, gk)

 

 “Država je obvezna uvažiti različita uvjerenja roditelja” – stoji na naslovnici novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 2. lipnja, posvećenoj odluci Ustavnoga suda o ukidanju Zdravstvenog odgoja. Donosi se detaljan prikaz i obrazloženje odluke, kao i reakcije predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zadarskoga nadbiskupa Želimira Puljića i pojedinih udruga.

U tjedniku je također objavljeno priopćenje Građanske inicijative “U ime obitelji” o premašenoj kvoti potpisa za referendum. Tim dvjema temama bavi se urednik Ivan Miklenić u komentaru “Novo društvo se rađa”.

“Možda u sadašnjem povijesnom času, označenom teškom gospodarskom krizom i bezbrojnim manipulacijama političara i medija, nije na prvi pogled vidljiv doseg i važnost odluke Ustavnoga suda i uspjeha građanske inicijative 'U ime obitelji', no budućnost će brzo pokazati da su baš ta dva događaja – bez obzira na to koliko će još biti osporavani i destruirani, falsificirani i manipulirani – rađanje novoga hrvatskog demokratskog društva”, stoji u urednikovom komentaru koji srijedu 22. svibnja označava povijesnim danom za razvitak demokracije u hrvatskom društvu, kao početak učvršćivanja pravne države i pluralnoga društva u Hrvatskoj.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

U intervjuu s povratnikom iz Argentine, novinarom, piscem i profesorom Domagojem Antom Petrićem razgovara se upravo o hrvatskoj stvarnosti ususret ulasku u Europsku Uniju, kao i nizu aktualnih tema.

“Unatoč svim ograničenjima suverenosti koje nameće svaka nadnacionalna zajednica, u EU-u će Hrvatska moći na prvom mjestu izabrati sposobnu vladu, i barem djelomično nadoknaditi izgubljeno vrijeme. Tada će i Hrvati koji prebivaju izvan granica RH moći doći u RH kao svoji na svoje i dati svoj doprinos njezinoj obnovi”, ustvrdio je Petrić, koji ocjenjuje i anomalije u sigurnosno-obavještajnom sustavu.

Povodom smrti teologa i publicista o. Špire Marasovića objavljen je pregled njegovog plodnoga životnog puta, u okviru izvještaja s komemoracije i posljednjega ispraćaja u Splitu. U okviru rubrike “Vjera naših dana” novinar Darko Grden promišlja o sudstvu, svijetu pravosuđa kao i prigovoru savjesti prilikom donošenja zakona.

Uz skoro otvaranje prve katoličke osnovne škole u Zagrebu karmelićanski provincijal dr. o. Vinko Mamić pojašnjava kako je došlo do osnivanja škole, što očekuje od nje i kakvi su planovi za budućnost.

Drugi nastavak nove rubrike “Predstavljamo zemlje članice Europske Unije” govori o Republici Mađarskoj i njezinoj povijesnoj povezanosti s Hrvatskom. U reportaži je Vlado Čutura posjetio župu Sv. Pavla u Puli koja obuhvaća dio Verude, Vidikovac i Pješčanu uvalu – stoga se analiziraju svi “vidikovci” vjere grada Arene.

Glas Koncila je u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi” ugostio Dinku Mock, majku četvero akademski obrazovane djece, vjeroučiteljicu, župnu pastoralnu vijećnicu i voditeljicu molitvene zajednice koja je iznijela svjedočanstvo angažmana na svim područjima života.

U novom nastavku povijesnog feljtona o ratnim bolnicama u Domovinskom ratu piše se o bolnici u Starim Mikanovcima koja je zbrinula 704 bolesnika u ratnom vihoru, prihvaćajući i konvoj ranjenika iz vukovarske bolnice.

Uz ostale stalne rubrike u “Našim razgovorima” odgovara se na pitanje čitateljice – “Vrijedi li misa bez pričesti?”.

Kako je u Zagrebu blagoslovljena kapela za igrače hrvatskoga nogometnog prvaka “Dinama” i kako aktualnu situaciju komentira karikaturist Srećko Puntarić Felix moguće je doznati na posljednjoj stranici Glasa Koncila. (tš, gk)

 

Naslovnica novoga broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 12. svibnja, posvećena je Majčinom danu. Objavljena je slika dvanaesteročlane obitelji Matoković iz zagrebačke župe sv. Jeronima, koja jednostavno plijeni pozornost čitatelja nasmijanim licima učiteljice Andreje i inženjera elektrotehnike Roberta te njihovih devetero djece. Isijava jednostavnošću, zadovoljstvom, razigranošću; ljubav se može naprosto opipati promatrajući sliku. Da ne bude matematičke zabune, brojka dvanaest u nadnaslovu nije slučajno spomenuta jer svi Matokovići, od najmlađeg do najstarijeg, s nestrpljenjem očekuju  novoga člana obitelji. Udarni naslov uz sliku “Biti otvoren životu to je divan dar” može samo ponukati svakoga na čitanje o vjerničkome promišljanju braka, od Boga darovanoj djeci, zajedništvu i osjećaju ponosa u današnjemu svijetu, u kojemu prevladavaju planovi o “isplativosti” djece i muško-ženske bračne zajednice.

Po običaju, druga i treća stranica bave se aktualnim trenucima hrvatskoga društva, o kojima progovara urednik Ivan Miklenić u komentaru: “Nove manipulacije”. Argumentirano, citirajući riječi kardinala Josipa Bozanića izgovorene na hodočašću svećenika Zagrebačke biskupije, upozorava na nastavak stalne, sustavne i podmukle manipulacije određenih interesnih skupina i medija: “Komentatori Jutarnjeg lista oglasili su se novim manipulacijama ispisujući optužnice protiv Katoličke Crkve nakon što su joj podmetnuli sadržaje koje ona nije izrekla. U tom društvu našao se i srpski patrijarh kojega je očito netko politički instrumentalizirao. Ostaje nada da sve manje ljudi nasjeda na te manipulacije i podvale, jer istina se ne može ubiti”.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Drugi tekst u toj cjelini je nova izjava Komisije HBK-a “Iustitia et pax” o potrebi aktivne zaštite socijalne države. U njoj se pozivaju vlasti u Hrvatskoj da zaštite građane u njihovoj teškoj situaciji tako da se dokinu zakonske odredbe, koje pogoduju različitim interesnim lobijima i argumentirano kritički upozoravaju na “industriju naplate dugova”. “Protiv su vlastitog naroda, a obnašaju najviše službe” – naslov je dijelova intervjua sisačkoga biskupa dr. Vlade Košića za portal Sisačke biskupije, u kojemu progovara o odluci Hrvatskoga sabora da više ne bude pokrovitelj obilježavanje bleiburške tragedije, ukidanju Ureda za istraživanje žrtava komunističkih zločina, isključivanju roditelja iz procesa uvođenja tzv. zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje škole, promjeni imena Gvozd bez ikakve javne rasprave, odnosu aktualne vlasti prema generalima Gotovini i Markaču i dr.

Od inozemnih vijesti posebnu pozornost privlači susret izraelskog predsjednika Shimona Peresa i pape Franje, tijekom kojega je predsjednik pozvao papu da posjeti Izrael. U intervjuu dr. Željka Markić obrazlaže zašto je važno da što veći broj ljudi podrži referendum o braku. “Vjera naših dana” u ovome je broju posvećena službama socijalne skrbi a bivši veleposlanik RH u Južnoafričkoj Republici Tvrtko Andrija Mursalo objavljuje sjećanja na tragični egzodus velikog dijela hrvatskoga naroda tragičnog svibnja 1945. Reportaža iz Vugrovca donosi široki spektar činjenica i problema o mjestu i župi udaljenima svega petnaestak kilometara od hrvatske metropole.

Novi broj “Prilike” već naslovom “Kako očuvati brak?” zaintrigirat će sve one koji su već izrekli ili se pripremaju reći sudbonosno “Da!”. Ništa manje zanimljive i intrigantne nisu stalne rubrike “Zapažanja”, “Osvrti”, “Mladi mladima”, “Povijesni feljton” i dr.  (tv, gk)  

 Uskrsni broj Glasa Koncila, uz uskrsne poruke naših nadbiskupa i biskupa, uključujući i cjelovitu poruku kardinala Bozanića, na povećanome broju stranica već tradicionalno donosi i brojne zanimljive uskrsne priloge.

Među inim, i ove se godine podsjeća na pobjednike uskrsne vjere – misionarke i misionare ubijene u Kristovoj službi tijekom 2012. godine.

Što je Uskrs značio Miroslavu Bulešiću, budućem blaženiku koji je svoju mladu misu slavio na Uskrsni ponedjeljak, donosi prilog Branimira Stanića. Tomislav Vuković prikazuje običaje Velikoga tjedna i Uskrsa kod janjevačkih Hrvata, a članak Ivana Uldrijana kroz razgovor s dvoje vjeroučitelja roditeljima savjetuje kako s djecom razgovarati o Uskrsu. Reportaža Vlade Čuture predstavlja prvi hrvatski hospicij u Rijeci, a novi broj tjednika donosi i prigodnu uskrsnu priču.

Uskrsnoj je tematici posvećen i intervju Darka Grdena s profesoricom dogmatike na Teologiji u Rijeci dr. s. Nelom Gašpar, koja među inim ističe da »dimenzija iskustva susreta s Kristom živim i uskrslim oblikuje čovjeka i nužno ga, po logici Božje ljubavi, usmjerava prema drugome čovjeku«.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

»Isusovo uskrsnuće i vjera u uskrsnuće ljudi i u današnjoj Hrvatskoj oslobađa sve ljude zarobljene na bilo koji način i jamči im ne samo sjajnu vječnu perspektivu već i snagu za izgradnju pravednijeg, socijalno osjetljivijeg, srdačnijeg, složnijeg i zdravijeg, riječju, bitno boljeg hrvatskog društva«, ističe u komentaru glavni urednik Ivan Miklenić, dodajući da je stoga »iznimno velika odgovornost hrvatskih katoličkih vjernika, osobito u ovoj Godini vjere, svim ljudima u hrvatskom društvu otkriti i posvjedočiti važnost i snagu Isusova uskrsnuća«.

U rado čitanoj rubrici »Drugačiji su među nama« Jadranka Pavić donosi svjedočanstvo obitelji Benkotić iz Osijeka koji su posvojili dječaka kojemu su dijagnosticirane poteškoće u razvoju. Bez obzira na probleme s kojima se suočavaju, majka Snježana spremno svjedoči: »Prihvatila sam sve poteškoće i spremna sam se boriti za svoje dijete koliko god bude trebalo, jer mislim da ga je Bog želio baš nama dati.«

Uz redovite domaće vijesti, opširno se izvještava i o događajima iz Crkve u svijetu, a na poseban se način ističe vijest o jedinstvenome događaju u povijesti Crkve: susretu pape Franje s papom u miru Benediktom XVI.

Rubrika »Vjera naših dana«, koju tjednik objavljuje tijekom Godine vjere, posvećena je ucviljenima, a u »Našim razgovorima« odgovara se na pitanje čitateljice »Je li Gestalt terapija u suprotnosti s katoličkom vjerom?«.

Pravnik Stjepan Androić donosi nova pojašnjenja pravila vezanih uz otkaze i otkazne rokove, dr. Valerije Vrček u rubrici »(Pri)govor znanosti« piše o kontroverznoj znanstvenoj teoriji hormezi, a rubrika »Mladi mladima« naslovljena je »Dijeliti s Kristom sve – od križa do uskrsnuća«.

Tjednik donosi i novi nastavak povijesnoga feljtona Igora Vukića o zanemarenim činjenicama o jasenovačkom logoru, a dr. Vladimir Lončarević u rubrici »Katolički oblikovatelji kulture« predstavlja književnika, antologičara i urednika Vinka Nikolića (1912-1997).

U povodu zlatnoga jubileja Glasa Koncila novi je broj tjednika ilustriran naslovnicama uskrsnih brojeva iz pedesetogodišnje povijesti lista, koje glasovitost nisu stekle samo po slikama umjetničkih djela uskrsne tematike ili pjesmama poznatih pjesnika, već ponajviše po porukama koje su (vjerničkoj) javnosti dolazile s tih stranica. (iu, gk)

 

Novi broj Glasa Koncila s nadnevkom od 10. ožujka donosi opsežno izvješće o sudjelovanju kardinala na Generalnoj kongregaciji Kardinalskog zbora, prvoj nakon nastupanja sedisvakancije po odreknuću pape Benedikta XVI, koja je održana u ponedjeljak 4. veljače u novoj Sinodskoj dvorani u Vatikanu. Sto četrdeset i dva kardinala, među njima 103 od ukupno 115 izbornika, bila su prisutna na Generalnoj kongregaciji Kardinalskoga zbora, kojemu je povjereno upravljanje redovitim životom Crkve u razdoblju dok je ispražnjena Petrova stolica. Istodobno zadaća mu je pripraviti konklave za izbor novoga pape.

Vatikanisti Glasa Koncila donose izvješće o papi Benediktu XVI. koji se posljednji put kao rimski biskup u četvrtak 28. veljače u 11 sati susreo s kardinalima koji su za tu prigodu došli u Rim, prije no što se toga dana povukao u papinski ljetnikovac Castel Gandolfo i prije nego je točno u 20 sati prestala njegova papinska služba.

Tu je i izvješće s Opće audijencije gdje se papa Benedikt XVI. obratio hrvatskim hodočasnicima na hrvatskom jeziku: “Srdačno pozdravljam sve hrvatske hodočasnike! Dragi prijatelji, hvala na vašoj ljubavi i blizini. Pod zaštitom Majke Marije ostanimo povezani u molitvi i vjeri u Krista Uskrslog. Rado blagoslivljam vas i vaše obitelji. Hvaljen Isus i Marija!”

U komentaru Ivan Miklenić upozorava na stanje u hrvatskom društvu, pa između ostaloga navodi: “Sve brojniji ljudi vape za pokretom ili strankom ili koalicijom koja bi stvarno stavila na prvo mjesto definirane legalne i legitimne hrvatske nacionalne ciljeve i interese te ponudila odgovarajuću strategiju po kojoj bi došao ne samo izlazak iz sadašnje sve nepodnošljivije krize nego i stvarni boljitak i hrvatskoga društva i hrvatske države.”
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Intervju s prof. dr. Ivicom Grkovićem, pročelnikom Katedre za anatomiju Medicinskoga fakulteta u Splitu, vodio je Ivan Uldrijan. Prof. Grković navodi da je u hrvatskoj znanosti puno ideološkoga pristupa i političkoga korekcionizma. Osvrćući se na Zdravstveni odgoj, njegov četvrti modul, kaže: “Način na koji je kurikulum zdravstvenoga odgoja sastavljen i uveden u škole, način na koji se nasilno provodi a rasprava o njemu se uporno i bez objašnjenja ignorira jako podsjeća na već viđene metode uvođenja novih ideologija. Naši su ljudi jako osjetljivi na takav pristup vladajućih.”

Crkveni pravnik dr. Josip Šalković potanko opisuje kako se izabire rimski prvosvećenik prema važećim kanonskim odredbama.

U rubrici Vjernici laici aktivni u Crkvi predstavljen je Rafael Urukalović, župni pastoralni vijećnik koji ističe da mu je vjera danas oslonac i životno usmjerenje.

Uz brojne vijesti o molitvama zahvale za osmogodišnje služenje Benedikta XVI, prikazane su i aktivnosti Tjedna solidarnosti s Crkvom i ljudima u BiH-u.

U rubrici Zapažanja pod naslovom “Siromaštvo se širi” izneseni su podaci sustava socijalne skrbi: 2011. u siromaštvu je živjelo 36.538 djece, a danas ih je više od 40.000. To su djeca koja ovise o socijalnoj pomoći jer ih roditelji ne mogu uzdržavati svojim prihodima.

Uz niz zanimljivosti iz života Crkve Glas Koncila donosi pismo kroatista Artura R. Bagdasarova ususret Danima hrvatskoga jezika u kojem stoji: “Temelj jedinstva hrvatske države svakako je jezik, upravo hrvatski, a ne bilo koji drugi. On oblikuje opće građansko, kulturno i obrazovno prostranstvo. I služiti se njim na visokoj razini treba svatko u Hrvatskoj. Valja mu posvećivati što više pozornosti i voditi skrb o njemu na svim razinama javnoga općenja, od škole do državnih ustanova, jer jezik nije zrak koji postoji sam po sebi, njega stalno moramo svjesno njegovati, pomnjivo proučavati, brižno čuvati i razvijati.”

Ilija Jakovljević donosi prilog o budućem hrvatskom blaženiku Miroslavu Bulešiću očima kardinala Kuharića, najvećeg hodočasnika među Hrvatima.

Reportaža u novome broju Glasa Koncila je iz župe BDM Kraljice mučenika u Vukovaru. (vč, gk)

 

 “Koračajmo naprijed, sigurni u Božju pobjedu”, glavni je naslov devetoga ovogodišnjeg broja Glasa Koncila, s nadnevkom 3. ožujka, posvećen intenzivnim posljednjim danima pontifikata pape Benedikta XVI.

Detaljno se izvještava o posljednjoj molitvi Anđeoskog pozdravljenja pape Benedikta XVI. s prozora Apostolske palače, uz nazočnost sto tisuća vjernika na vatikanskome Trgu sv. Petra, kao i o motupropriju “Normas nonnulas” koji određuje kako predstojeće konklave mogu početi i ranije nego što su predviđale dosadašnje odredbe.

Uz papino odreknuće od službe rimskoga prvosvećenika iz hrvatskih (nad)biskupija upućene su brojne okružnice i molitve, a GK donosi i pismo predsjednika Hrvatske biskupske konferencije zadarskoga nadbiskupa Želimira Puljića papi Benediktu XVI.

U komentaru urednik Ivan Miklenić piše o okruglom stolu “Gdje je danas ljevica u Hrvatskoj?”, pitajući se zašto je u Hrvatskoj u unutarnjem gospodarskom, kulturnom i političkom životu gotovo sve pošlo po zlu.

“Riječi bugarskoga politologa 'komunizam je možda mrtav, ali boljševizam nikada nije bio jači' tumače mnogo toga iz postupanja sadašnje vlade, npr. od svojevrsne okupacije HRT-a do upornoga nametanja većini neprihvatljivoga spolnog odgoja, ali još više: objašnjavaju zašto je zastao proces demokratizacije i zašto se sustavno ignorira stvarnost kakva jest u Hrvatskoj, osobito glede odnosa manjine i većine te gospodarskih mogućnosti”, istaknuo je među ostalim uvodničar GK-a.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

U novom broju katoličkoga tjednika objavljena je i poslanica predsjednika Hrvatskoga Caritasa varaždinskog biskupa Josipa Mrljaka uz Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini, naveden je način na koji se vjernici i ostali građani mogu uključiti te zabrinjavajući podaci s konferencije za novinare HC-a o jednakom broju zaposlenih i nezaposlenih u BiH-u.

U intervjuu predsjednik Udruge za tov i uzgoj junadi “Baby Beef” Toni Raič progovara o poljoprivredi kao temelju ukupne privrede, odgovornima za uništavanje stočarstva, modelu razvijenoga zadrugarstva, idealnim proizvođačima junetine i nizu aktualnih tema.

“Govori se o otvorenom tržištu, a o kakvom je tržištu riječ kad je politika unaprijed osudila proizvođače? Zašto se ne može od sirovine koja ulazi u Hrvatsku napraviti proizvod i vratiti ga u zemlju podrijetla? Te zemlje vode računa o sebi i svom stanovništvu, a mi prihvaćamo kvalitetu koja drugima ne odgovara, a uništavamo svoje”, napomenuo je Raič.

Poljoprivrednim problemima bavi se i Stjepan Androić u rubrici “Propisi-pravo-pravda” pišući o razlozima propadanja hrvatskih sela.

Uz druge redovite rubrike, ususret proglašenju blaženim Miroslava Bulešića iznijeta su razmišljanja bl. kardinala Alojzija Stepinca o svećeniku iz Pazina, kao i ohrabrivanju mučenika Bulešića i cjelokupnoga istarskoga klera. Također, u povijesnom feljtonu tematiziran je magistarski rad Marija Vojvodića s Pravnog fakulteta u Zagrebu o kaznenopravnoj neodrživosti presude Vrhovnog suda SRH protiv nadbiskupa Stepinca.

Novinar Vlado Čutura obišao je moslavački prirodni i duhovni dragulj Voloder te u reportaži portretirao župu i nekolicinu vjernika toga kraja.

U kulturnoj rubrici izvještava se i o predstavljanju nove knjige iz biblioteke GK “Hrvatska katolička baština XX. stoljeća” posvećene djelu perjanice hrvatskoga katoličkog novinarstva Smiljane Rendić.

“Mladi mladima” bave se dvostrukim mjerilima demokracije, a stalna rubrika u Godini vjere “Vjera naših dana” očuvanjem tradicijske kulturne baštine.

U novom broju GK-a moguće je doznati i pobjednike biskupijskih natjecanja Vjeronaučne olimpijade. (tš, gk)

 “Odluka pape Ratzingera o odricanju od papinske službe očito je iznimno snažan proročki čin koji će dugo izazivati dodatne analize i uprisutnjivati važne poticaje za budući život Crkve i svijeta, osobito za vrednovanje i obnašanje upravljačkih služba”, istaknuo je u komentaru najnovijega broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 24. veljače) glavni urednik Ivan Miklenić.

“Otvoren Duhu Svetome jasno je očitovao svoju neizmjernu skrb za dobro Crkve, za život vjere u suvremenom svijetu. Mogao je životariti na Petrovoj stolici, i iznutra i izvana se možda čak ne bi pravo ni primijetilo da ne obavlja svoju službu u punoj snazi, ali, jer doista ljubi Boga i Crkvu Kristovu, nije mogao prihvatiti da izvršavanje Petrove službe u današnjoj Crkvi bude na ikoji način okrnjeno”, naglasio je komentator dodajući da je “proročka gesta pape Ratzingera snažan krik i podsjetnik svim članovima Crkve, osobito svim nositeljima crkvenih služba, da je najvažnije dobro Crkve ostvarivanje njezina poslanja koje joj je povjerio sam Krist”.

Naslovnica tjednika posvećena je posljednjoj javnoj papinskoj misi Benedikta XVI. koju je slavio u bazilici sv. Petra na Čistu srijedu, a donosi se i vijest o posljednjem Papinom susretu s rimskim klerom, osvrti (nad)biskupa o odluci Benedikta XVI. o odreknuću od papinske službe, kao i pojašnjenja o izboru novoga pape.

Postavljajući pitanje uvodi li se ponovno u Hrvatskoj verbalni delikt, u tjedniku se analizira slučaj dr. Ivana Poljakovića, suspendiranoga profesora Zadarskoga sveučilišta, te se upozorava: “Ono što posebno treba zabrinuti, ne samo vjerničku nego cjelokupnu hrvatsku pa i širu javnost, jest činjenica da je vjernik u zemlji uskoro članici Europske Unije uklonjen s radnoga mjesta samo zato što je javno svjedočio stavove u skladu sa svojom vjerničkom savjesti i naukom crkvene zajednice kojoj pripada”.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

O poslijeratnim komisijama za istraživanje zločina u rubrici “Intervju” progovara povjesničarka dr. Martina Grahek-Ravančić. Podaci i zaključci koje je objavila u svojoj doktorskoj disertaciji i o kojima je progovorila u intervjuu ne samo da osvjetljavaju dosada neke nepoznate činjenice iz ratnoga i poratnog razdoblja, mehanizme novoustoličene komunističke vlasti po kojima su eliminirani gotovo svi njezini protivnici, ideološki i moralni profil djelatnika u represivnom sustavu, nego i dovode pod upitnik velik dio povijesnih vrela temeljem kojih je pisana novija hrvatska (jugoslavenska) povijest.

“Kroz nesreću i bol Gospodin je produbio moju vjeru, kušao me u vatri života kroz križ da bih u potpunosti shvatio koja je snaga i milost u Isusu Kristu”, posvjedočio je u rubrici “Drugačiji su među nama” otac petero djece Zlatko Krznarić iz Šenkovca, koji je u prometnoj nezgodi izgubio nogu, no bez obzira na to i dalje je profesionalni vozač kamiona koji tjedno prevaljuje stotine kilometara.

Tjednik donosi i prvi nastavak novoga povijesnog feljtona o kaznenopravnoj neodrživosti presude Vrhovnoga suda RH protiv nadbiskupa Stepinca, kao i prvi dio teksta Krešimira Cerovca koji predstavlja pogled na globalnu ekonomsku krizu iz aspekta socijalnoga nauka Crkve.

U rubrici “Susret” Glas Koncila je ugostio o. Antuna Cveka, čije je ime godinama sinonim za pomoć najpotrebitijim Zagrepčanima.

Uz redovite domaće, inozemne te vijesti iz kulture kroz rubriku “Naši razgovori” odgovara se na pitanje čitateljice “Što učiniti kada se ne može na nedjeljnu misu?”, pravnik Stjepan Androić piše o podnošenju zahtjeva za starosnu mirovinu, rubrika “(Pri)govor znanosti” tematizira psihoaktivni učinak lijekova u okolišu, rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavlja mladoga angažiranog vjernika Filipa Vrbanića sa zagrebačkoga Svetog Duha, a o “duhovnome sjaju iz maksimirskoga parka” svjedoči reportaža iz zagrebačke župe sv. Jeronima.

Rubrika “Vjera naših dana”, koju tjednik objavljuje tijekom Godine vjere, donosi promišljanje o glazbenome stvaralaštvu, a najavljuje se i ovogodišnja korizmena akcija Hrvatskoga Caritasa Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. (iu, gk)

 Izvještajem s otvorenja Hospicija “Marija Krucifiksa Kozulić”, prve takve samostalne ustanove za palijativnu skrb u Hrvatskoj, koju je osnovao Caritas Riječke nadbiskupije u suradnji s Gradom Rijekom i Primorsko-goranskom županijom, započinje 6. ovogodišnji broj Glasa Koncila, koji nosi nadnevak 10. veljače.

“Apel za zdravu pamet” naslov je komentara novoga broja, u kojemu glavni urednik mons. Ivan Miklenić, polazeći od teškog gospodarskog stanja kao i od “sve većeg manjka demokracije, tolerancije i poštivanja ljudske osobe”, koji se očitovao tijekom boravka američke komunikologinje dr. Judith Reisman, između ostaloga zaključuje: “Ozbiljnost sadašnjega povijesnog časa ne dopušta da se hrvatsko društvo više bavi drugorazrednim pitanjima i temama kao što su npr. izbori, bili oni parlamentarni ili lokalni, i tko će sjediti u kojoj fotelji, već traži da se sva pozornost posveti vraćanju zdrave pameti kao temelja svih djelovanja na svim razinama hrvatskoga društva.”

Trenutak u kojemu živi Crkva u hrvatskome društvu i njegovi izazovi, posebno uvođenje 4. modula zdravstvenog odgoja u škole, odrazio se na događaje o kojima Glas Koncila izvještava u novome broju te na poruke koje su na tim događajima upućene.

Tako tjednik prenosi glavne naglaske s nastupa spomenute američke komunikologinje Reisman u Zagrebu (opširniji reportažni prikaz donosi mjesečni magazin Glasa Koncila “Prilika”). Spolni odgoj bio je jedna od tema sastanka zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića s arhiđakonima i dekanima Zagrebačke nadbiskupije, prenosi se priopćenje HBK-a u povodu skandalozne izjave dekana Fakulteta političkih znanosti Nenada Zakošeka, a izvještaju sa sjednice biskupa Đakovačko-osječke metropolije dan je naslov koji mnogo govori sam po sebi: “Crkvi se ograničava pravo javnosti”.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Svečanu misu na proslavi dubrovačkog zaštitnika sv. Vlaha predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, a poruka je opet bila vezana uz važnost zaštite obitelji kao jamca napretka.

Vjera i nevjera bile su tema prve ovogodišnje zagrebačke tribine u nizu “Zajednički vidici”, a govorili su biskup Ivan Šaško i dr. Tonči Matulić. Među izvještajima/vijestima u novome broju Glasa Koncila ističu se i oni o proslavi Dana posvećenog života u Hrvatskoj i Vatikanu, o održavanju međunarodnog skupa o ekonomiji zajedništva u Križevcima, kao i o identifikaciji tijela još jednog ubijenog hercegovačkog franjevca o. Martina Sopte.

Kroz rubriku “Intervju” čitateljima Glasa Koncila u br. 6 od ove godine progovara dr. Stipan Jonjić, znanstvenik, član Njemačke akademije Leopoldine. Osim o području svojega rada i o perspektivama znanosti u Hrvatskoj, dr. Jonjić poručuje: “Uloga intelektualaca je da se bore za kritičnost u društvu”. Polemika o uvođenju spolnog odgoja u škole potaknula je dr. Josipa Sabola da u tekućem broju Glasa Koncila objavi prilog o “Odgoju u demokratsko-pravnoj državi”.

Rubrika “Vjera naših dana” kao posebni doprinos uredništva Godini vjere bavi se u ovome broju načelima kojima se vjernik pozvan voditi ako radi na području likovnih umjetnosti.

Retoričko je pitanje “Treba li Hrvatskoj pameti?” kojim su naslovljena “Zapažanja” kolumnistice Đurđice Ivanišević Lieb. Između ostaloga autorica promišlja i nad otvorenom izjavom dr. Judith Reisman o njezinom boravku u Hrvatskoj: “Nigdje me nisu toliko izvrijeđali”.

Reportaža se u ovome broju “odmara” od župa; u povodu nadolazećeg Svjetskog dana bolesnika reporter tjednika posjetio je katoličku Psihijatrijsku bolnicu sv. Rafaela u Strmcu u blizini Nove Gradiške. Dragocjeno

životno svjedočanstvo iznio je u novome broju, u rubrici “Vjernici laici aktivni u Crkvi”, svestrani javni i kulturni djelatnik, predsjednik čakovečkog ogranka Matice Hrvatske dr. Stjepan Hranjec.

Broj koji nosi nadnevak 10. veljače nije, naposljetku, mogao proći bez bl. Alojzija Stepinca. Donosi se prijepis teksta koji je u zloglasnog kaznionici Stara Gradiška nepoznati autor napisao na 7 papirića za cigarete. Na papirićima koji su slučajno otkriveni i koje je netko uspio iznijeti iz komunističkog zatvora spominje se i blaženi kardinal… (dg, gk)

 U tjednu u kojemu se mnogi hrvatski vjernici nalaze na nacionalnome hodočašću na grobove apostola Petra i Pavla u Rimu u povodu Godine vjere i u povodu osobitoga iskazivanja zahvalnosti svetome ocu Benediktu XVI. za prošlogodišnji apostolski pohod Hrvatskoj, naslovnica novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 11. studenoga) podsjeća na neke od važnih i aktualnih poruka prošlogodišnjega Papina pohoda, dok će se o samome hodočašću opširno izvijestiti u sljedećem broju tjednika.

Komentirajući aktualnosti u hrvatskome društvu glavni urednik Ivan Miklenić primjećuje kako bi se nedavno održan prvi “nacionalni forum” o temi “Ideje i projekti za europsku Hrvatsku”, kao i više nego jasne riječi američke državne tajnice Hillary Clinton o hrvatskim golemim potencijalima i stvarnim hrvatskim nacionalnim interesima, trebalo ocijeniti kao svojevrsni “žuti karton” političkim strankama i političarima za ukupno njihovo djelovanje nakon uspostave samostalne države i oslobađanja hrvatskoga okupiranog teritorija.

Naime, kako ističe komentator, “sama činjenica da raspravu o temi 'Ideje i projekti za europsku Hrvatsku' nije otvorila nijedna politička stranka, ni Vlada, ni Hrvatski sabor, već nova udruga civilnoga društva, jasno razotkriva nespremnost, nesposobnost, nemoć i nehtijenje političara da se Hrvatska pozicionira na europskoj i svjetskoj političkoj karti kao respektabilna država”.

Podsjećajući, pak, na riječi koje je američka državna tajnica izrekla za nedavnoga posjeta Zagrebu, komentator se pita: “Nije li to više nego jasno očitovanje američke državne tajnice konačno dovoljno da odgovorni u hrvatskom društvu, počevši od svih u državnim strukturama, prijeđu Rubikon sebičnosti, osobnih, grupnih i stranačkih interesa da bi se posvetili zajedničkome dobru te da bi strateški i stvarno izgrađivali ukupni društveni poredak primjeren stvarnim potencijalima i komparativnim prednostima Hrvatske?”.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Velika je važnost u novome broju Glasa Koncila posvećena i uvođenju zdravstvenoga odgoja u hrvatske škole, te se donosi vijest o konferenciji za medije Udruge Glas roditelja za djecu (GROZD), na kojoj je naglašeno kako se protivno volji većine građana i roditelja pod krinkom zdravstvenoga odgoja u školama nameće i propagira homoseksualna orijentacija. Uz tu vijest nalazi se i očitovanje Hrvatskoga katoličkog društva prosvjetnih djelatnika koji su upozorili da uvedeni spolni odgoj nije znanstveno utemeljen.

Na zdravstveni se odgoj osvrnula u rubrici Intervju i liječnica dr. Morana Brkljačić Žagrović, stručna suradnica na kolegiju “Medicinska etika” Medicinskoga fakulteta u Zagrebu. U razgovoru s novinarom Vladom Čuturom komentirala je i druge aktualne hrvatske teme, poput dekriminalizacije lakih droga i zagađenja zraka u nekim hrvatskim gradovima.

Uz redovite domaće, inozemne te vijesti iz kulture Glas Koncila u rubrici “Vjera naših dana” donosi promišljanje o rodbini kao “školi” za odnose u društvu.

O životu u župama Cvitović i Lađevac nedaleko od Slunja svjedoči reportaža naslovljena “Duhovni procvat mučeničkih župa”, a rubrika Teološki osvrt donosi prvi nastavak promišljanja dr. Josipa Sabola s naslovom “Na granici između vjere i nevjere”.

Predstavljanjem ratnoga stacionara i pričuvne bolnice u Donjem Miholjcu u tjedniku se nastavlja i povijesni feljton o ratnim bolnicama u Domovinskom ratu, a povijesna stranica u rubrici “Katolički oblikovatelji kulture” predstavlja briljantnog mislioca i pjesnika Viktora Vidu.

Novi broj Glasa Koncila donosi i zapažanja Đurđice Ivanišević Lieb naslovljena “Danak tobožnjem napretku”, pravnik Stjepan Androić piše o obiteljskim mirovinama djece, a rubrika “(Pri)govor znanosti” o Europskoj agenciji za sigurnost hrane.

“Žrtvovati se znači ljubiti” tema je rubrike “Mladi mladima”, a u rubrici “Savjet katoličkoga liječnika” psihijatar dr. Vlado Jukić progovara o simptomima depresije.

Novi je broj Glasa Koncila obogaćen i mjesečnim magazinom “Prilika” koji u temi s naslovnice progovara o plemstvu na vjetrometini demokracije. (iu, gk)

Jubilarni 2000. broj Glasa Koncila, s nadnevkom 21. listopada, podsjeća na utemeljitelje, stvaratelje i autore koji su u pedesetogodišnjoj povijesti ove izdavačke kuće bili vizionari hrvatskih katoličkih novina.

Na znakovit se način obljetnica GK-a poklopila s otvorenjem Godine vjere, što je i naslovna tema tjednika o kojoj detaljno izvještava novinar Darko Grden. “Ako danas Crkva nudi novu Godinu vjere i novu evangelizaciju, to nije zato da bi se odalo poštovanje jednoj obljetnici, nego zato što za time postoji potreba, i više negoli prije 50 godina”, istaknute su misli pape Benedikta XVI. na svečanom euharistijskom slavlju kao i detaljan prikaz dekreta o zadobivanju potpunog oprosta tijekom Godine vjere.

Donijet je i pregled prvog tjedna zasjedanja Biskupske sinode o novoj evangelizaciji, kao i istup zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Otvaranju Godine vjere posvećeni su i brojni izvještaji iz hrvatskih (nad)biskupija, kao i pisma crkvenih velikodostojnika.

Urednik Ivan Miklenić u komentaru pod naslovom “Jačanje sektaštva” analizira tekst Novog lista u kojemu je, ističe, navedeno više “neistina, poluistina i konstrukcija”. Demantirajući kako se u hrvatskom društvu događa stavljanje agnostika i ateista u drugi red urednik Miklenić komentira kako se, upravo suprotno, ukidanjem petominutne radijske emisije “Hvaljen Isus i Marija” zapravo događa šikaniranje katolika.

Komentirajući paušalne procjene o broju “pravih” vjernika urednik nastavlja: “U okolnostima u kojima je društvena manjina uzurpirala gotovo sve poluge moći u hrvatskom društvu, razvodnjavanje, umanjivanje i ocrnjivanje katoličke komponente u tom društvu metoda je kojom se želi širiti prostor utjecaja i moći te manjinske skupine s ciljem totalne prevlasti, jer je ta skupina najčešće upravo totalitarna.”

Tjednik dodatno tematizira “nestanak” spomenute emisije iz programa Radija Sljeme, kao i priopćenje Hrvatskoga katoličkog društva prosvjetnih djelatnika (HKPD) u kojemu je naglašena molba za povratkom “Hvaljen Isus i Marija” u radijski eter.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

O aktualnom trenutku hrvatskoga gospodarstva progovara u intervjuu dr. Drago Čengić, znanstveni savjetnik Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”. Ističe kako država ne mora biti nužno loš upravljač “ako na rukovodeća mjesta imenuje stručne ljude, ako oni imaju određenu, ali dostatnu slobodu rukovođenja ograničenu tek periodičnim razmatranjem (ne)ostvarenih ciljeva poslovanja preko kvalificiranih nadzornih odbora, i ako smo svjesni da ciljevi njihova poslovanja nisu samo usko profitni već ostvaruju i neke druge društveno ili nacionalno važne svrhe”. Dr. Čengić odgovorio je novinaru Ivanu Uldrijanu i na pitanja jesmo li osuđeni na dugoročnu krizu te koliko su poduzeća odgovorna prema radnicima.

U nedavno pokrenutoj rubrici “Vjera naših dana” pojašnjavaju se uloga i izazovi očinstva u suvremenom hrvatskom društvu, poteškoće s kojima se susreće u obiteljskoj misiji prehranjivanja i odgajanja potomaka.

Navezana na priču o usklađenosti obveza, rubrika “Vjernici laici aktivni u Crkvi” ugostila je glazbenicu Mirjam Pustički Kunjko, majku sedmero djece koja svjedoči o isprepletenosti privatnoga i profesionalnog života u kojemu se uz dobru organizaciju može mnogo postići.

Novi povijesni feljton podsjeća na izobrazbu zdravstvenih timova i osnivanje ratnih bolnica u Domovinskom ratu, dočim reportaža “Solidarnošću protiv siromaštva i nevolja” tematizira kako i što čini Caritas Zagrebačke nadbiskupije koji će sljedeće godine proslaviti osam desetljeća postojanja.

Jubilarni broj Glasa Koncila uz redovite rubrike objavljuje i cjeloviti tekst izjave Komisije HBK-a “Iustitia et pax” o rješavanju graničnih pitanja. (tš, gk)

 U središtu pozornosti svjetske i naše crkvene javnosti zasjedanje je Biskupske sinode na temu “Nova evangelizacija za prenošenje kršćanske vjere” pa je to naslovna tema i novoga broja Glasa Koncila (od 14. listopada). Otvarajući sinodu papa Benedikt XVI. uz ostalo je rekao, a GK to ističe: “Sinodsko zasjedanje koje danas započinje posvećeno je novoj evangelizaciji, kako bi se kod osoba koje su krštene ali su se udaljile od Crkve i kršćanske prakse olakšao novi susret s Gospodinom, koji jedini naše postojanje ispunjava dubokim značenjem i mirom; kako bi se pomoglo ponovo otkriti vjeru, izvor milosti koji unosi radost i nadu u osobni, obiteljski i društveni život.”

U povodu otvaranja Godine vjere i 50. obljetnice početka II. vatikanskog koncila dr. Nediljko Ante Ančić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu koji predaje predmete iz temeljnog bogoslovlja, između ostalog i kolegij o Crkvi, u intervjuu progovara o Koncilu, njegovoj percepciji i aktualizaciji pedeset godina nakon otvaranja, o razlozima za sazivanje Godine vjere i sinode o temi nove evangelizacije, kao i o pomacima koji se od tih inicijativa očekuju. On je izrekao uz ostalo i upozorenje: “Čini mi se da su, s vremenskim odmakom, poruke Koncila kod nas nekako izblijedjele a on kao smjerokaz zaboravljen. Ne sjećam se kada se neki biskup u svojem istupu pozvao na Drugi vatikanski sabor. Teolozi doduše o njemu raspravljaju, posebice o važnijim koncilskim obljetnicama, ali nekih inicijativa koje bi pripomogle njegovoj aktualizaciji zapravo nedostaje. To zacijelo nije na tragu najnovijih nastojanja u općoj Crkvi.”

Više naših (nad)biskupa objavilo je uz Godinu vjere svoja pisma, poruke ili okružnice, a GK u ovom broju donosi izabrane dijelove ili prikaze obraćanja kardinala Bozanića, nadbiskupa Barišića i Puljića te biskupa Ivasa i Uzinića.
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Glas Koncila uz Godinu vjere uveo je rubriku “Vjera naših dana” u kojoj osvjetljava svjetlom vjere pojedina važna područja ljudskoga života i djelovanja. U prvom je broju prikazano majčinstvo u svjetlu vjere.

Mladi su svoje stranice posvetili vrlo aktulanom pitanju “Znamo li obrazložiti svoju vjeru prijateljima?”

Uz zakidanje katolika uskraćivanjem vjerskog sadržaja na Hrvatskom radiju koji je pružala emisija “Hvaljen Isus i Marija” Radio Sljemena, list donosi pismo Hrvatskog društva katoličkih novinara upravi HRT-a te očitovanje javnosti Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u kojima se zahtijeva vraćanje te emisije u program.

I u komentaru je osvrt na ukidanje te emisije te se uz ostalo kaže: “Izbacivanjem iz svakodnevnoga programa emisije 'Hvaljen Isus i Marija' pogođeno je barem oko milijun i pol katolika – potencijalnih povremenih ili redovitih slušatelja do kojih dopiru valovi Radija Sljeme i koji redovito plaćaju mjesečnu pristojbu, pa se nameće pitanje: Kojim to legitimitetom itko na Radiju Sljeme ili na Hrvatskome radiju smije diskriminirati katolike, apsolutno većinsku skupinu u hrvatskom društvu? Nije li i to konkretan primjer 'kulturalne revolucije', o kojoj je progovorio kardinal Bozanić na zagrebačkom hodočašću u Mariju Bistricu? Nije li to očit znak da je javni radio – koji bi trebao biti servis hrvatskim građanima onakvima kakvi oni jesu, a većina su katolici – uzurpirala ideologizirana skupina te ga koristi za nametanje svoje ideologije, svoga sektaštva, ne mareći što pritom potire i demokraciju i pluralnost?

U komentaru se također ukazuje na šok koji je pogodio mnoge na ljevici što se Boris Šprem potkraj života vratio vjeri te se navodi: “Koliki je to šok očitovalo se i u odredbi da novinari ne smiju čak ni ući na misu zadušnicu na kojoj su bili predstavnici vlasti”. Te se zaključuje da oba šoka “otkrivaju koliko je suvremeno hrvatsko društvo daleko od stvarne demokracije i normalne, zdrave pluralnosti”.

Zanimljivo svjedočanstvo iz života katolika u Francuskoj iznio je francuski svećenik Jerome Hess koji je doveo francuske hodočasnike na grob bl. kardinala Stepinca, a reportaža predstavlja župu Ivanovo Selo u kojoj živi većinsko češko stanovništvo.

Ovaj broj Glasa Koncila obogaćen je mjesečnim magazinom “Prilika” koji je glavnu temu posvetio novoj naučiteljici Crkve sv. Hildegardi iz Bingena. (gk)

Naslovna tema novoga broja Glasa Koncila (s nadnevkom od 7. listopada) je sam “Glas Koncila”. Naime, od četvrtka 4. listopada 2012. pa do 3. listopada 2013. traje godina zlatnoga jubileja “Glasa Koncila” koja je – kako se ističe u prigodnom tekstu u kojem se donosi osvrt na list u različitim ranijim razdobljima – izazov i prilika da list u aktualnim društvenim procesima ponudi ono što je potrebno i korisno ne samo Crkvi i katolicima nego i hrvatskom narodu i svim ljudima dobre volje, da otvori “zlatne rudnike” sadržaja objavljenih u 50 godina postojanja novim naraštajima čitatelja te ostvari novo pozicioniranje na mreži svih mreža. U tom tekstu ističe se da aktualni društveni procesi otvaraju i Katoličkoj Crkvi i “Glasu Koncila” sve veći prostor u suvremenom hrvatskom društvu, dajući im sve veću relevantnost i važnost.

U intervjuu Zoran Grgić, stručnjak za međunarodne sukobe niskog intenziteta i terorizam, progovara o važnosti pitke vode te upozorava: “Hrvatska vlada nema nikakvoga pripremljenog odgovora na klimatske promjene i geopolitičke prijetnje koje takve promjene donose našoj domovini. Ne samo da se ne pripremamo da stanovnici naše zemlje nemaju problema s opskrbom vode i s njom povezanom proizvodnjom dovoljnih količina hrane, već se i ne pokušavamo organizirati kako bismo prijetnje vanjskih čimbenika našoj vodnoj, a samim time i nacionalnoj samostalnosti navrijeme preduhitrili.”

Uz izvješće o iznimno zanimljivom znanstvenom skupu o štovanju sv. Josipa u hrvatskom narodu list donosi i opširnije izvješće sa Teološko-pastoralnog tjedna za svećenike Riječke metropolije posvećenog temi “Uzroci nevjere i krize vjere”.

U rubrici “Zapažanja” uz ostalo upozorava se: “Dok su proteklih desetljeća u inozemstvo odlazili manualni radnici, danas je sve veći odljev mozgova, što bi itekako trebalo zabrinuti vladajuće jer zemlja bez inteligencije nema budućnosti.”
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

U reportaži predstavljena je župa Svete Marije u Sisku koja okuplja vjernike koji, premda teško žive na ruševinama tamošnje industrije, prerastaju u zajednicu širokogrudnih ljudi. Župa Gospe od Ružarija u Splitu ima jedinstvenu obitelj Lozić, čiji su svi članovi angažirani kao suradnici u različitim područjima župnoga života, te svjedoče: “Vjera nam je jedini oslonac i smisao života”.

U rubrici “Naši razgovori” tumači se zašto je grijeh svako nasilje prema ženi, a u osvrtu list otvara pitanje je li Mol nelegalno stekao udjel u Ini. Naime, pred mjerodavnim državnim i sudskim tijelima već su dugo odgovarajući dokumenti te se još uvijek čeka njihov pravorijek.

Polazeći od tragične smrti Zagrepčanina Mladena Mladenovića koji je pune četiri godine bio na braniku domovine i 30 godina života ostavio u Tvornici željezničkih vozila Gredelj d.o.o., no preživio je agresiju i rat, ali ne i bešćutnost vlasti prema tvornici koja je proizvela vlakove koji se sada kreću željezničkim prugama Sjedinjenih Američkih Država, Kanade i drugih zemalja, komentar skreće pozornost na krik toga žrtvovanog života koji je već doprinio da je u ponedjeljak 1. listopada oblikovana u Zagrebu Koordinacija pod naslovom “Zaustavimo progon hrvatskih branitelja – radnika”, koja je stala u zaštitu radnika i RIZ-Odašiljača i TŽV Gredelja a koja je iskazala odlučnu namjeru “sprečavanja svakoga daljnjeg pokušaja suicida hrvatskih branitelja”, a što ima posebnu težinu u okolnostima kad predsjednik Udruge branitelja RIZ-a najavljuje samospaljivanje. U tekstu se ističe da političari više ne mogu bježati od svoje odgovornosti te da u okolnostima u kojima je politika očito nesposobna za ikakav pozitivan stvarni iskorak u gospodarstvu, krik branitelja koji si je zbog toga oduzeo život ne smije biti prešućen, ne smije biti tek kratkotrajni bljesak, već mora biti poticaj za stvarno otrežnjenje i ulazak u borbu za boljitak svim legalnim i legitimnim sredstvima. (gk)

Jedinstvena molitvena akcija za obranu civilizacije života pod naslovom “Od oceana do oceana” okupila je i brojne hrvatske katolike oko lika Gospe Jasnogorske od Zagreba, preko Udbine, Bibinja, Šibenika, Krka do Porečke i pulske biskupije, a novi broj Glasa Koncila (od nedjelje 30. rujna) to je događanje istaknuo na prvoj stranici.

Kardinal Josip Bozanić na susretu s jednim od suautora knjige “Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka” “izrazio je potporu nastojanjima onih koji, u svjetlu znanstvenih činjenica i stručnih prosudaba, traže rješenja braneći istinu. Ujedno se zauzima za one stavove koji nisu na tragu ishitrenih poteza koji bi ugrozili hrvatske nacionalne interese i – ne poštujući utemeljene spoznaje – štetili hrvatskomu narodu. Istaknuo je da je nedopustivo političko manipuliranje s hrvatskim državnim teritorijem, naročito kada su u pitanju državne granice.”

Tom kardinalovom stavu posvećen je i komentar u kojem se ističe da je “iznimno važno kardinalovo upozorenje na štetnost 'ishitrenih poteza' kojima ne smije biti mjesta u državnoj politici, osobito kad se radi o pitanju hrvatskoga teritorija, a mnogostruko je životno iskustvo da se prilikom nametanja hitnosti ili ishitrenosti uvijek radi o nekom obliku manipulacije koja bi mogla biti osujećena i spriječena kad bi se dalo vremena za normalno ili redovito razmatranje i odlučivanje”.

U komentaru se također navodi: “Zahtijevajući poštivanje 'znanstvenih činjenica i stručnih prosudaba', kardinal Bozanić zapravo iznosi elementarni zahtjev politici općenito, a aktualnoj glede toga graničnog pitanja posebno, da poštuje znanstvene istine, znanost kao takvu i njezine dosege u pojedinim pitanjima, te da poštuje struku kao takvu”, te dodaje: “Svaka imalo dobronamjerna hrvatska politika dužna je uzeti u obzir znanstvenu i stručnu istinu o graničnom pitanju na poluotoku Kleku, a to ujedno može i biti jedini zdrav temelj za dobrosusjedske odnose s Republikom Bosnom i Hercegovinom.”
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Biskup Mile Bogović na konferenciji za medije nakon sastanka upravnog vijeća Ureda za obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina a povodom prijedloga novog Zakona o istraživanju, uređenju i održavanju vojnih groblja, groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja te je uz ostalo istaknuo: “Doista je neshvatljivo da Vlada proizišla iz Domovinskog rata (ne iz Narodnooslobodilačkog rata!) može biti tako neosjetljiva da ponovno nameće šutnju za tolike nevine žrtve o kojima je pola stoljeća bilo zabranjeno govoriti.” Također je dodao: “U prijedlogu zakona nigdje se ne spominju žrtve o kojima je bilo zabranjeno govoriti. Nestale su riječi: pronalaženje, zločini, komunizam. Rezolucija Vijeća Europe 1481 stavlja naglasak upravo na te pojmove.”

U intervjuu mr. Mladen Milić, asistent na katedri filozofije KBF-a u Đakovu, progovara o funkciji države, njezinoj laičnosti te obveznosti prema temeljnim etičkim postulatima. “Laičnost pretpostavlja punopravnost i neutralnost države. Ipak, laičnost ne znači i neutralnost spram temeljnih moralnih norma, a pitanje života i prava na život to jest.” Govoreći o djelovanju Crkve u laičkoj državi Milić je istaknuo: “Danas Crkva u Hrvatskoj češće reagira kad treba dignuti glas u obranu nečega, što je razumljivo, ali bi trebala više osmišljavati funkcioniranje društvene zajednice, pogotovo danas kad bi država trebala imati sve manji utjecaj u odnosu na civilno društvo.”

Svoje iskustvo s volontiranja u Keniji iznijela je prof. Josipa Galić. O tome što bi trebalo učiniti za dostojni spomen Antuna Gustava Matoša progovara Željko Anić, tajnik Matoševa društva iz Tovarnika, a kustosica Nerina Eckhel govori o važnosti hrvatskoga čipkarstva.

Boku Kotorsku, odnosno “zaljev hrvatskih svetaca” pohodi sve više hodočasnika te se razvija novi vid pastorala nazvan “pastoral ljepote”.

Branitelj Ivica Apatić, 80-postotni invalid, otvoreno pita “Zar smo se borili da nam djeca budu robovi?”, a u reportaži prikazana je župna zajednica Lopar na otoku Rabu. (gk)

Susret hrvatske katoličke mladeži u subotu i nedjelju 5. i 6. svibnja u Sisačkoj biskupiji središnja je tema novog broja Glasa Koncila (od nedjelje 13. svibnja). Uz reportažu o tom velebnom događanju list donosi i egzemplarna izvješća o nedjeljnim susretima mladih u Sisku, Petrinji, Kutinskoj Slatini i Gornjoj Jelenskoj, te zanimljiva svjedočanstva obitelji udomitelja mladih kao i mladih s raznih strana o svom doživljaju toga susreta.

U komentaru autor Ivan Miklenić ističe da je taj susret otkrio je da u Crkvi u Hrvatskoj, a time i u hrvatskom narodu, postoje iznimni potencijali. “Otvorenost obitelji Sisačke biskupije, koje su prihvatile i ugostile mlade sa svih strana usprkos svojoj često nezavidnoj ekonomskoj situaciji, divan je pokazatelj svijesti da je neizmjerno važnija ljudskost, ljudska dobrohotnost, otvorenost i gostoljubivost od svakoga materijalnog interesa.” Sisački skup također je “potvrdio veliku istinu da hrvatski narod i Katolička Crkva imaju mlade koji su otvoreni i privrženi dobru i Bogu, koji razlikuju pravo svjetlo od suvremenih blještavila za osljepljivanje, kojima se mogu bezrezervno ponositi.” Susret je “otkrio također iznimni i često neopravdano podcijenjeni potencijal i domaćih mladih i svećenika, župnika i župnih vikara. Jasan cilj, plemenita nakana i postojeća dobrohotnost i kod mladih i kod svećenika oslobodili su silnu energiju i sisački je skup hrvatskih mladih katolika više nego uspio.”
Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

U povodu Nedjelje turizma predsjednik Odbora HBK za pastoral turizma uputio je poruku u kojoj uz ostalo podsjeća da turizam pruža mogućnost naviještanja.

Dr. Drago Jakovčević, pročelnik Katedre za financije Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u intervjuu tumači što je zapravo kreditni rejting i tko ga određuje, koji su uvjeti po kojima se određuje kreditni rejting, i slično. Uz ostalo također je otvoreno rekao: “MMF, Svjetska banka, Svjetska trgovačka organizacija, EBRD u funkcionalnom su smislu jedno tijelo, a agencije za kreditni rejting su tkivo toga istog organizma. Oni su kao bršljan koji svojim granama obavija najvitalnije dijelove nacionalnih ekonomija izvlačeći profite u interesu malog broja financijskih moćnika. Sve navedene institucije zajedno su provodile program, najprije razvoja, a sad održavanja neoliberalnog modela kapitalizma… Zemlje koje su se odmakle od savjeta i preporuka svjetskih financijskih institucija i agencija, kao što su Brazil, Rusija, Indija i Kina, danas nisu u krizi, imaju visoke stope gospodarskog rasta, zanemariv javni i inozemni dug i ostvaruju značajne suficite u razmjeni s inozemstvom.”

Krešimir Cerovac završava svoj “teološki osvrt” o odnosu odnosno stavu Crkve prema kapitalizmu te ističe da nema pravednih struktura bez duhovnih vrijednosti.

U rubrici zapažanja Đurđica Ivanišević Lieb osvrće se, uz ostalo, na policijsku intervenciju u Pučišćima te u njoj prepoznaje demonstraciju sile.

Od izvješća pozornost privlače ono o međunarodnom znanstvenom skupu u Splitu na temu “Odnos klera i nacije u jugoistočnoj Europi od 19. do 21. stoljeća” te o prvoj proslavi državnog Spomendana na Zrinske i Frankopane.

Mladi su svoje stranice posvetili uvijek aktualnoj temi ulozi i položaju žena u Crkvi te ističu da su žene u Crkvi itekako važne.

Đuro Franković ispisuje novi povijesni feljton posvećen hrvatskim knjigama u Pečuhu, gradu u Mađarskoj koji je bio, a danas je to malo poznato, rasadište hrvatske knjige.

U rubrici Naši razgovori odgovara se, uz ostalo, i na pitanje smiju li rastavljeni političari na pričest, a u rubrici Savjet katoličkoga liječnika riječ je o psorijazi.

Ovaj broj obogaćen je i mjesečnim magazinom “Prilika” koji je glavnu temu posvetio hrvatskim braniteljima danas.

Najveća pozornost u novome broju Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 22. travnja) posvećena je upozorenjima vezanim uz najavu promjena zakona o medicinskim zahvatima u ljudsko rađanje: objavljeni su cjelovita izjava visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj te izjava Komisije HBK-a “Iustitia et pax” u kojima se zahtijeva da Vlada odustane od hitnog postupka pri donošenju promjena zakona o medicinski pomognutoj oplodnji te da omogući raspravu.

Katoličkim vjernicima za razumijevanje te problematike pomoći će i 2. dio 2. poglavlja dokumenta Kongregacije za nauk vjere “Dar života” u kojem se uz ostalo tumači zašto je čin bračne ljubavi jedino mjesto dostojno ljudskoga rađanja i zašto medicina mora poštivati specifično ljudske vrednote spolnosti. To je pitanje bilo u središtu pozornosti tribine inicijative “I ja sam bio embrij” na kojoj je upozoreno da je riječ o političkom nasilju i nametanju manjinskog svjetonazora većini u hrvatskom društvu.

Iznimno zanimljiv i komunikativan intervju Glasu Koncila dao je dr. Manfred Lütz, njemački psihoterapeut i teolog, autor bestselera “Bog – Mala povijest Najvećega” te je progovorio o fundamentalističkim i iracionalnim ateistima te o ateizmu “iz poštovanja prema Bogu”, kao i o činjenici da djeca nikad nisu ateisti i da socijalni komunisti žive od kršćanskog ideala. “Je li netko kršćanin ili ne, to će se za 20 godina mjeriti po tomu je li za to da se dementne ljude ubije ili ne ubije. Što više društvo postaje pogansko, to se više zaboravlja čovjeka koji je slab i koji treba zaštitu.”

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Koordinatorica Udruge “Vojska Bezgrešne” Vinka Mudrovčić, progovorila je o apostolatu zatvorenika kojima je najnužnija duhovna pomoć, a vjeroučiteljica i župna suradnica Ana Radić iz župe Kalnik ističe da svoje vjeroučenike uči da je župa temelj njihova vjerskoga života, da su obitelj, Crkva, škola, a kasnije i radno mjesto, tri temeljene jednako vrijedne zajednice za svakoga čovjeka.

Povijesni feljton, na temelju svjedočenja bivšega kosovca Radenka Radojčića, otkriva kako su novinari bili ključni dio jugoslavenskoga obavještajnog sustava, a čitatelj u osvrtima upozorava da se u čudnom aranžmanu snima film “Svećenikova djeca” koji ima jasnu misiju izrugivanja vjernika, svećenika i Crkve.

U komentaru se uz ostalo ističe: Ovih dana u svijet je poslana slika Hrvatske u kojoj se tobože budi fašizam i desni ekstremizam i to, sudeći po stvorenoj buci, u strašnim razmjerima!? Nameće se pitanje kome je u interesu suvremenu Hrvatsku svijetu predstavljati kao zemlju s tobože organiziranim fašizmom? Kako je moguće da se u takvu nečasnu igru, uperenu protiv međunarodnog ugleda Hrvatske, uključe čak i Predsjednik države i predsjednik Vlade? Zar je zaista demokratska većina u današnjem hrvatskom društvu tako krhka i jadna da je njezin mir zaista mogao ugroziti najavljeni skup pa ga je trebalo zabraniti? Istodobno Hrvatska danas realno ima prave neprijatelje; suočena je i s ekstremistima raznih boja koji ugrožavaju legalna i legitimna prava RH-a pa i samu stvarnu demokraciju i pravnu državu u hrvatskom društvu, koji se ne mire s ikakvom samostalnom hrvatskom državom, i koji imaju i teritorijalne pretenzije na račun RH, no političari tome ne pridaju važnost: ili ne vide, ili se prave da ne vide, ili kriomice čak surađuju s tim neprijateljima. Stoga nisu ozbiljan hrvatski problem ili ugroza oni protiv kojih je ovih dana u javnosti podignuta tako snažna buka, nego oni koji, vjerni svojoj antihrvatskoj ideologiji i politici, guše svaku mogućnost razvitka i boljitka u suvremenome hrvatskom društvu, gospodarstvu, sudstvu, zdravstvu, kulturi, politici, standardu građana… (gk)