U novom broju Glasa Koncila pročitajte…

slika

Otvorenje 56. Teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu prošlo je u znaku blaženog Alojzija Stepinca, jer su se u svojim uvodnim riječima upravo toj tematici posvetili kardinal Josip Bozanić i apostolski nuncij mons. Alessandro D’Errico. Glavne naglaske s toga velikog skupa svećenika i teologa prenosi novi, peti ovogodišnji broj Glasa Koncila s nadnevkom 31. siječnja, u tekstu naslovljenu Istina o bl. Alojziju »zakoračila na put s kojega nema povratka«.

Neizravno se temom bl. Alojzija Stepinca bavio i vatikanski dnevnik L’Osservatore Romano, koji je objavio prilog o nastojanjima Svete Stolice oko jačanja ekumenskih odnosa između Katoličke Crkve i pravoslavnih Crkava, među kojima se spominje i kanonizacija bl. Alojzija Stepinca. Glas Koncila donosi prijevod cijelog članka o. Hyacinthea Destivellea, pomoćnika za istočnu sekciju Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana, u kojem se ističe: »Cilj takve radne skupine, čiji bi mandat pod pokroviteljstvom Svete Stolice trebao biti okončan u kratkom vremenu, ne bi bio utjecati na proces kanonizacije, koji je interno pitanje Crkava, nego promicati pročišćenje sjećanja, koje je nužno za pomirenje među Crkvama i među narodima.«

Na formiranje nove, 13. po redu hrvatske vlade i parlamentarnu raspravu u Hrvatskom saboru, koja je prethodila izglasavanju povjerenja, osvrnuo se glavi urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić u komentaru, ističući kako su predstavnici dosadašnje vladajuće garniture raspravu iskoristili za frontalni »ideološki napad po tipičnom komunističkom obrascu po kojem se neprijatelja prepoznaje čak i onda kad ga uopće nema«.

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

Vrlo intenzivan crkveni život posljednjih dana siječnja popraćen je i na stranicama Glasa Koncila: tako se detaljno izvještava o predstavljenu duhovne pisane baštine biskupa Josipa Jurja Strossmayera te svečanoj akademiji priređenoj uza završetak Godine posvećenog života u Zagrebu. Uz taj povod može se pročitati i susret s redovnicom kćeri Božje ljubavi s. Linom Slavicom Plukavec, rizničarkom zagrebačke katedrale, koja tri desetljeća nastoji što bolje i kvalitetnije očuvano blago čuvati i uključivati ga u novu evangelizaciju.

U mjesecu u kojem se slavi obljetnica priznanja Republike Hrvatske Glas Koncila sugovornika je pronašao u pravniku i politologu mr. Juri Vujiću, koji se stručno bavi istraživačkim radom na području geopolitike i geostrategije. »U Hrvatskoj su još uvijek snažni elementi koji se očituju u podaničkom sluganskom duhu traženja vanjskoga tutorstva«, kazao je za u intervjuu mr. Vujić i nastavio da takav stav »poprima oblike mentalne iredente i oblikuje iskrivljenu svijest da će uvijek netko izvana bolje riješiti probleme i voditi državu, umjesto oslanjanja na vlastitu nacionalnu volju i suverene snage«.

Rubrika Put u slobodu govori o prostituciji kao činu ponižavanja ljudskog dostojanstva, koji je najčešće povezan s teškim životnim situacijama, a donosi se i svjedočanstvo osobe koja je prošla »križni put« prostitucije. Svjedočanstvo života daje i Mario Filipi, hrvatski branitelj koji je u Domovinskom ratu izgubio ruku i nogu, ali se unatoč tomu nastavio baviti športom i pisanjem te kaže: »Do kraja života borit ću se protiv zla.«

Među 40 stranica novog broja Glasa Koncila mogu se pročitati dvije reportaže: iz Otočca dolazi vijest o jedinstvenom projektu Gačanski park hrvatske memorije – kolonada nacionalne i zavičajne povijesti od 9. do 21. stoljeća, a u drugoj priči predstavljena je Župa Svih svetih u Irigu, u Srijemskoj biskupiji, gdje se katolici prvi put spominju 1735. g. i za koje su brinuli franjevci iz petrovaradinskog samostana.

U ovom broju u rubrici Mladi mladima tematizirano je zdravlje, Mila Vod, »umjetnica dlijeta«, prikazana je kao katolička oblikovateljica kulture, u Teološkom osvrtu Josip Sabol piše o Godini milosrđa i suvremenome nemilosrdnom svijetu, a odgovor na aktualno pitanje »Treba li napustiti II. mirovinski stup« daje pravnik u rubrici Propisi – pravo – pravda, dok se Prigovor znanosti bavi reformskim smjernicama nove vlade oko procjene utjecaja na okoliš. (it, gk)