U novom broju Glasa Koncila pročitajte…

slika

Slikom i vijesti o međureligijskom znanstvenom skupu o religioznosti i sekularizmu: Imaju li religije značenje za Europu?, koji je u povodu 800. obljetnice postojanja Reda propovjednika, dominikanaca, održan od 8. do 10. siječnja u Maloj dvorani Lisinskoga u Zagrebu, otvara se novi broj Glasa Koncila, s nadnevkom 17. siječnja. Temeljni sadržaj i cilj skupa istaknuo je kardinal Vinko Puljić u uvodnom govoru: »Vjera je ona koja izgrađuje kulturu. Ne možemo ostaviti ovo društvo bez moralnih načela, bez slobode savjesti, bez odgovornosti u društvu, bez jednakopravnosti svakoga čovjeka i svakoga identiteta, pa tako i vjernik i Crkva jesu stvarnost koju Europa mora uvažavati«.

»Hrvatska će postati normalna demokratska država i normalno zdravo društvo tek onda kad bude imala političke snage i volje stvarno zakonito i etički procesuirati sve one koji su progonili hrvatske branitelje te ocrnjivali, ignorirali, izrugivali i marginalizirali njihovu žrtvu za Hrvatsku.« – tvrdi glavni urednik Ivan Miklenić u komentaru Opasno ignoriranje žrtava. U nastavku upozorava da je u velikoj opasnosti »goli opstanak zemlje koja nije sposobna zaštititi, stvarno poštivati i slaviti žrtvu svojih ponajboljih sinova i kćeri«.

U središnjem, vrlo zanimljivu i intrigantnu intervjuu, naslovljenu Rađa se ideologija »neutralizma« o nizu aktualnih vjerskih i socio-političkih tema govori dr. Hans-Georg Ziebertz, koordinator međunarodnoga znanstveno-istraživačkog projekta Religija i ljudska prava. Spominjući pravo na vjersku slobodu, smatra da nije automatski ponuđeno i rješenje, pa nastaje problem jer »ima onih koji imaju svoja vjerska uvjerenja i po njima žele živjeti, žele ih prakticirati, ali da ima i onih koji se na neki način osjećaju uznemiravano prakticiranjem vjerskih uvjerenja«. Po njegovu se mišljenju, dakle taj problem »ne može riješiti samim ljudskim pravima ili poimanjem prava na vjersku slobodu, nego je riječ o problemu o kojemu određeno konkretno društvo mora raspravljati«. Vrijedno je njegovo promišljanje o novim izazovima zbog masovnog dolaska migranata: »S dolaskom velikoga broja ljudi iz drugih kulturnih konteksta sve će veći biti izazov kako poboljšati vlastiti pravni sustav, ali i kako steći veću jasnoću o vlastitim kulturnim predodžbama. Naime, dok se god stvari događaju ‘među nama’, među onima koji jednako misle, mnoga se pitanja i problemi uopće ne postavljaju. Pitanja i problemi nastaju kad među nama živi veći broj ljudi koji su drugačiji.«

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

U Zapažanjima Đurđica Ivanišević Lieb upozorava na jedan u nizu hrvatskih apsurda: »Nezamislivo je da se u zemlji u kojoj se proizvede pšenice i dvostruko više od vlastitih potreba uvozi kruh i pecivo u polusmrznutom stanju, koje dodatno podgrijavaju trgovački lanci, a uvozi se i tjestenina za osamnaest milijuna eura.«

Tehnologija bez religije ne može odgojiti boljeg čovjeka naslov je i sažetak teološkog osvrta Zablude triju ateizama, koji potpisuje Luka Marković. On donosi vrlo zanimljiv zaključak da ateizam bilo koje vrste ne bi smio zaobići činjenicu da tehnologija sama po sebi nije sposobna riješiti sve čovjekove probleme. To proizlazi već iz same činjenice da je čovjek tvorac tehnologije, a ne ona njega. I bilo bi pogubno ako bi se jednoga dana stvorili obratni uvjeti.

Prepuno zanimljivosti i duhovnih sadržaja bilo je hodočašće prosvjetnih djelatnika Zagrebačke nadbiskupije u Svetu Zemlju, u kojoj su boravili od 8. do 13. siječnja, o čemu isrpno izvješćuje Glas Koncila

Oduševljeno, lepršavo i dojmljivo s. Zrinka Majstorović u rubrici »Susret u Godini posvećenoga života« govori o Družbi sestara Kćeri Marije Pomoćnice, koja u Hrvatskoj ima samo 10 sestara i nastoji svjedočiti salezijansku duhovnost, i o svojoj odluci da krene redovničkim putem.

»Švicarci mogu biti primjerom, pa i Hrvatima« – naslov je rubrike »Susret« u kojoj o. Mićo Pinjuh, hercegovački franjevac i nacionalni koordinator hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj, čitateljima približava oko 70 do 80 tisuća Hrvatica i Hrvata u Švicarskoj, o kojima se duhovno skrbi dvanaest dobro organiziranih i veoma životnih hrvatskih katoličkih misija.

Osamnaesti nastavak povijesne nizanke o karitativnoj djelatnosti bl. Alojzija Stepinca: »Svi smo mi djeca jednog Oca Nebeskoga!« donosi niz novih nadbiskupovih intervencija za ugrožen i potrebite.

Pozornost čitatelja zasigurno će privući i susret branitelja liječenih od posttraumatskoga stresnoga poremećaja Sisačko-moslavačke županije u utorak u Glini s trojicom veleposlanika u Republici Hrvatskoj: Republike Indonezije, Republike Koreje i Kraljevine Danske, koji su se trado odazvali pozivu kako bi se što bolje upoznali s problemima s kojim se suočavaju hrvatski branitelji.

Novi broj Glasa Koncila obogaćen je prilogom »Prilika« koji obrađuje temu život pomoraca.