U Križevcima održana središnja proslava 400. obljetnice Marčanske unije

U grkokatoličkoj katedrali Svete Trojice u Križevcima na Duhovski ponedjeljak 28. svibnja služena je arhijerejska liturgija sv. Ivana Zlatoustog prema bizantsko-hrvatskom obredu kao središnji događaj velike 400. obljetnice uspostave nekad Marčanske, a danas Križevačke eparhije.

Liturgiju je služio grkokatolički križevački biskup Nikola Kekić, u zajedništvu s hrvatskim biskupima predvođenima predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječkim nadbiskupom Marinom Srakićem i zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom kardinalom Josipom Bozanićem. U koncelebraciji su bili i biskupi iz susjednih zemalja.

“Milošću Duha Svetoga sabrani smo na ovom domovinskom slavlju 400. obljetnice sklapanja unije u Hrvatskoj ili uspostave crkvene hijerarhije za sjedinjene vjernike grčkoga obreda sa sjedištem u samostanu svetoga Mihaela arkanđela u Marči na posjedu zagrebačkog biskupa”, rekao je u homiliji kardinal Bozanić, dodavši da je to ujedno središnje slavlje velikoga jubileja Križevačke eparhije.

“Danas zahvaljujemo Bogu za 400 godina grkokatoličke prisutnosti u Hrvatskoj. Naime, u 16. stoljeću doselilo se mnoštvo pravoslavnoga puka, prebjega ili uskoka, iz tadašnje Turske Hrvatske, u okolicu Ivanića i Čazme, na imanja zagrebačkog biskupa”, kazao je kardinal te podsjetio na povijesni hod grkokatolika na ovim prostorima. Istaknuo je višeznačajnu povezanost grkokatoličkih biskupa u Marči sa zagrebačkim latinskim biskupima i nadbiskupima.

Kliknite za galeriju

“Da nije bilo inicijative, a prije svega duhovne i materijalne podrške zagrebačkog biskupa Petra Domitrovića s prvim sjedinjenim biskupom Simeonom, mogli bismo gotovo sa sigurnošću reći da ne bi ni došlo do sklapanja unije, niti bi se ona održala. Budući da su se Simeonovi neposredni nasljednici priklanjali čas Pećkoj patrijaršiji, čas Rimskoj Apostolskoj Stolici, zagrebački su biskupi svojim brižljivim djelovanjem nastojali spasiti uspostavljeno crkveno zajedništvo”, rekao je kardinal. Istaknuo je i kako uspostavom Hrvatsko-slavonske metropolije 1852., križevački biskup postaje sufraganom zagrebačkog nadbiskupa i metropolita, a njezinom diobom 2008. na Zagrebačku i Đakovačko-osječku crkvenu pokrajinu, Križevačka eparhija ostaje u sastavu Zagrebačke crkvene pokrajine i kao takva sastavni je dio Katoličke Crkve u Hrvatskoj.

Zagrebački je nadbiskup istaknuo da Križevačka eparhija na svom povijesnom teritoriju već stoljećima okuplja vjernike katolike istočnog bizantsko-slavenskog obreda hrvatske, rusinske i ukrajinske baštine te pojasnio kako Križevačka eparhija nije samo jedna biskupija ili partikularna Crkva u Hrvatskoj, već je to i samosvojna Crkva ili Ecclesia sui iuris, sa svojom autonomijom opisanom u Zakoniku kanona istočnih Crkava.

Prisutnošću grkokatoličke Križevačke eparhije, male brojem vjernika, a velike teritorijem (Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Slovenija), uz ostale hrvatske rimokatoličke biskupije, Katolička Crkva u Hrvatskoj bogatija je u svojem katolištvu, jer prema riječima blaženoga Ivana Pavla II. diše na oba plućna krila, kazao je kardinal Bozanić.

Vjernici katolici istočnoga bizantsko-slavenskog obreda živo su i stvarno svjedočanstvo da je jedinstvo i crkveno zajedništvo s obrednim posebnostima u Katoličkoj Crkvi moguće i potrebno, istaknuo je kardinal, dodavši kako zajedništvo grkokatolika i rimokatolika jasno pokazuje puno zajedništvo u ispovijedanju vjere i vjerskih istina, zajedništvo u nauku o sakramentima usprkos različitosti obreda te puno hijerarhijsko zajedništvo zbora biskupa s Rimskim biskupom na čelu.

“Dragi grkokatolici, dragi vjernici Križevačke eparhije: Katolička Crkva u Hrvatskoj ponosna je na vašu prisutnost. Budite hrabri i ustrajni svjedoci u skladu s istočnom baštinom svoje duboke vjere u Boga Oca i Sina i Svetoga Duha. Stoga, ne boj se, stado malo Križevačke eparhije, jer svidjelo se Ocu nebeskomu dati vam Eparhiju, koja evo slavi 400 godina grkokatoličke prisutnosti u Hrvatskoj. Kao metropolit odajem priznanje Središnjem odboru Križevačke eparhije za proslavu ovog Velikog jubileja, za sve što čini na širenju stvarne prisutnosti grkokatolika u našoj Crkvi i u našem hrvatskom narodu”, poručio je grkokatolicima kardinal Bozanić te istaknuo kako se završetak Jubileja preklapa s početkom Godine vjere.

Na liturgiji je pjevao Katedralni zbor križevačke katedrale. (ika / gk)