Trostruki jubilej u kapelici Corpus Domini na zagrebačkoj Trešnjevci

U kapeli Corpus Domini u Zagrebu obilježen je 26. kolovoza trostruki jubilej sestara Pohoda Marijina. Misu je predvodio i propovijedao o. Marko Glogović, provincijal pavlina, pjevao je mješoviti zbor iz župe Domaslovec. Don Pavao Crnjac, rektor, na početku mise pozdravio je setre Pohoda Marijina zajedno s poglavaricom s. Alojzijom Martinčević i čestitao im spomen triju jubileja: spomen 450 godina rođenja sv. Franje Saleškog, 70 godina dolaska sestara Pohoda Marijina u Corpus Domini na Trešnjevci i 50 godina zavjeta s. Alojzije Martinčević, poglavarice samostana.

Sestre Pohoda Marijina posebno su željele obilježiti 450 godina rođenja sv. Franje Saleškog, koji pada na 21. kolovoza, a povijesno davne 1567. godine. Sv. Franjo Saleški rodio se u plemićkoj obitelji Franje i Franciske Boisy kao prvo od 13 djece. Rodio se u dvorcu de Sales u Savoji pa se zbog toga i naziva Saleški. Kao prvi sin trebao je biti nasljednik svega imanja pa ga je zato otac poslao na visoke škole u Pariz i Padovu. U redovnom roku završio je studij s doktoratom građanskog i crkvenog prava. Franjo po želji oca umjesto da stupi s djevojkom pred oltar, odlučio se u 31. godini života postati svećenik za Kristovim oltarom.

Po želji svog ordinarija Claude de Granier propovijedao je evanđelje kalvinima u pokrajini Chablais. Nisu ga htjeli slušati u crkvi. Međutim, mladi svećenik Franjo poslužio se izumom tiska: dao je tiskati na tisuće letaka s kratkim porukama iz evanđelja koje je lijepio po vratima, kućama po stupovima na raskršću i stablima drveća. U četiri godine uspio je obratiti više od 30.000 kalvina koji su se bili udaljili od Crkve. Upravo zbog te inventivnosti Crkva ga je proglasila zaštitnikom katoličkih novinara. Sudbonosan je bio susret 1604. u Dijonu s barunicom udovom Franciskom de Cahntal. Uz njezinu suradnju osnovao je red sestara Pohoda Marijina koji se po primjeru Marijina pohoda Elizabeti brinuo za bolesne i siromahe.

U toj redovničkoj zajednici ponikla je sv. Margareta Alacoque. Napisao je Filoteju ili uvod u pobožni život i Teotima ili raspravu o Božjoj ljubavi, koji su imali velik uspjeh u širim slojevima naroda. Franjo Saleški umro je u 55. godini života 28. prosinca 1622. godine u samostanu u Lyonu, gdje je sestrama ostavio svoje srce, a tijelo je pokopano u katedrali u Annecyiju. Po svojoj revnosti i pastoralnom i spisateljskom radu nadahnuo je mnoge svece, kao don Bosca i druge, da su pokrenuli slične inicijative u povijesti Crkvi.

Drugi jubilej bio je spomen 70 godina dolaska sestara Pohoda Marijina, u Dom Božje providnosti, u Corpus Domini na Trešnjevci. Sestre su došle u Zagreb 1. rujna 1947., na poziv biskupa Josipa Lacha koji je postao njihov duhovni otac. Sa s. Karolinom Melissari došle su dvije sestre i jedna kandidatica iz Ljubljane gdje su trebale osnovati samostan, a u tome su bile spriječene od komunističkih vlasti. U Zagrebu su došle u Dom Božje providnosti i smjestile se u podrumski stan. Tada su komunističke vlasti Dom Božje providnosti, kuću za odgoj djevojaka, zauzele svojim uredima i omladinskim domom u kojem su plesali, stvarali buku i ometali rad kapele Corpus Domini.

Sestre su se uz pomoć biskupa Lacha i odvjetnika Kuntarića 15 godina borile s komunističkom vlastima, koja je po svojoj partijskoj pravdi odbijala pozitivno rješenje za vlasništvo zgrade s kapelom Corpus Domini. Poplava rijeke Save u listopadu 1964. godine poplavila je kapelu do oltara tako da su komunisti morali napustiti taj prostor jer ga nisu htjeli sanirati. Poslije mučnih sudskih procesa od 15 godina, slijedile su godine velikog procvata pastoralno-katehetskog rada koje su vodile sestre s upraviteljima kapele, napose s vlč. Vladom Labudićem i župnikom Franjom Jurakom. Imale su velik uspjeh: svake godine po 130 prvopričesnika i po 50 krizmanika, sve do demokratskih promjena 1990. kada je vjeronauk prešao u škole. U demokratskoj Hrvatskoj slijedi treći period njihova rada u ovih 70 godina, a to su godine smirenog klauzurnoga redovničkog života u kojem su se odgajala nova duhovna zvanja. Danas ih sestre Pohoda Marijina imaju sedam, a najmlađa sestra ima 28 godina.

Treći jubilej je proslava 50 godina redovničkih zavjeta s. Alojzije Martinčević, poglavarice samostana. U 70-godišnjem radu sestara istaknuto mjesto pripada s. Alojziji koja je položila prve zavjete 2. lipnja 1967. godine, a vječne zavjete 5. lipnja 1970. godine. U međuvremenu je završila Katehetski institut s kojim znanjem pastoralno i katehetski djeluje s ostalim sestrama. Kao poglavarica vodi samostan od 1986. godine u nekoliko mandata u zamjenu sa s. Cecilijom Dulić i s. Marijom Brkić sve do danas. Uz pastoralno-katehetski rad uspjela je obnoviti samostan i kapelu Corpus Domini. Njezinom zaslugom samostan sestara Pohoda Marijina je duhovno središte u kvartu Trešnjevka, u kojem mnogi u potrebi i nevolji primaju pomoć a to su posebno primali za Domovinskog rata kad je katehetska dvorana bila u uzbunama sklonište za sve stanovnike kvarta.
Svečanost proslave triju jubileja završila je štovanjem relikvija sv. Franje Saleškog, u posebnom relikvijaru koji su izradili zlatari braća Rodić. (IKA)