Tribina »Zajednički vidici« o temi »Alojzije Stepinac – svjetionik svog vremena«

»Najsvjetliji primjer hrvatske povijesti«

 U organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi u srijedu 25. veljače održana je u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu na zagrebačkom Kaptolu druga u nizu tribina “Zajednički vidici”. Zajednička tema ovogodišnjega, osmoga niza tribina je “Blaženi Alojzije Stepinac 'Znak osporavan' (Lk 2, 34)”. Druga od pet tema, o kojoj su govorili ravnatelj Nadbiskupijskoga arhiva u Zagrebu dr. Stjepan Razum i postulator kauze za proglašenje svetim blaženoga Alojzija Stepinca mons. dr. Juraj Batelja, bila je “Alojzije Stepinac – svjetionik svog vremena”.

Okupljenima se uvodnim riječima obratila predstojnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi dr. s. Valentina Mandarić, a predavanjima je prethodila molitva za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca.

Brojne su djelatnosti i svjedočanstva bl. Alojzija Stepinca koje su bile i ostale istinsko svjetlo i kršćansko svjedočanstvo, istaknuo je na početku izlaganja dr. Razum, stavljajući naglasak na Stepinčev odnos prema pravoslavnim vjernicima i na zaštitu koju im je pružao. Stepinčevo djelovanje i naknadno osporavanje može se razumjeti ako se razumiju tadašnje političke okolnosti, naglasio je predavač ističući Stepinčevo karitativno djelovanje. Stepinac je osobno posjećivao sirotinju po zagrebačkim četvrtima, pružao propovjedničke poticaje, stvarao organizacijske okvire za karitativno djelovanje širega kruga ljudi, a njegovo je djelo i Caritas Zagrebačke nadbiskupije, koji je 1933. godine na njegov poticaj osnovao tadašnji nadbiskup Antun Bauer, podsjetio je dr. Razum. Iz široke lepeze toga dobrotvornoga rada predavač je izdvojio pothvat u kojemu je Stepinac sudjelovao i, prema svjedočanstvu suvremenika imao odlučujuću ulogu: spašavanje i zbrinjavanje kozaračke djece.

Izložio je svjedočanstvo sudionice akcije spašavanja ratne siročadi, tadašnje tajnice Udruge hrvatskih učiteljica Ivke Marušić, u kojem između ostaloga piše: “Samo autoritetu nadbiskupa Stepinca i nuncija Pelegrinettija možemo zahvaliti da su ova djeca ostala na životu”. Na temelju pisanih izvora dr. Razum je iznio podatak da je zaslugom nadbiskupa Stepinca spašeno od gladi i smrti 6717 djece i da je to bilo jedno od njegovih najdivnijih djela u to ratno vrijeme.
“Stepinčeva karitativna djela svijetle kao grad na gori. Unatoč osporavateljima, Stepinac je svojim životom, djelom i naukom najsvjetliji primjer naše hrvatske povijesti”, zaključio je dr. Razum.

Kardinal Stepinac je branio i zastupao interese svih koji su bili progonjeni, rekao je na početku svoga izlaganja mons. Batelja. To se između ostaloga očitovalo u njegovim intervencijama protiv rušenja srpske pravoslavne imovine, osobito crkava te u pisanim prosvjedima protiv nasilnoga preseljavanja srpskoga stanovništva.
Predavač je podsjetio da je dokumentacija sa Stepinčevoga suđenja, koja se može razgledati u Muzeju bl. Alojzija Stepinca, dokaz njegovoga djelovanja u zaštiti progonjenih, a bila je izuzeta iz sudskoga postupka.

Stepincu danas treba pristupati bez opterećenja političkoga polazišta, rekao je mons. Batelja naglašavajući način na koji je Blaženik shvaćao Crkvu njegovim citatom: “Naša Crkva ne upire se na ljude, iako su potrebni, nego na Krista Gospodina koji nikad ne će zatajiti. Nikakve bure i oluje ne će je potopiti”. (ad, gk)

Više pročitajte u tiskanom izdanju Glasa Koncila od nedjelje 8. ožujka. Već od četvrtka novi je broj dostupan putem interneta na adresi enovine.glas-koncila.hr.