Tribina »Zajednički vidici« o jeziku i identitetu


Četvrta po redu ovogodišnja tribina “Zajednički vidici” održana je u srijedu 28. travnja u organizaciji Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi, a pod vodstvom prof. dr. Valentine Mandarić, predstojnice Ureda. Oko 250 sudionika okupilo se u prostorijama Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta da bi poslušalo predavače akademika Stjepana Damjanovića i dr. Jasnu Šego koji su govorili o temi “Jezik i identitet”.

Akademik Damjanović na početku izlaganja upozorio je kako je pojam identitet pogodan za demagošku upotrebu. Nije posve jasan utjecaj jezika na identitet osobe, a često se postavlja i pitanje identiteta jezika. Danas se jezik shvaća kao susret s drugima, kao razgovor i sporazumijevanje, a jezici nisu ni približno izbrojani, osobito s obzirom na neslaganja stručnjaka i jezikoslovaca upravo oko identiteta jezika. Jezik se tako promatra kroz tri vida: jezik kao znakovlje, jezik kao povijest i jezik kao simbol – nositelj vrijednosti, potvrda duhovnoga bića. Mnogi ipak otklanjaju upravo to vrijednosno određenje kao neznanstvene tvrdnje.

Akademik Damjanović je naveo da o hrvatskome jeziku, prema njegovu postanku, možemo reći sljedeće: ubrajamo ga u zapadnu granu južnoslavenskih jezika, a razvio se iz praslavenskog; dijalekatska šarolikost mu je natprosječno velika; standardni jezik je najvažniji među njegovim idiomima; hrvatski jezik ima svoju bogatu povijest; hrvatski jezični standard otvoren je kajkavskim i čakavskim utjecajima; povijesni jezik smatra se i kulturnim proizvodom. Pjesnici, poput Drage Ivaniševića, posreduju mišljenje kako je jezik domovina koja je uvijek s pojedincem, ali koja se pritom ne suprotstavlja drugima. Hrvatski standardni jezik tako premošćuje i prostorne i povijesne razlike te ga treba njegovati barem u nastavi i službenoj uporabi, dok se privrženost zavičajnim idiomima čuva u osobnijim kontaktima. Danas se pak pojavljuje nova opasnost za jezike – opasnost koju nosi pretjerana upotreba stranih jezika i tuđica, što je prvi korak prema izumiranju jezika. Potreban nam je stoga jezična politika koja će realno procjenjivati teškoće i opasnosti s kojima se hrvatski standardni jezik susreće, zaključuje predavač.

O povezanosti kulture i jezičnoga identiteta, procesu globalizacije i utjecaju engleskoga jezika te nestajanju jezika promišljala je dr. Jasna Šego. Još od stare Grčke jezik se smatrao osiguravateljem identiteta kao nositelj znanja i tradicije, i to ne samo kao nositelj istosti u istoj zajednici nego i osiguravatelj različitosti prema drugoj zajednici. Međutim, ni komunikacijska kompetencija nije nevažna – mora se znati kad je potrebno šutjeti, a kada govoriti, kako tražiti pomoć, kako primati i dati informaciju. Stoga je jezik polifunkcionalan i ima više stilova s vlastitim pravilima i normama. U povijesnom pogledu, od 17. stoljeća nailazimo na pokušaje stvaranja hrvatskoga jezika, a osobito danas treba njegovati svijest da standardni jezik nije isto što i svakodnevni govor, već ga treba sustavno učiti. Nives Opačić govori o strahu Hrvata od vlastitoga jezika i nemaru izvornih govornika prema njemu, osobito kada linijom manjeg otpora usvajaju engleske izraze kako bi se “osjećali povezanima sa svijetom”. Pod utjecajem engleskoga jezika mijenja se leksički korpus (engleski je jezik danas pomodan te u hrvatski iz njega nekontrolirano ulaze engleske riječi), ali dolazi i do značajnih semantičkih pomaka u jeziku.

S druge strane, smatra prof. Šego, tu je i paničan strah od srpskoga jezika, koji progoni i dobre hrvatske riječi (poput drug, pop i sl.). Upravo stjecanjem govorničke kompetencije moramo se boriti protiv toga. Nezanemariv je ipak utjecaj političkih, gospodarskih, kulturnih i drugih čimbenika. Dr. Šego iznijela je u svome izlaganju i rezultate istraživanja koje je provela na tri fakulteta Zagrebačkog sveučilišta o tome kako se mladi vide u odnosu na jezik. Na samome kraju izlaganja predavačica se dotakla i pitanja položaja hrvatskoga jezika u Europskoj Uniji, koja i sama počiva na višejezičnosti i jamči pravo svakom stanovniku da čita i piše na vlastitome jeziku.

Nakon predavanja razvila se diskusija, a na kraju je najavljena sljedeća, posljednja ovogodišnja Tribina iz ciklusa, koja će se održati 26. svibnja u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu s početkom u 19,30 sati. Gosti predavači prof. dr. Ivan Šarčević i prof. dr. Željko Tanjić govorit će na temu “Kršćanski/europski identitet”. (ika / gk)