Spomendan bl. Augustina Kažotića

Kapela posvećena bl. Augustinu Kažotiću smještena je ispod sjevernog tornja zagrebačke katedrale. U njoj se nalazi oltarska slika bl. Augustina iz 1964., relikvijar s njegovim moćima i kip Gospe Fatimske. Prvi hrvatski blaženik, dominikanac i biskup Augustin Kažotić rođen je u Trogiru oko 1260., a umro u Luceri 3. kolovoza 1323. godine. U red sv. Dominika ušao je u Splitu. Nakon završetka studija u Sorbonni radio je s fra Nikolom Bocassijem koji je kasnije postao kardinal i papa Benedikt XI. On ga je 1301. godine imenovao biskupom u Zagrebu. Kao zagrebački biskup bio je teološki pisac i propovjednik. U obilascima biskupije svećenike je poticao na pastoralni rad i duhovni život. Reformirao je liturgiju i uveo originalni „zagrebački obred“. Utemeljitelj je katedralne škole, uveo je u katedrali zajedničko moljenje časoslova, vodio je računa o higijeni naroda i zdravstvu, a brinuo se o siromasima. Od svojih biskupskih prihoda redovito je veći dio dijelio siromasima. Papa ga je uskoro imenovao biskupom Lucere, maloga grada u južnoj Italiji, gdje je umro i nakon godine dana. Tijelo mu se čuva u tamošnjoj katedrali, a dio moći u njegovoj kapeli u zagrebačkoj katedrali. Blaženim ga je proglasio 1702. godine papa Klement XI., a vodi se postupak i za njegovo proglašenje svetim. Povjesničar Baltazer Krčelić, kanonik, piše da je 1312. g. u doba gradnje katedrale bila velika suša i da je po zagovoru sv. biskupa na današnjem Trgu bana Jelačića provreo izvor vode, koji je u posljednje vrijeme vrlo lijepo uređen. To je svima poznati „Manduševac“. (TUZN)