Split: Znanstveni skup o djelovanju sv. Dujma i sv. Anastazija

Međunarodni znanstveni skup pod nazivom “Splitska hagiografska baština: povijest, legenda, tekst”, koji se bavi životima splitskih svetaca sv. Dujma i sv. Anastazija, otvoren je u ponedjeljak 26. rujna u prostorijama Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Splitu.

Organizatori simpozija su splitski književni krug i Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a pod pokroviteljstvom Papinskog odbora za povijesne znanosti. Znanstveni skup trajat će dva dana i dio je međunarodne znanstveno-kulturne manifestacije “Knjiga Mediterana 2011.”.

Pozdravljajući nazočne splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić istaknuo je kako su sv. Dujam i sv. Anastazije zanimljivi jer su bili proroci i svjedoci budućnosti.

“Oni su primjetni u našoj duhovnosti, kulturi i načinu života, a utjecali su na svijest i savjest, kulturnu i društvenu zbilju pa i na sam zemljopis”, kazao je nadbiskup. Nadalje je istaknuo da znanstveni skup želi osvijetliti široko i duboko područje djelovanja sv. Dujma i sv. Anastazija, osvijetliti našu povijest, ne samo prošlost nego i našu memoriju koja je važna za razumijevanje naše prošlosti ali i budućnosti.

Akademik Josip Bratulić istaknuo je kako je znanstveni skup posvećen splitskoj hagiografskoj baštini od iznimne važnosti jer je “na splitskom području počelo kršćanstvo u Hrvatskoj”.

Na otvaranju skupa pozdravnu riječ sudionicima uime pokrovitelja Papinskog odbora za povijesne znanosti uputio je Pierantonio Piatti. Dekan Filozofskog fakulteta u Splitu dr. Marko Trogrlić naglasio je povezanost i suradnju salonitansko-splitske Crkve i rimske Crkve, Filozofskih fakulteta u Splitu i Rimu, njihovih profesora i studenata te dviju zemalja na kulturnom i znanstvenom području. Izrazio je nadu da će se ta suradnja još više produbiti. Pročitano je i pozdravno pismo Massimiliana Valente, predstavnika Europskog sveučilišta u Rimu. “Cijelo naše Sveučilište iskazuje pohvalu ovakvom znanstvenom skupu”, navodi se u Valenteovom pismu.

U prvome izlaganju akademikinja Ivanka Petrović iz Zagreba govorila je o salonitansko-splitskoj hagiografskoj baštini u svjetlu mediteranske kasnoantičke i ranosrednjovjekovne hagiografije. Istaknula je kako u Hrvatskoj još ne postoji kritičko izdanje djela sv. Dujma i sv. Anastazija. “Salona je znatno doprinijela razvoju globalne kršćanske kulture”, kazala je, dodavši da je hrvatska hagiografija imala sreću što je rasla zajedno ili u dodiru sa srednjovjekovnom mediteranskom književnom kulturom koja je “svoje duhovno, ali i bogato tekstovno blago oblikovala već u antici”.

Dr. Mirjana Matijević Sokol iz Splita prikazala je važnost “Splitskoga evangelijara”, najstarije knjige na hrvatskim prostorima, koji se i danas čuva u riznici splitske katedrale Sv. Dujma. Taj kodeks, čiji osnovni tekst sadrži dio biblijskog korpusa, odnosno četiri evanđelja, legende povezuju sa sv. Dujmom. Paleografska i filološka (ortografska i gramatička) analiza osnovnog teksta Splitskog evangelijara omogućuje neke spoznaje o samom nastanku ove knjige koji izlagačica smješta u VIII. stoljeće, a “poruke 'ex silentio' šalju na sličan način i marginalne bilješke kao i kasniji pripisi na praznim stranicama kodeksa”.

Mr. Vesna Lalošević iz Zagreba usredotočila se u svom izlaganju na dvije značajke koje autori i redaktori životopisa sv. Duje i sv. Staša najčešće pridaju najvišim predstavnicima rimske poganske vlasti: na podmitljivost i na gubitak razuma. Obje značajke pripadaju općem standardu karekterizacije kršćanskih progonitelja, naglasila je izlagačica.

Dr. Ivan Bodrožić iz Zagreba, izlažući na temu “Teološki elementi opisa mučeništva sv. Dujma u najstarijim svečevim životopisima u Farlatijevu djelu 'Illyricum sacrum'”, istaknuo je da se u njima uočava želja prikazati mučenikovu vjernost i kreposan život, od dječje dobi pa sve do smrti. Predavač je iscrpno istražio teološke elemente koji čine bitnu poruku te ih je pokušao dovesti u vezu s opisima mučeništva u kršćanskoj starini.

Dr. Bratislav Lučin iz Splita govorio je o povratku Adama Parižanina – koji je prema dobro poznatoj vijesti Tome arhiđakona – na zamolbu splitskoga nadbiskupa Lovre stilski dotjerao stare legende sv. Dujma i sv. Staša te je osim toga, sastavio himne i štogod se o svetom Dujmu glazbeno pjeva napisao je metričkim govorom.

Posljednje predavanje prije stanke održali su Mislav Benić i Neven Jovanović iz Zagreba na temu “Stilistička interpretacija latinskih himana sv. Dujmu”, a program se nastavlja i u poslijepodnevnim satima. (ika / gk)