Split svečano proslavio svoga zaštitnika sv. Dujma

Kršćani su i u svakodnevnom građanskom životu i poslovima važni navjestitelji istine i milosti

 Svečanim euharistijskim slavljem koje je u četvrtak 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelovanje desetaka tisuća vjernika predvodio đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskoga zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća.

Na početku misnoga slavlja pozdravnu je riječ uputio domaćin splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić, posebno pozdravivši biskupe koji su došli uzveličati to slavlje – apostolskoga nuncija nadbiskupa Alessandra D'Errica, predsjednika HBK-a zadarskoga nadbiskupa Želimira Puljića, biskupe hvarskoga Slobodana Štambuka, šibenskoga Antu Ivasa, kotorskoga Iliju Janjića, dubrovačkoga Matu Uzinića, križevačkoga vladiku Nikolu Kekića i bjelovarsko-križevačkoga biskupa Vjekoslava Huzjaka i predvoditelja slavlja mons. Hranića. Nadbiskup je pozdravio i visoke uzvanike koji su došli na proslavu: predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović, izaslanika predsjednika Vlade, nazočne saborske zastupnike, župana Splitsko-dalmatinske županije Zlatka Ževrnju, sve veleposlanike i konzule, predstavnike bratskih gradova grada Splita, predstavnike kulturnih i društvenih ustanova, vojske, policije, braniteljskih udruga, gospodarstva i sve predstavnike športskih i folklornih društava. U nastavku je dodao da je slavlje sv. Dujma, biskupa i mučenika, najznačajniji događaj zajedništva grada Splita. U to je ime pozdravio sudomaćina slavlja gradonačelnika Splita Ivu Baldasara, njegove suradnike i sve gradske vijećnike, kao i sve Splićane i Splićanke te im čestitao Dan grada, a svim ovogodišnjim nagrađenim građanima pojedincima i udrugama uz čestitke uputio i svoju zahvalnost.

U homiliji se nadbiskup Hranić osvrnuo na pročitani tekst u kojemu evanđelist Luka pripovijeda kako je Isus pred sobom slao dva po dva, i to ne samo dvanaestoricu apostola, nego i drugu sedamdeset i dvojicu svojih učenika. To znači, istaknuo je nadbiskup, da propovijedanje evanđelja nije zadaća i poslanje samo uskog kruga apostola, biskupa i svećenika, nego da je to poslanje svih kršćana.

“Vi sami ste već svojom pojavom prvi navještaj Isusa kao Krista: u vašoj obitelji, među vašim prijateljima, kolegama s kojima radite, u tvrtki kojoj pripadate, u odboru u kojemu sjedite, u gradu i državi koju vodite, među ljudima s kojima surađujete. Svojim životnim svjedočanstvom, prisutnošću, darivanjem i radom naše je da oremo, a Isus će u našu oranicu posijati sjeme riječi Božje. Mi tako otvaramo vrata kroz koja Isus ima doći u našu sredinu. Veoma je važno, stoga, kako ćemo mi, njegovi učenici, nastupiti pred ljudima kojima smo poslani. Isus nam zbog toga daje i precizne upute i po tom Božjemu planu, kršćani su i u svakodnevnom građanskom životu i poslovima važni navjestitelji istine i milosti”, rekao je.

Tumačeći kako su svećenička i redovnička zvanja uključena u Isusov poziv na molitvu za radnike u njegovoj žetvi, nadbiskup je istaknuo da su zato i buđenje novih svećeničkih i redovničkih zvanja, molitva za njih i zahvalnost za njih zasigurno od velike važnosti posvuda, premda neke biskupije u našoj domovinskoj Crkvi, a među njima i Splitsko-makarska nadbiskupija, imaju relativno stabilan broj svećeničkih i redovničkih zvanja. “Gospodinov poziv na molitvu poziv je za sve nas kršćane – građane ovoga grada Splita i hrvatskog društva da Gospodar u svakome od nas zapali svetu vatru ljubavi i odgovornosti pred Bogom i pred poviješću za svjedočki navještaj evanđelja danas, u vrijeme u kojemu govorimo o potrebi nove evangelizacije raskršćanjene i sekularizirane Europe i Hrvatske u njoj u kojoj se živi kao da Boga nema i kojoj Bog nije potreban za oblikovanje i ustroj zajedničkog života, uzajamnih odnosa i zakonodavstva. Isus moli da u nama gori vatra vjere i ljubavi, kao što je gorjela u sv. Dujmu te u vjernicima njegova vremena, te su oni po svom životu i svjedočanstvu promijenili lice ovoga grada”, rekao je.

U nastavku homilije nadbiskup Hranić istaknuo je kako “u svečarskom ozračju nadahnjujući se na hrabrom životnom svjedočanstvu progonjene Crkve, snazi duha i riječi te mučeništva sv. Dujma želimo snažnije rasti u budućnost”. “Vjernici, katolici i svi kršćani koji pripadamo Isusovim učenicima trebali bismo pokazati da se i poslije dobivanja povjerenja na parlamentarnim izborima može i treba čestitije, ljudskije, poštenije na dobrobit svih, a ne samo nekih. Starješine i Isusovi učenici su i oni građani vjernici koji bivaju postavljeni u nadzorne odbore u javnim gradskim, županijskim i državnim poduzećima; predsjednici uprava i direktori; oni kojima se povjerava veća ili manja odgovornost”, rekao je.

Istaknuo je kako se iskren, čestit, pošten vjernik može naći u politici, gospodarstvu kao janje među vukovima. Njegovo poslanje uvijek pokazuje nejednakost u sredstvima, razlike između njega i mnoštva ljudi. On ide bez novca, bez trgovine glasovima i mandatima. Važnim je istaknuo da je vjernikova snaga u njegovoj slobodi, u neovisnosti o bilo kome i da mir koji dolazi od Boga daje snagu i preobražava ljudsko srce iznutra, gradi vjernički identitet i izgrađuje njihovo zajedništvo s ljudima te više nema interesa, političkih prebjega, računice, pragmatike, kupovine, obveza koje uvjetuju. Taj mir je naša vrijednost, koja se ničim ne može nadomjestiti, rekao je nadbiskup.

“Kršćanin zna da je često u manjini, svjestan je da naše hrvatsko društvo, grad Split i drugi gradovi su nepregledna polja rada. Svjestan je da je žetva velika i da će uvijek biti premalo radnika. Zna da je sredstvo u rukama Božjim i tako pristupa i djeluje. Svjestan je da uspjeh njegova djelovanja ne ovisi samo o njemu, nego i o Bogu”, zaključio je nadbiskup Hranić. (ika / gk)

Susret nadbiskupa Barišića i predsjednice Grabar-Kitarović

Ranije istoga dana u Nadbiskupskom ordinarijatu u Splitu splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, uz nazočnost generalnoga vikara mons. Miroslava Vidovića i pastoralnoga vikara mons. Nediljka Ante Ančića, primio je u prvi službeni posjet predsjednicu RH Kolindu Grabar-Kitarović u pratnji savjetnika predsjednice za društvene djelatnosti Andre Krstulovića Opare.

Pri srdačnom susretu nadbiskup Barišić je još jednom čestitao Grabar-Kitarović na izboru za predsjednicu. Predsjednica je nadbiskupu čestitala blagdan sv. Dujma te zahvalila na zauzimanju Crkve za očuvanje kršćanskih vrijednosti u ovome narodu. U ugodnom razgovoru predsjednica i nadbiskup dotaknuli su se aktualnih tema, a osobito su zajednički primijetili gorući problem loše demografske situacije u našoj domovini. S posebnim naglaskom razgovarali su o zaštiti obitelji kao i o potrebi većeg zauzimanja da se mladima osiguraju cjelovit studij i zaposlenje te bolja budućnost.

Nadbiskup Barišić upoznao je predsjednicu s poviješću drevne Splitsko-makarske nadbiskupije te joj darovao reprint Splitskoga Evangelijara, najvrjednije knjige u Hrvatskoj na koju su polagali ruku i hrvatski kraljevi prigodom zakletve. (ika / gk)

Split svečano proslavio svoga zaštitnika sv. Dujma

 Svečanim euharistijskim slavljem koje je u utorak 7. svibnja na splitskoj rivi uz sudjelovanje brojnih vjernika pod kišobranima predvodio dubrovački biskup Mate Uzinić, Splitsko-makarska nadbiskupija i grad Split proslavili su svetkovinu svoga nebeskog zaštitnika sv. Dujma, biskupa i mučenika prvih kršćanskih stoljeća.

Pozdravnu riječ uputio je domaćin splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić: “Grad Split sa svojom bogatom povijesnom i kulturnom baštinom pod zaštitom je Uneska. Ali njegovi stanovnici, Splićani, pa i sam grad, pod zaštitom su Neba. Danas Split i Splitsko-makarska nadbiskupija slave svoju nebesku zaštitu, svetog Dujma, biskupa i mučenika. Godišnje slavlje svetog Dujma povezuje sve građane, vjernike i ljude dobre volje, u jednu obitelj. Svi Splićani radosno slave svetog zaštitnika s hodočasnicima s mora i kopna te cijenjenim gostima i uzvanicima”.

“Slavlje svetog Dujma podsjeća i na cara Dioklecijana. Vrijeme im je zajedničko, ali razlike su značajne. Malo čudno, ali povijest je puna paradoksa. Heroj-pobjednik Dioklecijan pripada prošlosti, a poraženi mučenik Dujam postade naš suvremenik i uzor. No, i danas u svakome od nas, i među nama, na svoj način u trajnoj napetosti živi i Dujam i Dioklecijan. Za koga smo? Kojim putem idemo? Putem humanosti, služenja i solidarnosti, vjere u Boga i povjerenja u čovjeka? Ili: putem vladanja, sebičnosti, oholosti, putem nadčovjeka – Übermenscha, što je nietzscheovski suvremeni prijevod Dioklecijanova svjetonazora”, rekao je nadbiskup Barišić te dodao: “Dakako, ovi osobni izbori su češći, svakodnevni, nisu uvijek lagani, koštaju. Dujmovi humani i zauzeti izbori, izbori čovjeka i općeg dobra, temelj su duhovnog i materijalnog napretka i socijalne pravde. Temelj su razvojnih programa, utemeljenih obećanja i mogućih ostvarenja, te kulturne i društvene razine suživota u gradu Splitu, Dalmaciji i Hrvatskoj. Poštovana braćo i sestre, nije razborito slaviti Dujma jedan dan, a ostale dane godine slijediti Dioklecijanovu logiku. Stoga, uza sva kulturna, društvena i sportska događanja, a osobito s ovim svečanim misnim slavljem na splitskoj rivi, neka nam svima ovogodišnja Sudamja bude snažan poticaj osobne i jedne zajedničke duhovne obnove Dujmova grada i domovine Hrvatske”.

U propovijedi biskup Uzinić naveo je kako kršćani slave sv. Dujma kako bi ga mogli nasljedovati. O Dujmu, njegovu životu i poslanju, kao i o poslanju svih kršćana progovara Božja riječ. Biskup Dujam se stavio Bogu na raspolaganje da ga pošalje kamo hoće, a poslanje ga je dovelo u Dalmaciju, u Salonu. Osobitost je tog poslanja da se bude poput janjaca među vukovima, a ne obrnuto. Mučeništvo sv. Dujma i drugih čijom su krvlju zaliveni temelji ove drevne splitsko-makarske Crkve su najbolji dokaz da su u tome uspjeli. Dujam i ostali kršćanki mučenici su, prema programu Božje riječi, povjereno poslanje vršili dragovoljno i oduševljeno, po Božju, kao uzori stada te su zato postali razlogom radosti neba i samoga Boga.

U propovijedi se biskup Uzinić osvrnuo i na sadašnje vrijeme, ističući kako se po “pojavama s kojima se susrećemo u našoj crkvenoj i društvenoj stvarnosti taj dan veselja nebesa i svih nebesnika čini daleko za mnoge naše sugrađane, za mnoge stanovnike naše domovine, Europe i svijeta, uključujući i mnoge koji sebe zovu kršćani”. No istinski su kršćani dirnuti Dujmovim poslanjem. Dubrovački je biskup upozorio je kako je za vjernike uzaludno upirati prstom u Dioklecijana, u grubi sekularizam “koji nam kao vjernicima sve više niječe osnovna građanska prava i relativizam koji želi ukloniti sve naše vrijednosti, ili u sekularizaciju koja je pravo građanskog društva da bude neovisno”. Međutim, istaknuo je dalje, valja nam okrenuti prst prema sebi samima te se iskreno upitati je li problem u nama i ne događa li nam se to što nam se događa zato što smo neaktivni, nečujni, što smo se povukli, što nas je strah javno izreći tko smo i kome pripadamo. Valja nam pogledati u Dujma te se upitati jesmo li se zajedno s njim prepoznali jednim od sedamdeset dvojice pozvanih i poslanih. Biskup Uzinić istaknuo je da “mnogi u našoj sredini žive u situaciji fizičkog i duhovnog trpljenja jer ih Krist i njegova ljubav nisu dotaknuli. Mnogi imaju potrebu za nekim tko će ih spasiti, shvatiti, slušati, prihvatiti! Mnogi su, osobito uslijed gospodarske krize i brojnih nametnutih, a često i stvarnih, potreba koje su ih dovele u dužničko ropstvo izgubili nadu, osjećaj da njihov život ima smisla, da imaju budućnost. Mnogi su izgubili vjeru, ono svijetlo koje daje smisao našem postojanju bez obzira tko smo i što nam je život priuštio sa svojom logikom. Mnogi… I mogli bismo ovako nabrajati u nedogled”.

Spomenuta dramatična situacija suvremenog društva plod je nedostatka radnika u vinogradu Gospodnjem, smatra biskup Uzinić. Nažalost, Gospodin i danas “u ovom našem društvu koje ima 86,28 % katolika i 91,36 % kršćana, mora reći: Nema radnika! To je osnovni problem”. Nema dovoljno onih, nastavio je dubrovački biskup, koji su se osobno susreli s Božjom riječju i osjetili osobnu odgovornost za njezino prenošenje te se upitao: “Gdje je rješenje?” Ponudio je i odgovor: “Rješenje je u tome da shvatimo, kao što je to shvatio i sv. Dujam kad je iz Sirije krenuo prema Saloni, da smo i mi poslani! Ja i ti smo jedan i jedna od sedamdeset dvojice. 'Nema radnika!' spojeno s onim: 'Idite!' i nas, mene i tebe, svrstava nas u sedamdeset dvojicu poslanih. Ne budimo zabrinuti za kesu, za torbu, za obuću – sve su to simboli potrošačkog društva u kojemu živimo i u kojima vidimo najvišu vrijednost kojoj je sve drugo podloženo – nego idimo pred Isusom u svoje obitelji, u škole, u društvo, Crkvu! Budimo donositelji Kristovog mira u ovaj nemirni svijet, Kristove nade u svijet beznađa, Kristove ljubavi u svijet mržnje! U njegovo ime liječimo bolesti i nepravde. On nas šalje sa sedamdeset dvojicom, sa sv. Dujmom, s brojnim drugima koji su nam posredovali vjeru. Ta vjera i nas treba zahvatiti kao što je zahvatila i njih, da bi po nama mogla zahvatiti i ovo vrijeme i biti prenesena na budućnost”.

Biskup Uzinić zaključio je kako se sv. Dujam “nije bojao biti janjac izložen na milost vuku kojeg poznajemo pod imenom Dioklecijan. I upravo u tome biti jaganjac u odnosu prema vuku se nalazi tajna njegove pobjede i razlog našeg slavlja. Budemo li ga slijedili ne bojeći se biti jaganjci među vukovima u preuzimanju svoga dijela odgovornosti u društvu, a i Crkvi, pokazujući društvu u kojemu živimo da je moguće bolje, da mi kršćani nismo neprijatelji i kočnica ovoga društva koje nam je povjereno zajedno sa svima drugima, nego jamstvo njegovoga istinskog napretka, da smo oni koji svojim molitvama i djelovanjem oplemenjuju društvo u kojemu žive, to će biti znak da nam je sv. Dujam više od sveca iz prošlosti i lijepe tradicije, da nam je on nebeski zaštitnik i osobito učitelj kako danas postati jedan od sedamdeset dvojice pozvanih i poslanih i biti propovjednici Isusove radosne vijesti evanđelja svima onima do kojih Isus želi doći, a on želi doći svima”.

Uz domaćina nadbiskupa Barišića i predvoditelja slavlja biskupa Uzinića, u slavlju su sudjelovala još šestorica biskupa, predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Marin Srakić, biskupi Splitske metropolije: šibenski Ante Ivas, hvarsko-bračko-viški Slobodan Štambuk, kotorski Ilija Janjić, križevački vladika Nikola Kekić, generalni vikar mons. Ivan Ćubelić, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joško Kodžoman, provincijal trećoredaca fra Nikola Barun, salezijanski provincijal don Pejo Orkić, ravnatelj Hrvatske inozemne pastve fra Josip Bebić te brojni svećenici, kako dijecezanski tako i redovnički.

Svečana procesija sa svečevim moćima, od prvostolnice do prigodnoga oltara na Trgu dr. Franje Tuđmana na splitskoj rivi, bila je i ove godine lijepo priređena, uključivši redovnice, crkvene i humanitarne udruge, vojsku, policiju, viteške udruge i udruge Domovinskoga rata, kao i mnoge folklorne skupine grada i okolice.

Da ophod bude uronjen u molitvu pobrinuo se animator slavlja dr. don Ante Mateljan. Ljepoti pobožnosti i slavlja uvelike su pridonijeli brojni redari te pjevanje mješovitoga zbora, sastavljenoga od Mješovitoga pjevačkog prvostolnog zbora sv. Dujma i zbora Gospe od zdravlja, pod ravnanjem kapelnika splitske prvostolnice maestra don Šime Marovića, a uz pratnju splitskoga “Brass kvinteta” te orguljašku pratnju maestre s. Mirte Škopljanac-Mačine.

Uz splitskoga gradonačelnika Željka Keruma i predsjednicu Gradskog vijeća Nevenku Bečić te splitsko-dalmatinskog župana Antu Sanadera, misi su nazočili brojni članovi poglavarstva Dujmova grada kao i drugi gosti iz političkoga, društvenog i kulturnog života.

Misa je završila himnom Domovini, a predvoditelj slavlja zazvao je Božji blagoslov. Nakon pjesme Blaženoj Djevici Mariji proslava Dana Grada i njegova zaštitnika sv. Dujma nastavlja se bogatim kulturnim, zabavnim i drugim sadržajima. (ika / gk)