Rijeka: Proslavljen zaštitnik grada i nadbiskupije sv. Vid

Stotine vjernika sudjelovalo je u nedjelju 15. lipnja na proslavi blagdana zaštitnika Riječke nadbiskupije i grada Rijeke, sv. Vida. U procesiji koja je krenula iz katedrale sv. Vida, Korzom do Trga riječke rezolucije gdje je slavljeno misno slavlje, prvi puta nošene su relikvije i lik sv. Vida, a koji se čuvaju u riječkoj prvostolnici.

Svečano misno slavlje predvodio je bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak u zajedništvu s krčkim biskupom Valterom Županom, porečko-pulskim biskupom u miru Ivanom Milovanom, predstojnikom Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata za liturgijsku glazbu, umjetnost i arhitekturu mons. Chistopherom Zielinskim, izaslanikom zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića, don Dario Tičićem i svećenicima Riječke nadbiskupije. Okupljene je uime riječkog nadbiskupa Ivana Devčića, pozdravio generalni vikar Riječke nadbiskupije mons. Emil Svažić poručivši da po uzoru sv. Vida i Godini obitelji, riječke obitelji žive geslo Godine i da budu put Crkve i naroda.

Sv. Vid primjer je kako prihvatiti Krista i svjedočiti ga svojim životom, rekao je biskup Huzjak u propovijedi. “Car Dioklecijan je mislio da može ukloniti Krista iz života i srca ljudi jer je bio car i imao je političku moć. Nije razumio da je Bog veći od svih ljudskih mogućnosti i svih ljudskih sila. Bog se na neki način 'ruga' ljudskoj sili jer slabe osposobljava da budu svjedoci do mučeništva pred onima koji sebe stavljaju iznad svih i svega.” Sv. Vid je snagu crpio iz riječi Božje i euharistije i njegov život je trajni Božji poziv svakome, istaknuo je biskup. Dodao je da Kristov poziv sv. Vidu na nasljedovanje nije bio na silu. “Mi se danas u svijetu ponosimo velikim stupnjem demokracije. Demokracija bi trebala biti sloboda odlučivanja naroda. Trebala bi biti poštivanje svakog čovjeka i u toj demokraciji često se miješaju pojmovi. S jedne strane se brkaju sloboda i dostojanstvo čovjeka, a s druge miješaju se s njom razne devijacije koje se žele proglasiti slobodom ljudske osobe.” U toj slobodi moramo imati pravo tražiti da se poštuje naše opredjeljenje kao što mi poštujemo dostojanstvo i slobodu svakog čovjeka pa i onog koji se okrenuo od Boga i otišao u propast, istaknuo je bjelovarsko-križevački biskup.

“Ako Bog poštuje slobodu i mi smo ju dužni poštovati. U toj slobodni dužni smo i obvezni reći istinu da se svatko može opredijeliti koju će istinu života živjeti. Mi danas imamo razne oblike odgoja, od obiteljskog do onoga u školi”, rekao je biskup, podsjećajući da je obitelj temeljna jedinica društva i Crkve i ima obvezu i poslanje odgajati mlade. Dodao je kako oni koji službeno i institucionalno imaju ulogu odgojitelja u društvu trebaju poštivati ono što obitelj želi i kako obitelj želi odgojiti svoju djecu.

Zaključujući propovijed biskup Huzjak je upozorio na novi vid progonstva kršćana koje je danas sofisticirano i teži ka marginaliziranju i micanju Crkve iz društvenoga života. “Primjer su nedavne poplave kada mediji nisu nigdje spominjali koliko su Caritas, biskupije i župe neposredno pomagale unesrećenima. Ali ne trebamo se bojati jer Krist nam kaže 'Ne bojte se, ja sam s vama!'”,zaključio je biskup Huzjak.
 Po završetku misnoga slavlja novi članovi Zdruga katoličkih skauta Riječke nadbiskupije položili su prisegu čime su dali obećanje vjernosti Bogu, Crkvi i Domovini. Također, prvi puta u procesiji i misi sudjelovali su pripadnici Bokeljske mornarice.

Ranije istoga dana trojica novih kanonika prvostolnoga Kaptola svečano su uvedeni u službu u riječkoj katedrali na jutarnjoj misi svetkovine sv. Vida. Mons. Sanjin Francetić, rektor sjemeništa Ivan Pavao II., imenovan je redovnim kanonikom, a mons. Petar Zeba i mons. Ivan Nikolić postali su začasni kanonici. Na misi koju je predvodio generalni vikar mons. Svažić, desetorica vjernika, sedmorica iz župa u 7 dekanata Riječke nadbiskupije te dvojica po izboru nadbiskupa Ivana Devčića i jedan na prijedlog Povjerenstva za laičke udruge, dobili su Medalju zahvalnosti sv. Vida za posebne zasluge u crkvenom životu u Riječkoj nadbiskupiji.

Generalni vikar pročitao je propovijed koju je napisao nadbiskup Devčić, pripremajući se za proslavu zaštitnika nadbiskupije i koji zbog zdravstvenih razloga nije mogao predvoditi euharistiju. Propovijed je nadbiskup posvetio nedjelji Presvetoga Trojstva i sv. Vidu. Podsjetio je vjernike da je vjera u Presveto Trojstvo ono specifično za kršćansko vjerovanje. To je vjera u jednoga Boga u tri božanske osobe, Otca, Sina i Duha Svetoga. Tu je vjeru objavio sam Otac prilikom Isusova krštenja, a kroz tisućljeća do nas danas prenosili su je kršćani.

“Dužni smo, dakle, braćo i sestre, ne samo osobno vjerovati u božansko Trojstvo, u Otca, Sina i Duha Svetoga, nego to i drugima naviještati i svjedočiti, kako bi mnogi istu vjeru prihvatili i po njoj živjeli. Zato smo danas posebno pozvani pitati se kako vjerujemo i svjedočimo, kakvi smo vjernici i svjedoci jednoga Boga u tri osobe. Koliko se npr. u našim kršćanskim obiteljima zrcali i živi zajedništvo i međusobna ljubav osoba Presvetoga Trojstva, koja je otvorena svima. Koliko su naše kršćanske obitelji jedinstvo u različitosti i različitost u jedinstvu? Bez jedinstva, obitelj se raspada, ali isto tako ako se u njoj ne njeguje i ne priznaje različitost njezinih članova. To vrijedi i za svaku ljudsku zajednicu, manju i veću. Uvijek bi trebalo biti prisutno u različitosti jedinstvo, svaki član na neki način u svakom članu, kao što su u Presvetom Trojstvu Otac u Sinu i u Duhu Svetom i tako i Sin u Otcu i Duhu i Duh u Otcu i Sinu. U Sv. pismu kaže se da je čovjek stvoren na 'sliku Božju', a što to drugo znači nego da se u njegovom osobnom i zajedničkom životu treba zrcaliti jedinstvo i različitost osoba Presvetoga Trojstva”, poručio je nadbiskup u propovijedi.

Među brojne svjedoke za trojstvenu vjeru, ubraja se i sv. Vid, koji je mučeničku smrt podnio još kao dječak. “Doista, on je bio, prema ljudskim kriterijima, 'nedorastao dječak', ali je svojom vjerničkom dosljednošću i hrabrošću, nadmašio mnoge koji se prema istim ljudskim kriterijima mogu smatrati odraslima. To znači da postoji i neka drukčija odraslost, odraslost koja nije samo naravna, nego i nadnaravna, jer je plod čovjekove suradnje s darovima Duha Svetoga. Svetci su i posebno mučenici bili u tom višem smislu odrasli i zreli, bez obzira na životnu dob.”

Nadbiskup je vjernike pozvao da u susretu sa svetcima, posebno s mučenicima kakav je bio sv. Vid, njihova vjera bude doista stvarna i životna. “Važno je tako pitati se i ispitivati sami sebe, kako nam se ne bi dogodilo da nam u svijetu privida i glume, kakav je ovaj u kojem živimo, ne bi i vjera postala privid i gluma, a time i sam život. Neka nas zagovor sv. Vida i svih svetih mučenika sačuva od te opasnosti”, zaključio je nadbiskup u propovijedi koju je pročitao mons. Svažić. (ika / gk)