Razgovor sa županom KZŽ mr.sc. Sinišom Hajdaš Dončić

Donosimo Vam prijepis razgovora s Županom Krapinsko-zagorske županije koji je vođen u emisiji “Ispod površine” Radija Marija Bistrica na Dan Državnosti 25. lipnja ove godine. S županom mr.sc. Sinišom Hajdaš Dončićem razgovarao je urednik emisije i voditelj Elvis Lacković, a kako su teme razgovora vrlo aktualne, zanemariv je vremenski odmak od samog dana razgovora:

Elvis: Čast mi je pozdraviti na početku emisije ”Ispod površine” u njezinom prazničnom izdanju na Dan državnosti, župana KZŽ-e mr.sc. Sinišu Hajdaša Dončića. Lijepi Vam pozdrav i dobro došli na frekvenciju 100,4.

Župan: Hvala Vam lijepo. Lijep pozdrav Vama i svim slušateljima Radija Marija Bistrica.

Elvis: Drago nam je da ste se odazvali našem pozivu upravo danas na Dan državnosti, koji se i u Bistrici zanimljivo obilježava, svake godine uz susret umirovljenika KZŽ-e, na kojem ste i Vi prisustvovali.

Župan: Tako je. Ove je bio vrlo važan skup za KZŽ-u, gdje se koordinacija Udruga umirovljenika KZŽ-e tradicionalno druži i gdje se ja kao predstavnik županije, kao župan, uključujem u protokolarni dio i posjet Mariji Bistrici i umirovljenicima, koji su jedan od najvažnijih stupova društva KZŽ-e, a isto tako i osobe o kojima moramo voditi posebnu pažnju i pozor, osobito zbog njihovih potreba, koje su u ovim vremenima krize i recesije još više naglašene, a isto tako ne možemo ih prepustiti niti stihiji zaborava, već moraju biti partneri koji su uključeni u razvoj KZŽ-e.

Elvis: Iza nas su lokalni izbori, koji su po prvi puta donijeli i direktan izbor čelnih ljudi županija, općina i gradova. Što mislite uopće o takvom načinu izbora i usporedba sa bivšim?

Župan: Ovo je bio jedan povijesni korak za RH, gdje su ljudi po prvi puta imali mogućnost glasati za ime i prezime, dakle ne samo za političke stranke, nego za konkretne ljude koji su bili nositelji lista, a isto tako i osobe koji su bili profilirane svojim dosadašnjim radom. No, ne smijemo zaboraviti značaj političkih stranaka. Jer ipak iza tih osoba kriju se nazovimo to, markice političkih stranaka, a još uvijek zapravo jedan veći dio građanstva Hrvatske i KZŽ-e glas prije svega za stranku i isto tako i za čovjeka.

To možemo proanalizirati prema rezultatima u KZŽ-i, gdje nezavisna lista na županijskom nivou nije postigla neki veliki rezultat, dok su velike političke stranke SDP i HDZ imale najbolje rezultate i u cijeloj Hrvatskoj i u KZŽ-i. No jasno, uz taj dio, koji ide uz politički marketing, važna je bila i osobnost svakog kandidata, na općinskoj, gradskoj ili županijskoj razini. Upravo je ta osobnost donijela dodatni impuls, 7 do 10 posto glasova, koji su u svakoj općini ili gradu odlučivali o pobjedniku.

Ovo je jedan dobar početak priče, neposrednih izbora, da se zna za koga se glasa i koja će osoba odlučivati o tome, ali će trebati još vremena da se poslože neke stvari, osobito oko funkcioniranja skupština ili vijeća, da ne bi dolazilo do blokada nekih odluka, kako bi općine, županije i gradovi u Hrvatskoj mogli normalno funkcionirati, da se ne dogodi da upravo zbog neprihvaćanja nekih odluka ili prijedloga da se ne blokira cjelokupni razvoj nekog mjesta, što bi onda izazvalo određenu katastrofu i blokadu i od strane regionalne, državne a isto tako i EU administracije.

Elvis: Građani KZŽ-e upravo su vas izabrali za župana, no kako ste zadovoljni sa ostalim rezultatima vaše stranke i partnera i u županiji i po jedinicama lokalne samouprave u Zagorju

Župan: SDP KZŽ i koalicija koju je predvodio i partneri iz A-HSS-a postigli su dobre rezultate na području županije, gdje smo i pobjednici i u skupštini, a isto tako i ja kao kandidat za Župana. Što se tiče ostalih gradova i općina, tamo gdje je postignuta određena sinergija između četiri stožerne stranke SDP-a, HNS-a, ZDS-a i HSU-a, dakle u tim Općinama, primjerice u Mariji Bistrici ili Oroslavlju, tamo su i te grupacije pobijedile. Tamo gdje se možda nisu mogli dogovoriti ili su se neki programi razlikovali između ove četiri stranke lijevog centra, tamo su postignuti i slabiji rezultati. No, SDP je stranka koja prepušta svojim gradskim i općinskim organizacijama i predsjednicima odluke s kim će koalirati, tako da je zapravo većina uspjeha ili neuspjeha upravo na njima.

Što se tiče županije, mi smo zadovoljni, jer možemo najnormalnije upravljati resursima KZŽ-e. Ali ja se ne bi puno vraćao na izbore, jer izbori su završeni. Sad nam je važno da delamo za dobrobit KZŽ-e, i da zapravo pokušamo stvoriti ono što je bila i naša vizija, to je destinacija ugodna za život rad i odmor, koja uključuje i razvoj ljudskog resursa, obrazovanja, znanja, poduzetništva, poljoprivrede, komunalne infrastrukture. Pozivam sve izabrane općinske načelnike i gradonačelnike, da svi zajedno radimo za bolje sutra u KZŽ-i, i da nemamo podjela na istočni i zapadni dio županije, na lijeve i desne, jer u principu imamo samo jednu županiju, koju moramo učiniti europskom konkurentnom županijom, i koja po svojim prirodnim i kulturnim vrijednostima zaslužuje, ne da bude jedna od najrazvijenijih hrvatskih županija, već zapravo da se okrenemo prema Europi i da pokušamo hvatati korak sa razvijenim europskim regijama.

A to možemo učiniti samo zajedno, bez nekog pretjeranog strančarenja, gledanja ko je iz koje stranke. Još jednom pozivam sve načelnike i gradonačelnike i sve građane ni stanovnike KZŽ-e da radimo svi zajedno za dobrobit naše županije.

Elvis: Nakon osam godina u kojima su u županiji na čelu bile županice, sada mladi župan, među najmlađim županima u Hrvatskoj.

Župan: Da, i ja mislim da sam najmlađi župan u Hrvatskoj, no ako opet pratimo neke parametre i uspoređujemo sa EU, nedavno sam razgovarao sa jednim novinarom koji prati europske izbore i kaže da sam već prestar za europske poglede za uključivanje u politiku. To su dvije velike razlike, no to sve ovisi kako promatramo ulazak u politiku i ulazak u obnašanje vlasti. Ali u okvirima Hrvatske to je dobar podatak.

Elvis: Možete predstaviti svoje glavne suradnike?

Župan: Moj glavni suradnik za gospodarstvo je Anđelko Ferek-Jambrek, dugogodišnji direktor proizvodnje trenutno najjače građevinske tvrtke u KZŽ-i, tvrtke M-profil, tvrtake koja osim u KZŽ-i ima svoje pogone i u Zagrebu i Bosni i u Srbiji. Jedna za hrvatske pojmove multi nacionalna korporacija. On je osoba koja se već i dokazala sa svojim stručnim iskustvom i bit će mi pomoć u kreiranju gospodarskih politika KZŽ-e.

Dožupanica za društvene djelatnosti je Sonja Borovčak, osoba koja je zadnje dvije godina bila županica KZŽ-e, i koja je najviše poznata po projektu stvaranja Zagorske bolnice a isto tako i u velikom radu sa udrugama, sa mladima, društvom Naša djeca. Osoba koja je najbolji izbor za dožupana za društvene djelatnosti jer sa svojim dosadašnjim radom u socijali i u zdravstvu i u nekom razvoju civilnog društva ima najviše iskustva. Smatram da smo dobra kombinacija, mladosti i iskustva i da zajedno možemo odraditi većinu zacrtani projekata i programa, koje smo tijekom kampanje predstavili našim biračima.

Elvis: još uvijek je sam početak mandata, no bili ste uključeni u rad županije na neki način. Kakvo je trenutno stanje? Kako biste ocijenili položaj županije posebice s obzirom na sveprisutnu krizu i recesiju? Kako se ona manifestira u Zagorju?

Župan: Nažalost, u ovom trenutku nažalost, pošto smo mi županija koja je dosta radno intenzivna, koja je prerađivački nastrojena, dakle sa tradicijom i praksom u prerađivačkoj industriji, osobito tekstila, stakla, isto tako metalo prerađivača, kriza se upravo osjetila najprije u sjevernim županijama, koje su izvozno bile najviše orijentirane. To su Međimurska, Varaždinska i Krapinsko zagorska. Zašto? Zato jer su smanjene narudžbe sa svjetskih i europskih tržišta i upravo ta naša poduzeća imala problema u osiguravanju tekuće likvidnosti.

Jedan od tih pokazatelja pogoršanja situacija u KZŽ-i je i zadnje vrijeme i porast broja nezaposlenih, jer su se u zadnje vrijeme neki tekstilni pogoni od Pregrade do Oroslavlja zatvarali, isto tako postoje naznake da će još neka poduzeća smanjiti obujam proizvodnje, što će sasvim sigurno izazvati određene turbulencije na tržištu rada KZŽ-e. No, županija je već samostalno pokrenula jednu liniju za obrtna sredstva, gdje subvencioniramo kamatu, gdje je kamata za krajnjeg korisnika između 5 i 6 %,što je i najmanja kamata trenutno na hrvatskom tržištu, gdje smo s poslovnim bankama dogovorili jednogodišnje aranžmane za poboljšanje tekuće likvidnosti.

To konkretno znači ukoliko neka tvrtka ima posla, ali zbog porasta tekuće likvidnosti u RH, dakle, tekuća likvidnost znači da su tvrtke i država prestali plaćati jedni drugima, nema novca u sustavu, mi smo osigurali tu liniju, za one tvrtke koje imaju proizvod i koji imaju osigurana tržišta, ali upravo zbog neplaćanja ne mogu doći do svojih sredstava, da u tih godinu dana pokušaju premostiti te probleme i na taj način smanjiti pritisak na otpuštanje i smanjiti pritisak na normalno funkcioniranje gospodarstva u KZŽ-i.

Isto tako, naveo sam da se povećava broj nezaposlenih, osobito u radno intenzivnoj industriji. Osobitu pozornost posvetit ćemo već sada u jesen našim socijalnim programima, kako bi ti ljudi bili zbrinuti, dok se ne oporavi gospodarstvo u Hrvatskoj, i u EU, a isto tako i u KZŽ-i. To znači da ćemo pozvat općine i gradove da u svojim proračunima predvide sredstva za subvencije gospodarstva i da predvide sredstva za tzv. tekuće socijalne pomoći, što već imaju predviđeno neke zemlje EU, a nažalost vlada RH kasni. Znači ona je tek sada počela razgovarati o smanjenju radnog tjedna, što je već godinu dana prisutno u Njemačkoj i Sloveniji, a isto tako tek sada je počela razmišljati o nekim direktnim subvencijama izvoznoj industriji, što bi za KZŽ-u predstavljalo jedno olakšanje, jer kao što sam rekao, cijela naša prerađivačka industrija je okrenuta izvozu.

Tu su svi proizvođači tekstila, od Kotke pa do Oroslavlja – Fidaltija i isto tako od metaloprerađivača od Jedinstva iz Krapine i isto tako možemo reći i Vetropack Straže iz Huma na Sutli. Dakle, s one strane s čime smo se prije ponosili, a to je izvozna orijentiranost i na čemu moramo nastaviti, je sada upravo prva bila na naletu krize, ali za njih ja u principu toliko i ne brinem, jer oni su konkurenti i pripremljeni za krizu. Njih muči malo samo trenutno malen nedostatak narudžbe. A imamo sve makroekonomske pokazatelje da će u 2010. godini početi oporavak europskog gospodarstva, što znači da će se i povećati narudžbe, znači vjerojatno će započeti i nova konjunktura odnosno novi ekonomski ciklus.

Elvis: Koji su još trenutni prioriteti u županiji? U što ćete uložiti najviše truda?

Župan: Mi krećemo sa našim projektom 5 puta 1000, već sada rebalansom proračuna u 9. mjesecu, krenut ćemo odmah sa poticajima za ugradnju solarnih kolektora, gdje ćemo pozvati općine i gradove da se pridruže u subvencioniranju KZŽ-i i fondu za energetsku učinkovitost, kako bi taj trošak postavljanja kolektora na zagorske krovove bio što manji za kućanstva. Pokušat ćemo to smanjiti ispod 10 000 kuna, jer po svim izračunima koje je za nas radila energetska agencija, postavljanje energetskih solarnih ćelija na zagorske krovove bi uštedjelo između 30 i 40 % račune za komunalije, struju, vodu, plin, dakle smanjili bi se računi građana.

Time mi djelujemo kroz socijalu i gospodarstvo. Ako smanjim račune, ljudima će ostati više novaca za druge djelatnosti. Drugi projekt je malo drugačija poljoprivredna politika koju ćemo voditi. Ići ćemo na dva temeljna stupa. Jedan je zadržavanje određenog socijalnog statusa zagorskih poljoprivrednika, a druga je posvećivanje malo više pažnje onim održivima i onima koji mogu komercijalno živjeti od poljoprivrede, da pokušamo dostići one naše ciljeve da 1000 gospodarstva živi u KZŽ-i od poljoprivrede. Nakon toga kreće malo više stipendija i potpora učenicima i studentima, gdje ćemo uključiti također i općine i gradove i za kraj mogu reći da su to određeni projekti za našu treću dob, za umirovljenike.

Krećemo sa projektom JPP izgradnje umirovljeničkog doma, koji će biti dostupan za sve stanovnike KZŽ-e, i gdje će biti jedna prihvatljiva cijena smještaja. Razmatramo nekoliko opcija, partneri nam se već javljaju. Nadam se da ćemo početkom slijedeće godine početi graditi taj umirovljenički dom kako bi naša starija populacija mogla uživati, tko se odluči živjeti u tom domu. Izdvojio bih i jednu veliku orijentiranost na projekte EU. Mi smo sada prijavili vrijednost oko 7,5 milijuna eura projekata prema EU.

Ja sam osobno član Nadzornog odbora prekogranične suradnje Hrvatska-Slovenija, kao predstavnik RH i nakon prvog kruga eliminacijskog ciklusa, moram reći da su svi naši projekti prošli, da se nalaze u drugom krugu što bi zapravo donijelo nekih 5 do 6 milijuna eura, dakle što je naše učešće od ukupnog iznosa od 7 milijuna eura, što bi donijelo svježeg novca za razvoj gospodarstva, jer većina tih projekata okrenuta je gospodarstvu, tj. turizmu i poljoprivredi, što bi zapravo i olakšalo funkcioniranje županiji. Dakle, ono što smo rekli, energija, proizvodnja hrane i veća orijentiranost prema europskim projektima. Isto tako imam i dobru vijest za stanovnike istočnog dijela županije. Komisija je vrlo dobro vrednovala projekt brze ceste koja bi trebala doći i do Marije Bistrice, dakle Zabok tj. Oroslavlje-Breznički Hum sa spojem na Mariju Bistricu i koja se nalazi vrlo visoko u prioritetima za financiranje od strane EU, dakle kada uđemo u EU, da možemo tu cestu cijelu financirati sa sredstvima iz EU, jer vidimo da Vlada RH nažalost malo šteka zajedno sa ministarstvom sa izgradnjom ove ceste.

Jasno, znam da je razlog kronični nedostatak novaca, ali i neki drugi prioriteti, koji su nama Zagorcima, a i svim sjevernim Hrvatima malo čudni, a to je gradnja nekih megalomanskih projekata, kao što je pelješki most, koji zapravo nema ekonomskog opravdanja, a vjerujte mi ova cesta je opravdanija od autoceste Zagreb – Split, jer dnevno prolazi njome 11 tisuća vozila, osobito u ovom dijelu od Zaboka do Zlatar Bistrice. No, kažem, ukoliko to nećemo moći postići sa RH, vrlo visoko nam je vrednovan projekt po TNT projektu EU, pa ćemo ga izgraditi preko Unije.

Elvis: Komunalna infrastruktura u županiji? Mogu li općine i gradovi sami nositi se sa komunalnim problemima? Koliko može pomoći županija, a koliko država? Problem vodovoda u nekim sredinama?

Župan: Komunalna infrastruktura je svakako prioritet KZŽ-e, jer bez razvoja komunalne infrastrukture, cesta, vode, odvodnje,željeznice nema ni gospodarskog razvoja u KZŽ-i nema niti komunikacije između gradova i općina. RH će u 9. najkasnije u 10. mjesecu raspisati jedan natječaj pod nazivom IPARD. To je dio pretpristupnog programa IPA namijenjen za razvoj komunalne infrastrukture općina i gradova do 10 tisuća stanovnika. Dakle to su sve općine i gradovi u KZŽ-i osim Krapine, koji će se moći javiti na natječaj po tom programu.

Važno je naglasiti da je taj natječaj bespovratan i da je jedini uvjet da općine i gradovi imaju pripremljenu projektnu dokumentaciju, što znači kompletnu građevinsku dokumentaciju, građevinske dozvole, kako bi se oni na to mogli prijaviti. Što se tiče pomoći županije, dakle mi imamo Zagorsku razvojnu agenciju, koja ima potpisane ugovore sa 20 općine i gradova i koja im po sistemu kupona ili vauchera izrađuje kompletnu projektnu dokumentaciju za natječaje EU. Upravo na taj način, ZARA je ona koja pomaže kod izrade projekata za EU.

Na taj način stvara se sustav uzajamne pomoći, kroz koji mi djelujemo da naše općine i gradovi budu spremni za projekte EU. Najizgledniji je projekt IPARD, koji kreće od 10.mjeseca i na koji su se neke općine i neki gradovi već pripremili. Isto tako pozivam i druge da se pripreme, a mi ćemo kao KZŽ-a također i pomoći kod sufinanciranja, a pokušat ćemo sa poslovnim bankama dogovoriti razne kreditne aranžmane, kako bi pomogli za sufinanciranje. Što se tiče vodovoda i odvodnje, Zagorski vodovod, koji pokriva 3 četvrtine KZŽ-e potpisao je ugovor sa španjolskom konzultantskom kućom za izradu projektnog rješenja kompletne odvodnje. Naš je cilj da Zagorski vodovod preuzme u prvom trenutku 3 četvrtina odvodnje u županiji, jer uz vodoopskrbu, odvodnja je krucijalno pitanje razvoja KZŽ-e, jer ulaskom u EU, nama se određeni zakoni postrožuju.

Elvis: Županija kao posrednik i svojevrsna pomoć u dobivanju sredstava iz raznih programa ili pretpristupnih fondova? Koliko su uopće jedinice lokalne samouprave upoznate sa sredstvima i mogućnošću da se dobe sredstva iz nekih fondova?

Župan: To pretežno ovisi o jedinciama lokalne uprave i samouprave. Nedavno sam bio kao predstavnik Hrvatske u Grčkoj na jednom skupu zemalja južne i jugoistočne Europe, dakle EU, gdje je isključiva tema sastanka bila komuniciranje između jedinica lokalne samouprave i način prenošenja informacija. Jer nije tu samo usko grlo u KZŽ-i ili Hrvatskoj. Uzmimo primjer Grčke. Većina prefektura ima problema sa dobivanjem informacija.

Mi smo još prije u ZARI pokrenuli projekt tzv. info portala, da svaka Općina i grad koja potpiše ugovor sa županijom da dobiva informacije o projektima i programima na koje se mogu javiti. Neki načelnici i gradonačelnici progresivno razmišljaju o budućnosti, do neki pasivno čekaju, što je zapravo sam sustav koji pripada prošlosti.

Elvis: Županije će očito i u ovom mandatu biti od pomoći?

Župan: Da. Županija će biti otvorena prema svim gradovima i općinama u županiji. Otvorit ćemo i još neke servise, obavještavanje sms-om, kako bi i na taj način oni koji se ne služe internetom, bili obaviješteni o projektima i programima na koje se mogu javiti.

Elvis: Kakva je situacija sa poljoprivredom i koji su slijedeći koraci županije?

Župan: Prije svega pojačat ćemo suradnju sa Hrvatskim zavodom za poljoprivredno-savjetodavnu službu. Od sljedeće godine krenut će poticaj, što je i preporuka Ministarstva poljoprivrede, uz veću edukaciju stanovništva koje se želi baviti poljoprivredom. Uz to ćemo kroz projekte EU, pokrenuti nekoliko novih županijskih projekata.

To će biti prije svega pomoć osobama za koje smatramo da imaju razvojnu šansu opstati na poljoprivrednom tržištu. Ukoliko osoba već nešto radi, a želi malo povećati tu svoju proizvodnju, mi ćemo preuzeti za tu osobu određen teret pribavljanja dokumentacije, olakšavanja samog procesa gradnje određenih objekata. Većina naše poljoprivrede politike bazirat će se na proizvodnji povrća, cvijeća, mlijeka, sira i određenih starih tradicijskih zagorskih proizvoda i pokušaja vezanja određenih proizvođača u neke grozdove, klastere, kako bi bili konkurenti.

Jedan od naših prioriteta je proizvodnja hrane, pa ćemo tako i malo drugačije okrenuti županijski poljoprivredni proračun, kako bi zadovoljili dvije komponente. Jedna je socijalna održivost stanovništva koje se bavi poljoprivredom, a drugi veći dio ćemo staviti na neke naše prioritete, koji su definirani u našoj razvojnoj strategiji.

Elvis: Turizam – kakva je tu uloga Županije? Kultura, udruge, sport?

Župan: Turizam je strateški pravac razvoja KZŽ-e. Zagorje je bogato termalnim izvorima vode, imamo kulturne spomenike, pa i ovdje u Mariji Bistrici marijansko svetište. Mi smo već pokrenuli projekt u Stubičkim Toplicama, gdje se planira izgradnja jednog vrhunskog ugostiteljsko –turističkog sadržaja na razini 4 zvjezdice, koje bi zapravo riješilo problem razvoja, nazovimo to stubičkog klastera, na koji se veže i Marija Bistrica, gdje sa g. Andabakom i Koncernom ”Sunce” imamo stvarno dobru suradnju, i koji je i ovdje u Mariji Bistrici u rekordnom vremenu obnovio hotel i očekuje se njegovo otvorenje, što će biti još jedan veliki doprinos razvoju zagorskog turizma, jer nas u Zagorju upravo najviše muči smještajni kapaciteti.

Stoga ćemo mi dati veliki naglasak na razvoj osnovne turističke infrastrukture, a to su smještajni kapaciteti i hoteli. Mi smo kroz europske projekte stvorili tzv. osnovu za dopunske proizvode. Stvorili smo vinske ceste, agroturizam, med, neke autohtone poljoprivredne izvorne proizvode. Sada se moramo više posvetiti razvoju osnovne turističke infrastrukture, a to je izgradnja hotela i smještajnih kapaciteta. Tu je projekt Stubaki, Marija Bistrica, te projekt Tuheljskih Toplica i Kumrovca, projekt sa Hrvatskim nogometnim savezom, da se zapadni dio uz Sloveniju gospodarski i turistički pokrene.

Nastavljamo sa potporama u turizmu, kroz projekte Europske unije koji su i naglašeni na komunalnu infrastrukturu i turizam. A više pažnje ćemo posvetiti strateškom investiranju a to je izgradnja smještajnih kapaciteta. Uz Stubake, Mariju Bistricu, Tuheljske Toplice i Kumrovec tu su i Šemničke Toplice te Sutinske Toplice.

Elvis: Za kraj riječ o kulturi i sportu?

Župan: Mi ćemo i dalje pomagati kroz natječaje i kulturu i sport, s tim da ćemo malo granirati koji su projekti od europskog, koji od nacionalnog, a koji od regionalnog značaja. Ti će projekti dobiti svoje zasebne stavke u proračunu, i neće se morati javljati na natječaj, dok će za druge udruge isto to biti malo redefinirano, ali točno će se znati koja djelatnost ima u okviru tog natječaja koliko novaca. Malo će se promijeniti, ali će i dalje udruge dobivati sredstva, uz planiranje kako od strane udruga, tako i od strane županije.

Elvis: Poruka za kraj i čestitka.

Župan: Ja bi htio da se malo prisjetimo u povodu Dana Državnosti nekoliko važnih datuma i godina u hrvatskoj povijesti. Prije svega je to 1943. kada je ZAVNOH RH, nakon kapitulacije Italije, donio odluku o pripojenju matici državi Istre, Kvarnera i Dalmacije, od strane fašističke Italije, koji su bili okupirani. Nakon toga to je 1944. i povijesna odluka o osnivanju prve vlade Federativne republike Hrvatske, i upravo na tom nasljeđu je 1991. u mjesecu Svibnju održan referendum na kojem je 94 posto građana RH glasalo za osamostaljenje RH od SFRJ.

I upravo kao rezultat referenduma Sabor je na današnji dan 1991. godine donio ustavnu odluku o samostalnoj i suverenoj RH. I isto tako u to vrijeme tu odluku je donijela i Republika Slovenija. Pa bi bilo dobro da se naši partneri iz susjedne Slovenije sjete da smo tih godina zajedno krenuli u određenu borbu i bilo bi dobro da mi tu borbu danas nastavimo u sklopu EU-e, ne borbu pištoljima i oružjem, već borbu konkurentnim proizvodima i inovacijama, turizmom i da zajedno dijelimo sudbinu svih naroda EU-e i da zajedno stvaramo bolju i pravedniju Europu, i bolju i pravedniju Hrvatsku i bolju i pravedniju Sloveniju.

Uz ovaj moj završni monolog, gdje sam se prisjetio nekih povijesnih datuma, svim slušateljima Radija Marija Bistrica od srca čestitam Dan Državnosti i dab se sjete svih građana RH, kroz povijest, koji su dali svoje živote za našu državu.

RMB