Proslavljena 350. obljetnica postojanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

U ponedjeljak 11. ožujka u Nadbiskupskome pastoralnom institutu u Zagrebu proslavljena je 350. obljetnica Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Visoka obljetnica obilježena je svečanom sjednicom Fakultetskog vijeća na kojoj su sudjelovali veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik HBK mons. Želimir Puljić, mnoštvo biskupa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije, redovnički poglavari i poglavarice, prof. dr. Željko Tanjić rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta te nositelji političke i akademske vlasti na čelu s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem, potpredsjednikom Sabora Republike Hrvatske akademikom Željkom Reinerom, rektorom Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damirom Borasom, potpredsjednikom Hrvatske akademije znanosti umjetnosti akademikom Davorom Miličićem i drugi uzvanici. Na svečanosti su sudjelovali mitropolit Zagrebačko-ljubljanski gospodin Porfirije Perić, te ostali predstavnici kršćanskih crkava i zajednica, dr. sc. Aziz ef. Hasanović predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj kao i drugi predstavnici religijskih zajednica. Na početku svečanosti okupljene je pozdravio dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta prof. dr. fra Mario Cifrak istaknuvši zadovoljstvo što proslavom visoke obljetnice Katolički bogoslovni fakultet kao drevna visokoobrazovna crkvena ustanova cjelokupnoj hrvatskoj javnosti pokazuje svoj jedinstveni povijesni doprinos ali i aktualnu zauzetost u izgradnji hrvatskog društva. Veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kardinal Josip Bozanić, zahvalivši fakultetskoj zajednici na svakom doprinosu Zagrebačkoj nadbiskupiji, sveopćoj Crkvi, hrvatskome narodu i društvu na području znanosti, odgoja, obrazovanja i kulture, u svom je pozdravnom govoru istaknuo da je nemoguće obuhvatiti sve što se dogodilo u prošlim stoljećima, ali da je zato moguće naglasiti ono što je ostalo i što ostavlja oslonce i uporišta za pogled u budućnost, znajući da ni prijašnja vremena nisu bila bez jednakih ili sličnih pitanja s kakvima se mi danas susrećemo. „Katolički bogoslovni fakultet ima specifično poslanje u odnosu na život Crkve i u odnosu na hrvatsko društvo. On omogućuje i pospješuje dubinu i širinu crkvenosti, poznavanje i svjedočenje kršćanske vjere te uključenost u raznolikost pastoralnoga djelovanja“, rekao je Kardinal. U odnosu na hrvatsko društvo Kardinal je naglasio da Fakultet pak nudi dragocjena gledišta, tumačenja i poveznice za proširivanje susreta vjere i kulture, u kojemu se ostvaruje suodnos čovjeka i Boga po otajstvu spasenja u Kristu. „Da bi Radosna vijest mogla biti priopćena, teologija pomaže da ona susretne ljudsku kulturu i postane njezinim sastavnim dijelom. To se događa raznim komunikacijskim putovima, među kojima su i znanstveni pristupi i umjetnički izražaji“, istaknuo je Veliki kancelar. U svom se govoru kardinal Bozanić na poseban način osvrnuo na zadaći teologije kao znanosti kazavši da ona povezuje vjernost Objavi i vjernost čovjeku, odgovarajući na znakove vremena, pružajući odgovore na najdublja pitanja o smislu života te spajajući produbljivanje objavljene istine i zauzimanje za čovjeka i svijet. „Teologija je, čuvajući polog vjere, a pozivajući u pomoć Predaju, uvijek otvoren prostor istodobnoga razmatranja i propitivanja jezgre, rubova i granica. Ona nije zatvorena i nije skučena daleko od životne stvarnosti, nego je prisutna u konkretnome vremenu i okolnostima u kojima žive ljudi. Crkvi je trajno potreban rast u Božjoj riječi i u razumijevanju Istine a teolozi i sami trebaju najprije znati slušati, da bi mogli govoriti“, rekao je Kardinal na tragu učiteljstva pape Franje u Apostolskoj pobudnici o naviještanju evanđelja u današnjem svijetu Radost Evanđelja. Osvrćući se na sadašnji društveni kontekst u kojem Katolički bogoslovni fakultet i teologija općenito vrše svoje poslanje kardinal Bozanić je naglasio da se Hrvatska nalazi u Europi koja prolazi kroz ozbiljnu krizu identiteta, obilježenu otvaranjem raznih egzistencijalnih praznina, u kojima lako progovara prijetnja samoće, ravnodušnosti, sukoba i nasilja. „Ondje gdje nedostaju odgovori koji bi bili sposobni ispuniti tu prazninu, razvija se ozračje nepoštivanja otajstva života. Ti procesi postaju novi izazovi za život po Evanđelju. Stoga svoju kršćansku vjeru trebamo trajno izricati na način koji pridonosi kršćanskim vrjednotama ne samo u bioetičkim pitanjima nego i u svemu što se tiče dostojanstva čovjeka, brige za stvoreni svijet, razvoja tehnike, oblikovanja i primjene zakonskih rješenja, odgoja i obrazovanja“, rekao je Kardinal. Na kraju svog govora Kardinal je izrazio molitvenu nakanu da u zahvali Bogu na svim nastavnicima i studentima koji su utkali sebe u proteklih 350 godina djelovanja KBF-a, Duh Sveti i danas vodio ovu drevnu akademsku zajednicu kako bi bila evanđeoski i akademski privlačna. U svom obraćanju predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković čestitao je Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu visoki jubilej istaknuvši da je usprkos mnogim promjenama akademskog statusa koje su se kroz njezin povijesni hod dogodile Fakultet ostao vjeran dugoj i bogatoj tradiciji te da u neprekinutu trajanju djeluje još i danas. Predsjednik Vlade osvrnuo se na jedinstven doprinos Katoličke crkve i njezinih odgojno obrazovnih institucija na razvoj hrvatskog identiteta istaknuvši da se povijest hrvatskog naroda ne može razumjeti bez uloge Katoličke crkve koja je bila nositeljica i čuvarica vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta hrvatskog naroda. „Katolički bogoslovni fakultet, kao suvremen i moderan fakultet, nositelj znanstvenog, istraživačkog, nastavnog, kulturnog i duhovnog rada na znanstvenim poljima filozofije i teologije može nastaviti pridonositi tom cilju, jednako kao ostale obrazovne institucije Katoličke Crkve u Hrvatskoj“, rekao je Predsjednik hrvatske vlade. Zahvalivši svima koji su pridonijeli rastu i procvatu tog fakulteta, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić rekao je kako je zadaća svakog učilišta biti čuvar osjetljivosti istine i dobrote, sa sviješću da povijest ne počinje od nas. “Poželio bih u ovoj svečanoj prigodi Dana Fakulteta, neka se duh suradnje osobito njeguje i napreduje, upravo onako kako i stoji u Statutu ove časne ustanove – ‘da će odgajati i obrazovati osobe koje svojim duhovnim, intelektualnim i moralnim vrlinama i kompetencijama mogu pridonijeti rastu Božjega kraljevstva na zemlji i vršenju poslanja mjesne i univerzalne Crkve’”, rekao je mons. Puljić. Svečanom skupu obratili su se i potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Davor Miličić, predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. Dalibor Renić te predstavnici Bogoslovnih fakulteta iz Ljubljane i Beograda. Program su izvođenjem korizmenih napjeva obogatili članovi Mješovitog pjevačkog zbora i orkestra studenata Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Povodom Dana Fakulteta jutros je održana i promocija 123 novih diplomanata i dodjela nagrada zaslužnim studentima. (Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije)