Predstavljene glavne teme i zaključci 42. plenarnog zasjedanja HBK-a

Konferencijom za medije u četvrtak 31. ožujka u novome sjedištu Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkome Ksaveru predstavljene su glavne teme i zaključci 42. plenarnoga zasjedanja HBK-a, o čemu su govorili riječki nadbiskup Ivan Devčić, pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski, hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk te gospićko-senjski biskup Mile Bogović.

Predsjednik Odbora HBK-a za sredstva društvenih komunikacija mons. Devčić istaknuo je kako je jedna od glavnih točaka u radnome dijelu zasjedanja bilo drugo čitanje dokumenta HBK-a posvećeno apostolatu laika, koji priprema Vijeće za laike HBK-a. Najavljeno je još jedno čitanje dokumenta na jesenskome plenarnom zasjedanju, nakon čega je predviđeno usvajanje toga dokumenta.

Glavna je tema zasjedanja bila priprema dolaska pape Benedikta XVI. u Hrvatsku, kazao je mons. Devčić dodajući da su na zasjedanju podnesena i izvješća o radu pojedinih tijela HBK-a, kao i godišnje izvješće o radu Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu. Dodao je i kako su biskupi vjernicima sa zasjedanja uputili poruku povodom popisa stanovništva, te kako su petak 8. travnja odredili kao Dan molitve za domovinu.

O glavnoj je temi zasjedanja, Papinu pohodu Hrvatskoj 4. i 5. lipnja, detaljnije govorio mons. Gorski, predsjednik Odbora Zagrebačke nadbiskupije za pripremu pohoda svetog oca Benedikta XVI. Hrvatskoj. Istaknuo je kako se na zasjedanju detaljnije razgovaralo o sadržajima i tehničkim pitanjima organizacije samoga pohoda, koji će se održati u znaku obitelji. Kazao je kako su za susrete na Trgu bana Jelačića s mladima i na hipodromu s obiteljima već pripremljeni i pretprogrami, najavivši kako će o detaljima organizacije javnost biti obaviještena na konferenciji za medije za desetak dana.

Predsjednik Vijeća HBK-a za misije mons. Štambuk govorio je o novostima na području misija, u kojima u raznim dijelovima svijeta djeluje oko stotinu Hrvatica i Hrvata koji, osim što su prvi navjestitelji evanđelja, ujedno su i svojevrsni “veleposlanici naše Crkve i našega naroda”, ali i graditelji bolnica i škola te odgojitelji. Spomenuo je i kako je u ponedjeljak 28. ožujka izvršena primopredaja misijskoga ureda, a mjesto ravnatelja Papinskih misijskih djela od dr. Milana Špehara na petogodišnji je mandat preuzeo svećenik Varaždinske biskupije Antun Štefan. Biskup Štambuk najavio je i ljetni susret misionara koji će se početkom srpnja održati u Varaždinu.

O novome tijelu HBK-a, Komisiji za hrvatski martirologij, govorio je mons. Bogović koji je istaknuo kako je cilj nove komisije odazvati se pozivu Ivana Pavla II. koji je na pragu trećega tisućljeća pozvao sve narode da popišu svoje mučenike “koji su znali živjeti i umrijeti za druge”. Istaknuo je kako je u čast hrvatskih mučenika izgrađena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini, te je najavio kako bi ta crkva trebala biti posvećena ove jeseni na Dan hrvatskih mučenika.

Biskup Bogović kazao je kako je na zasjedanju HBK-a predstavio i nedavno doneseni Zakon o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugoga svjetskog rata. Biskupi, kazao je, podržavaju taj zakon te će sa svoje strane učiniti sve da on bude što više i što bolje provediv. Istaknuo je kako biskupi podržavaju i obilježavanje Dana žrtava totalitarističkih režima, slijedom odluke Europskoga parlamenta te predlažu da to obilježavanje bude između 23. kolovoza i 9. rujna, kada se slavi Dan hrvatskih mučenika.

“Biskupi također podržavaju napore Ministarstva unutarnjih poslova da se istraže zločini nad žrtvama koje se nalaze u masovnim grobnicama i da se ukaže na njihove počinitelje”, kazao je mons. Bogović.

Biskup Bogović rekao je nekoliko riječi i o inicijativi “svehrvatskoga groba”, o čemu nije bilo riječi na zasjedanju HBK-a, ali se ovih dana o toj temi pisalo u nekim medijima. Podsjetio je da je prijedlog da “svehrvatski grob”, “u koji bi bile položene sve kosti iz raznih grobišta i jama gdje su stradalnici nedolično ljudima bačeni da im se zatre ime i trag”, bude na Krbavskome polju podno Crkve hrvatskih mučenika.

“Ne bi bilo potrebno prenositi kosti ako se grobište identificira, istraži i primjereno obilježi”, kazao je mons. Bogović, dodajući kako se mislilo na ona grobišta u kojima se nalaze žrtve koje se ne mogu identificirati. (iu, gk)