Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici u suradnji sa Središnjicom Matice hrvatske organizira dvodnevni interdisciplinarni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem ”Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića ‒ ”tiho žarište“ Hrvatskog narodnog preporoda i Matice Ilirske” i Svečanu akademiju u povodu 175. obljetnice osnivanja Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića. Znanstveno-stručni skup u Bluesun hotelu Kaj otvorenog je tipa, i počeo je u petak u 14 sati. Prije pocetka radnog dijela sve je pozdravila dr. sc. Snježana Husinec, predsjednica Ogranka Matce hrvatske u Mariji Bistrici, a skup su pozdravili i svi odreda pohvalili organizatore i rof. dr. sc. Stipe Botica, potpredsjednik Matce hrvatske, porf. dr. sc. Alojz Jembrih, nekadašnji župnik u Mariji Bistrici mons. Lovro Cindori, današnji bistrički župnik preč. mr. Domagoj Matošević i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički. Nakon toga održan je prvi dio skupa, koji je završio prikazivanjem prvog hrvatskog igranog filma ”Lisinski” Oktavijana Miletića iz 1944. godine, koji je većim dijelom sniman u Mariji BIstrici. Skup se nastavlja u subotu u 9 sati, također u Bluesun hotelu Kaj, a od 17 sati u Domu kulture u Mariji Bistrici počinje svečana akademija na kojoj nastupaju Klapa Bistrica, Lidija Horvat Dunjko, sopran i Mario Čopor, glasovir, Dunja Bontek, violina, Dramska skupina Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici, Zbor Glazbene škole Marija Bistrica i Limena glazba KUD-a Lovro Ježek. Izvodit će se glazba preporodnog doba, te su na programu uglavnom djela Vatroslava Lisinskog i Ferde Livadića.
Kratki opis projekta:
U vrijeme velikih kulturno-političkih previranja u Hrvatskoj i cijeloj Habsburškoj Monarhiji, tridesetih i četrdesetih godina 19. stoljeća, mnogi znameniti hrvatski intelektualci okupljali su se u Mariji Bistrici. U bistrički župni dvor, gdje im je gostoprimstvo i svesrdnu podršku pružao bistrički župnik, prevoditelj i promicatelj kulture, danas nepravedno zaboravljeni opat Ivan Krizmanić, dolazili su tih godina Ljudevit Gaj, Dragutin Rakovac, Stanko Vraz, Dragojla Jarnević, Vatroslav Lisinski i drugi hrvatski ilirci, te neki preporoditelji iz drugih slavenskih zemalja. Prema dostupnim povijesnim izvorima u okrilju marijabistričkih druženja razvijala se ideja o osnutku Matice ilirske, a osmišljavali su se i neki drugi projekti hrvatskog narodnog preporoda.
Spomenute povijesne spoznaje potaknule su Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici da uz podršku Središnjice Matice hrvatske, a u povodu 175. obljetnice osnutka Matice ilirske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića, osmisli projekt „Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda“. Ciljevi projekta su potaknuti istraživanja života i djela zaboravljenog hrvatskog velikana i bistričkog župnika Ivana Krizmanića te događanja u Mariji Bistrici u doba njegove župničke službe, kao i ukazati na povijesnu ulogu Marije Bistrice kao okupljališta preporodnih domoljuba u povijesnim procesima toga doba i stvaranju Matice ilirske. Prikupljeni egzaktni podaci, potvrđeni od znanstvene javnosti, bit će trajno zabilježeni u vidu zbornika sa znanstvenog skupa te spomen-ploče, čime će se stvoriti temelj za daljnje projekte u kulturi i turizmu pomoću kojih bi se Marija Bistrica dodatno profilirala kao mjesto bogate kulturno-povijesne baštine, koje je, kako u crkvenoj, tako i u svjetovnoj povijesti Hrvatske zauzimalo značajno mjesto.
Projekt se sastoji od nekoliko segmenata:
- Međunarodni interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: ¨Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića – „tiho žarište“ hrvatskog narodnog preporoda i Matice ilirske“
- Svečana akademija u povodu 175. godišnjice osnutka Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića
- Podizanje spomen-ploče Ivanu Krizmaniću i osnivanju Matice ilirske
- Polaganje vijenca na grob Ivana Krizmanića
- Izložba „Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda“
- Tiskanje zbornika radova sa znanstveno-stručnog skupa
Partneri: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Svetište Majke Božje Bistričke, Turistička zajednica Općine Marija Bistrica i Bluesun hotel Kaj, a Pokrovitelji su Krapinsko-zagorska županija i Općina Marija Bistrica.
PROGRAM SKUPA
Subota, 4. veljače 2017. (Bluesun hotel Kaj, Marija Bistrica; konferencijska dvorana)
9:00 – 11:00 Prvi blok izlaganja
9:00 – 9:20 Arijana Kolak Bošnjak
Ženske figure u ilirskom pokretu – Paulina Gaj
9:20 – 9:40 Romina Gorički
Dragojla Jarnević – prva žena hrvatskoga narodnog preporoda
9:40 – 10:00 Andraž Jež
Stanko Vraz in Marija Bistrica – A History of the Illyrian Movement in a Nutshell
10:00 – 10:20 Suzana Coha
Kajkavska književnost i kultura u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
10:20 – 10:40 Alojz Jembrih
Rukopisni književni opus Ivana Krizmanića u kroatističkim istraživanjima 20. i 21. stoljeća
10:40 – 11:00 Rasprava
11:00 – 11:30 Stanka
11:30 – 12:00 Predstavljanje knjiga:
Bojana Schubert: “U suton kajkavskog književnog jezika: povijesnosociolingvistička analiza jezika Ivana Krizmanića”
Ivan Lupić i Bojana Schubert: “Prvi hrvatski Shakespeare”
Predstavljaju: Diana Stolac i Bojana Schubert
12:00 – 13:40 Drugi blok izlaganja
12:00 – 12:20 Snježana Husinec
Ivan Krizmanić između preporodne ideologije i vlastite jezične prakse
12:20 – 12:40 Diana Stolac
Odnos kajkavštine i štokavštine u djelu Tituša Brezovačkoga i Ivana
Krizmanića
12:40 – 13:00 Karolina Vrban Zrinski
Kanižlićeva Sveta Rožalija u kajkavskom prijevodu Ivana Krizmanića
13:00 – 13:20 Bojana Schubert
Što nam dnevnički zapisi Dragojle Jarnević nastali u Mariji Bistrici otkrivaju o vanjskoj povijesti hrvatskoga jezika?
13:20 – 13:40 Rasprava
13:40 – 14:40 Stanka za ručak
14:40 – 16:00 Treći blok izlaganja
14:40 – 15:00 Ivan Peklić
Preporodno djelovanje Sidonije Rubido Erdödy s posebnim osvrtom na veze s Marijom Bistricom
15:00 – 15:20 Jadran Jeić
Eduard Fink – svećenik i ilirski glazbenik
15:20 – 15:40 Damir Galoić
Antun Kirschhofer – hrvatski violinist i veleposjednik u Mariji Bistrici
15:40 – 16:00 Rasprava
16:00 Zatvaranje skupa
Subota, 4. veljače 2017. (Dom kulture)
Svečana akademija u povodu 175. obljetnice osnivanja Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića
Program: Klapa Bistrica Lijepa naša
Lidija Horvat Dunjko, sopran i Mario Čopor, glasovir
Vatroslav Lisinski: Ljubav i zloba – arija Ljubice
(libreto: Dimitrija Demeter)
Vatroslav Lisinski: Dvije ptice
(stihovi: Petar Preradović)
Dunja Bontek, violina
Vatroslav Lisinski: Uvertira za klavir i violinu
Dramska skupina Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici
Ivanu Krizmaniću i njegovim ilirskim prijateljima u spomen
Klapa Bistrica
Ferdo Livadić: Još Hrvatska ni propala
(stihovi: Ljudevit Gaj)
Vatroslav Lisinski: Prosto zrakom ptica leti
(stihovi: Dimitrija Demeter)
Zbor Glazbene škole Marija Bistrica
Vatroslav Lisinski: Moja lađa
(stihovi: Petar Preradović)
Limena glazba KUD-a Lovro Ježek
Jelačić
Kano mi gora
Voditeljica: Jelena Januš Grbić
