Pismo hrvatskih biskupa povodom pristupnih pregovora za ulazak u EU


“S današnjim danom zacijelo će prestati razmišljanja i nagađanja o tome kakav stav ima Hrvatska biskupska konferencija i biskupi u njoj o ulasku Hrvatske u Europsku Uniju i općenito o EU”, rekao je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup mons. Marin Srakić na predstavljanju “Pisma hrvatskih biskupa povodom pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju”.

Predstavljanje je održano u ponedjeljak 22. ožujka u prostorima Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, a osim njezina predsjednika o Pismu su govorili predsjednik Komisije HBK za odnose s Europskom Unijom zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić te članovi te Komisije riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić i novoimenovani zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić.

“Naši biskupi, dosljedni stavu svoje Crkve i kroz prošlost i u zadnje vrijeme, budno prate što se događa u hrvatskome narodu. Zbog toga su se željeli obratiti u prvom redu katoličkoj javnosti, a i široj javnosti, sa svojim stavom povodom pristupnih pregovora… U prvome redu mi konstatiramo činjenicu da je legitimna vlast pokrenula taj proces za Hrvatsku… S druge strane, konstatirajući to, želimo ukazati na ono što donosi prednost na tom putu, ali i na neke moguće probleme koji se pojavljuju”, rekao je o razlozima i sadržaju pisma kardinal Bozanić.

Pismo je podijeljeno u četiri dijela. U prvome dijelu koji nosi naslov “Što su željeli utemeljitelji Europske Unije?” ukazuje se na izrazito kršćansko nadahnuće “otaca” današnje Unije Roberta Schumana, Jeana Moneta, Konrada Adenauera i Alcida de Gasparija. U drugome se ukazuje na načelne simpatije poslijeratnih papa – osobito pape Ivana Pavla II. – prema projektu europskoga ujedinjenja, uz trajno upozoravanje na kršćanske korijene Europe, na opasnost od zatvaranja u sebe, od relativizma…

U trećemu dijelu koji je predstavio mons. Devčić ističu se pozitivne (slobodan ulazak u asocijaciju, osiguranje mira na kontinentu…) i negativne (povremena neprincipijelnost, tinjajući nacionalizmi, a nadasve kriza vrjednota čiji su izričaj nepravedni zakoni) strane Unije s crkvenog stajališta.

Četvrti se dio – predstavio ga je mons. Puljić – odnosi na odnos Hrvatske prema EU. Ističe se potreba informiranja građana kako bi mogli donijeti pravu odluku na referendumu, odgovornost hrvatskih političara u zastupanju nacionalnih interesa te očuvanje vlastita identiteta i vrijednosti.

Na kraju konferencije na novinarsko pitanje o kvaliteti informiranja hrvatske javnosti, kardinal Bozanić je između ostaloga rekao: “Često puta se pod zastavom Europe i Europske Unije, te potrebe za ulaskom u EU, nude razni sadržaji s kojima strukture EU-a nemaju nikakve veze. Zato je dobro uočiti i naglašavati što spada na Uniju, a što na nacionalne vlasti. EU nije sve koncentrirala u Bruxellesu i zacijelo će respektirati stavove država i naroda.”

Političari se ne smiju odnositi podanički “prema nekim prijedlozima koji dolaze od određenih lobija a predstavljaju se kao EU”, rekao je kardinal Bozanić. (dg, gk)