Papin govor u sjedištu UN-a

Zajednički dom svih ljudi mora se temeljiti na poštovanju svetosti života

slika

U govoru koji je u petak 25. rujna održao pred sudionicima 70. Opće skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku, papa Franjo dodirnuo je bolne točke današnjega društva, pozvao na kolektivni ispit savjesti, te potaknuo na žurnu, istinsku i konkretnu primjenu temeljnih načela UN-a u službi općega dobra i svih ljudi, ukazavši na konkretne nedosljednosti kao i na korake koje bi ta organizacija trebala poduzeti da bi ispunila svoju zadaću.

Nakon povijesnoga osvrta na ulogu UN-a papa Franjo je – kako prenosi Vatikanski radio – kazao kako se zadatak UN-a može vidjeti kao razvoj i promicanje suvereniteta prava, znajući da je pravednost neizostavno sredstvo u ostvarenju ideala univerzalnoga bratstva. “Ograničenje moći ideja je ugrađena u samome pojmu pravednosti. To znači da se nijedan pojedinac ili skupina ne mogu smatrati svemoćnima i ovlaštenima da gaze dostojanstvo i prava drugih osoba ili društvenih skupina. Danas na svjetskoj sceni vidimo mnoga lažna prava ali istodobno i velika područja bez ikakve zaštite – prije svega žrtve zloporabe moći: veliki je broj isključenih osoba. Potrebno je stoga poduprijeti i osnažiti njihova prava, osnažujući zaštitu okoliša te stati na kraj svakom isključivanju”, istaknuo je Sveti Otac.

Spomenuo je i pravo okoliša, njegovu zloporabu i uništavanje, koji su povezani s isključivanjem. Egoistična žudnja za materijalnim blagostanjem i neograničenom moću, dovodi do zloporabe isključivanja slabih i manje sposobnih, upozorio je Papa, dodavši da je gospodarska i društvena isključenost potpuna negacija ljudskoga bratstva i najteži napad na prava čovjeka i na sam okoliš. “Najviše trpe najsiromašniji. Ove i ovakve pojave danas čine toliko raširenu kulturu odbacivanja. Stanje isključenosti i nejednakosti svima nam u svijest doziva odgovornost za takvo stanje, zbog čega, sa svima onima koji očekuju prijeko potrebna i učinkovita rješenja podižem svoj glas”, kazao je Sveti Otac.

Papa je rekao da je usvajanje Agende 2030. za održivi razvoj važan znak nade. Ipak, samo svečano usvajanje zadaća, pa i onda kada čine neophodan korak naprijed prema rješenju problema, nisu dovoljni, upozorio je. Pravednost, prema svojoj klasičnoj definiciji, u sebi kao središnji element sadrži stalnu i trajnu volju. Pravednost je stalna i trajna volja dati svakome njegovo pravo. Papa je ukazao i na žalosne posljedice kao što su trgovina ljudima, ljudskim organima i tkivima, spolno izrabljivanje djece, ropski rad, prostitucija, trgovina drogom i oružjem, terorizam i organizirani međunarodni kriminal.

Ne treba ni u jednom trenutku smetnuti s uma da je političko i gospodarsko djelovanje učinkovito jedino kao mudro djelovanje, vođeno pojmom pravednosti i ako postoji svijest da se s druge strane planova i programa nalaze konkretne osobe, jednake onima koji vladaju, koje žive, bore se i pate te su umnogome osuđeni na bijedu i obespravljenost, ustvrdio je Papa.

Cjeloviti ljudski razvoj i poštovanje ljudskoga dostojanstva ne mogu se nametnuti, nego se stvaraju i ostvaruju od strane svakoga pojedinca, obitelji i u zajedništvu s ostalim ljudima i u pravednom odnosu prema ambijentu u kojemu se ljudsko društvo razvija. To pretpostavlja i zahtijeva pravo na obrazovanje, pa i za djevojčice koje su u nekim područjima isključene – da se na prvom mjestu poštuju i osnaže prava obitelji na odgoj i pravo Crkvi i ostalih društvenih sastavnica na potporu i suradnju s obiteljima u odgoju djece. Tako shvaćen odgoj u osnovi je ostvarenja Agende 2030. i za ozdravljenje okoliša. Vladajući imaju učiniti sve kako bi svi imali minimalnu materijalnu i duhovnu osnova za učinkovito održavanje njihova dostojanstva; osnivanje i održavanje obitelji – temeljne stanice svakoga društvenoga razvoja.

Apsolutni su minimum na materijalnoj razini kuća, posao i zemlja; a na duhovnoj razini to je sloboda duha, koja podrazumijeva slobodu vjere, pravo na obrazovanje te ostala građanska prava, istaknuo je papa Franjo. To će biti mjera i najjednostavniji pokazatelj ostvarenja Programa za razvoj. Ti stupovi cjelovitoga ljudskoga razvoja imaju zajednički temelj – pravo na život; pravo na egzistenciju same ljudske naravi.
Ekološka kriza, zajedno s uništavanjem velikoga dijela bio-različitosti, može ugroziti i samu opstojnost ljudske vrste, upozorio je Sveti Otac. Loše posljedice neodgovornoga i zloga upravljanja svjetskim gospodarstvom, potaknutim isključivo ambicijom prema dobiti i moći, treba biti poziv na ozbiljno razmišljanje o čovjeku. Zaštita okoliša i borba protiv isključivanja zahtijevaju priznanje moralnoga zakona upisana u samoj ljudskoj naravi, što uključuje i naravnu razliku između muškarca i žene i poštovanje života u svim njegovim fazama i dimenzijama.

Sveti je Otac upozorio i da je rat poricanje svih prava i dramatični napad na okoliš. Ako se želi ostvariti istinski i cjeloviti ljudski razvoj za sve, treba stalno i neumorno izbjegavati rat. U tom je smislu potrebno osigurati vladavinu prava i neumorno pribjegavati pregovorima i posredništvima, kako predlaže i sama Povelja UN-a. Poštovanjem te transparentnom i iskrenom primjenom Povelje, bez skrivenih i dvosmislenih namjera, dovest će do mira, istaknuo je Sveti Otac.

Preambula i prvi članak Povelje UN-a pokazuju temelje međunarodne pravne izgradnje: mir, mirno rješavanje sporova i razvoj prijateljskih odnosa među narodima. U potpunoj suprotnosti tomu, što rečeno u praksi negira, je uvijek prisutna težnja za širenjem oružja – posebno onih za masovno uništenje – kao što to može biti nuklearno oružje, upozorio je papa Franjo, dodavši da se potrebno zauzeti u borbi za svijet bez nuklearnog oružja, primjenjujući u potpunosti – u slovu i u duhu – plan za potpunu zabranu tih sredstava.

Istaknuo je pritom kako je nedavni sporazum o nuklearnom pitanju na osjetljivom području Azije i Bliskoga istoka dokaz postojanja dobre političke volje i kultiviranoga prava s iskrenošću, strpljenjem i upornošću, dodavši kako želi da taj sporazum bude trajan i učinkovit te da poluči željene rezultate, uz suradnju svih strana.

U tom smislu ne manjkaju ozbiljni dokazi o negativnim posljedicama političkih i vojnih intervencija kojima ne koordiniraju pripadnici međunarodne zajednice, kazao je Papa, te je ponovio svoje opetovane žalbe u odnosu na bolno stanje na Bliskom istoku, Sjevernoj Africi i drugim afričkim zemljama, gdje su kršćani, zajedno s drugim kulturalnim ili etničkim skupinama te s članovima većinske religije koji ne žele biti zahvaćeni mržnjom i ludilom, bili prisiljeni gledati uništavanje svojih bogomolja, svoje kulturne i vjerske baštine, svojih domova i imovine te su bili prisiljeni bježati, plaćati naknadu za svoja dobra i mir, svojim životom ili ropstvom.

Te su stvarnosti ozbiljan poziv na ispitivanje savjesti onih koji su odgovorni za vođenje međunarodnih poslova. Ne samo u slučajevima vjerskih ili kulturalnih progona, nego i u bilo kojoj konfliktnoj situaciji; poput one u Ukrajini, Siriji, Iraku, Libiji, Južnom Sudanu i na područjima oko Velikih jezera, upozorio je.

Spomenuo je zatim trgovinu drogom – koja uključuje trgovinu ljudima i oružjem, pranje novca i izrabljivanje djece – kao sukob koji ubija milijune i ugrožava vjerodostojnost institucija. Zajednički dom svih ljudi mora se temeljiti na poštovanju svetosti svakoga ljudskoga života; od siromaha i starih do nerođenih, nezaposlenih i napuštenih. No, naš se zajednički dom ima graditi i na poimanju određene svetosti okoliša, dodao je Papa. Naglasio je da to zahtijeva mudrost koja prihvaća transcendenciju i odbacuje stvaranje svemoćne elite; mudrost koja uviđa da se cjelovito značenje života nalazi u nesebičnoj službi i mudrom korištenju stvorenoga za opće dobro. Prema riječima bl. Pavla VI., zgrada moderne civilizacije treba se izgrađivati na duhovnim načelima, jer je samo ona mogu podržati i rasvijetliti.

Umjesto sukobljavanja interesa, papa Franjo pozvao je da se po strani ostave ideološki i stranački interesi te se iskreno teži općem dobru. Na kraju je obećao podršku i molitvu svih katolika kako bi Ujedinjeni narodi služili čovječanstvu, poštujući razlike i potičući u svakom narodu i pojedincu, ono najbolje. (ika / gk; foto: ctv)

Više o Papinu pohodu SAD-u pročitajte u tiskanome izdanju Glasa Koncila od nedjelje 4. listopada. Već od četvrtka novi je broj dostupan putem interneta na adresi enovine.glas-koncila.hr.