Papa: Novac ne smije vladati svijetom

 Malobrojni bogati sve su bogatiji dok je većina stanovništva sve siromašnija, istaknuo je papa Franjo u govoru novim nerezidentnim veleposlanicima pri Svetoj Stolici Kirgistana, Antigve i Barbude, Luksemburga i Bocvane, koje je u četvrtak 16. svibnja primio prigodom primopredaje vjerodajnica.

Papa je osudio “izobličenosti gospodarstva i financija” i ustvrdio da su antropološka, etička i kriza solidarnosti u korijenu gospodarske krize.

Čovjek je, primijetio je papa Franjo, sveden na jednu njegovu potrebu – potrošnju. Ljudsko se biće promatra kao potrošno dobro koje se može rabiti i potom baciti, upozorio je Sveti Otac.

Govoreći o sve većem jazu između malobrojnih bogatih i većine stanovništva koja naglo osiromašuje, Papa je jasno osudio ideologije koje promiču apsolutnu neovisnost tržišta i financijske špekulacije. Osudio je korupcijsku hobotnicu i sebičnu utaju poreza, osudio je također zaduživanje i kredit koji, kako je rekao, udaljuje države od stvarne ekonomije, a i građane od njihove stvarne kupovne moći.

Ističući da je želja za moći i posjedom postala bezgranična, Papa je ustvrdio da je klanjanje zlatnom teletu našlo novu i zastrašujuću sliku u obožavanju novca i u diktaturi bezlične ekonomije, bez stvarne ljudske svrhe.

Time se niječe da čovjek treba biti na prvome mjestu, upozorio je Papa, jer novac treba služiti a ne vladati.

Papa stoga zahtijeva odvažni zaokret u politici, primjećujući da političarima nedostaje solidarnosti i skrbi za opće dobro. Iza takvog ponašanja krije se odbacivanje etike i Boga. Etiku se smatra kontraproduktivnom; previše je ljudska, jer relativizira novac i moć; ona je prijetnja jer odbacuje manipuliranje i podjarmljivanje osobe, ustvrdio je papa Franjo.

A etika, primijetio je, upućuje na Boga. Ti financijski stručnjaci, ekonomisti i političari smatraju Boga čak i opasnim jer poziva čovjeka na njegovo potpuno ostvarenje i na neovisnost od svake vrste ropstva, protumačio je Sveti Otac.

Papa je ponovno istaknuo svoju ljubav prema svima, voli i bogate i siromašne, ali je uime Kristovo obvezan podsjetiti bogataša da treba pomoći siromahu, poštovati ga i promicati njegovo blagostanje.

“Etika, ako nije ideološka, omogućuje, uvjeren sam, uspostaviti ravnotežu i ljudskiji društveni ustroj. U tom smislu potičem financijske stručnjake i upravitelje vaših zemalja da shvate riječi sv. Ivana Zlatoustoga: Sa siromašnima ne dijeliti vlastita dobra znači pokrasti ih i oduzeti im život. Dobra koja posjedujemo nisu naša, nego njihova”, kazao je papa Franjo, osvrćući se na crkvenu skrb za siromašne.

Crkva uvijek potiče upravitelje da budu u službi općega dobra svojih naroda. Potiče i upravitelje financijskih stvarnosti da ozbiljno promisle o etici i solidarnosti. A zašto se ne bi mogli obratiti Bogu da nadahnu svoje planove? Tada bi se oblikovao novi gospodarski i politički mentalitet koji će pridonijeti da se apsolutna oprečnost između gospodarstva i politike preobrazi u zdravi suživot, zaključio je papa Franjo. (ika / gk)