Ovršni zakon svojom primjenom suprotan Konvenciji za zaštitu ljudskih prava

Komisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax predstavila je Izjavu o potrebi aktivne zaštite socijalne države s posebnim naglaskom na problem brojnih ovrha i deložacija.
 
Pojašnjavajući povod izjavi predsjednik Komisije sisački biskup Vlado Košić istaknuo je na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak 6. svibnja u sjedištu HBK u Zagrebu da je izjava plod teškog stanja u našem društvu. Odnosi se na činjenicu da je velik broj ljudi u našoj državi – kako izvještavaju mediji, njih oko 300.000 – pod ovrhom, što je alarmantno stanje i zahtijeva promišljanje na više razina u našem društvu.
 
“Mi kao tijelo HBK u niz naših obraćanja javnosti željeli smo pridonijeti tomu da se stvari popravljaju i da se nađu rješenja koja mogu biti u korist socijalne države, osobito ljudi koji su najugroženiji. Stoga smo se na tu temu željeli obratiti javnosti”, rekao je biskup Košić.
 
Sadržaj izjave predstavio je tajnik Komisije prof. dr. Gordan Črpić, napomenuvši kako je Komisija više puta isticala da je korijen krize moralna kriza i da bi se na toj razini kriza morala početi rješavati.
 
“Kontinuirano upozoravano, no to se kontinuirano zabacuje, pa čak i ismijava, da se mi nismo suočili s našom totalitarnom prošlošću. Dok to ne učinimo nije moguće zamisliti izlazak iz krize, jer moramo dekonstruirati totalitarni sustav da bismo mogli razvijati demokratsko društvo. Ako to ne učinimo, nikakva nas ekonomska kemija i rasprodaja države neće izvući iz krize”, upozorio je Črpić.
 
Pojasnio je kako imamo ekstremni ostatak prošlosti: tako s jedne strane imamo previše, a s druge strane premalo države. Puno govorimo o pravima, no ne govorimo o odgovornosti. S druge strane, imamo totalitarnu prisutnost države, kao da nema građana, građanskih demokratskih prava i uzusa. Tako npr. država poseže u odgoj djece ili nameće zakon poput onog o strateškim investicijama.
 
Cjeloviti tekst Izjave Komisije HBK “Iustitia et pax” o potrebi aktivne zaštite socijalne države
 
Izjava se osvrće na otužnu činjenicu odumiranja hrvatske industrije i razvoja i procvata industrije naplate dugova. U toj situaciji najviše strada sirotinja koja se umnožava. Država ima dužnost brinuti se za svoje građane, isticao je još sv. Augustin, a prema Ustavu Republika Hrvatska je socijalna država. To je prvi članak i to treba poštovati, rekao je Črpić te posebno upozorio na ovršni zakon koji je svojom primjenom suprotan Konvenciji za zaštitu ljudskih prava.
 
U Izjavi se ističe kako ideja ovrhe zapravo postoji kako bi se radilo u najboljem interesu ovrhovoditelja i ovršenika. Naplata ne smije ići preko osnovnog duga i na štetu dužnika i ne smije prelaziti trećinu primanja. Dužnicima se ne smije uzimati imovina, posebno ako je ona stambena, ako je riječ o jednom objektu za obitavanje, odnosno ako je riječ o domu. To je neotuđivo, tu se krše temeljna ljudska prava.
 
Svjedoci smo tužnih situacija obitelji koje su se našle u teškoj situaciji ne svojom krivnjom, već velikim dijelom krivnjom onih koji se na toj nevolji obogaćuju. Hrvatski građani ne trebaju imati privilegij i neku posebnu zaštitu, ali ne smiju biti građani drugoga reda. Hrvatska država ima osnovnu dužnost obuzdati industriju naplate dugova i pokrenuti industrijsku proizvodnju kako bi građani mogli servisirati svoje dugove. Država svoje građane ne smije pljačkati, otuđivati im imovinu i kažnjavati ih zato jer su kolateralne žrtve krize koju nisu prouzročili. Neka se dokinu odredbe zakona koje pogoduju raznim interesnim lobijima. U ovoj teškoj ekonomskoj situaciji i krizi potrebno je raditi na oporavku hrvatskoga gospodarstva a istodobno ne dopustiti da kriza postane izlikom za još veće osiromašenje hrvatskoga puka, citirao je tekst izjave Črpić, te naglasio kako Komisija poziva posebice Vladu RH da zaštiti najugroženije i najsiromašnije građane i tako pokaže da mlada hrvatska država sve čini da postane i ostane društvo socijalne pravde, mira, sigurnosti i građanskih prava.

Članica Komisije prof. dr. Aleksandra Korać Graovac posebno je upozorila na pravo na dom, tj. zalaganje Komisije da se zaštiti koliko je moguće nekretnina koja je ujedno i dom, dakle jedino mjesto za obitavanje i odgoj djece, zbog osobite zaštite obitelji. Podsjetila je Europska Unija temeljena na pravdi i socijalnoj državi, pa i prije pristupanja EU i ta je načela potrebno odgovarajući primijeniti.
 
Na pitanje novinara o nakani za konkretnu pomoć deložiranih, dr. Črpić istaknuo je kako to praktično radi Caritas kao posljednja instanca, “kad sve zakaže”. No primijetio je da je namjera Izjave da se to ne događa i da se dom zaštiti jer se inače stvaraju socijalni slučajevi. Biti bez doma jedan je od bitnih čimbenika zapadanja u siromaštvo. Oštetili su se ne samo odrasli članovi, nego i djeca, koja će vjerojatno ranije napustiti školovanje, ulaziti u rizična ponašanja. Napravljena je vrlo skupa šteta, jer će se cijeli set socijalnih institucija morati baviti tom obitelji, upozorio je na dugosežnost problematike Črpić.
 
Na upit novinara o povezanosti prošlih vremena i ove problematike, biskup Košić pojasnio je važnost jasnih moralnih temelja. Neki misle da nije bitno ono što je bilo, no ostao je mentalitet, upozorio je biskup, i ljudi i dalje funkcioniraju po staroj krilatici “snađi se druže”, po kojoj nije važno poštenje, kultura rada, odnosi poštene nadoknade za izvršeni rad, a tu je uzrok teških kriminalnih ponašanja, prije svega korupcije, o čemu se Komisija već oglasila Izjavom. Smatram da je upravo taj moralni segment temelj ponašanja i ako se u tomu ne raščiste problemi prošlosti, teško će se moći dalje pošteno graditi budućnost, rekao je biskup Košić. (ika / gk)