Olimpijske igre u ”Čečeniji”

I dok su zagorska vrtićka djeca u subotu iz 4. pokušaja uspjela odraditi svoju malu olimpijadu, istoga dana malo veća ili malo manja (zavisi iz kojeg kuta gledate) olimpijada održana je u ”Čečeniji”. Ako se pitate zašto je nama u Zagorju važna čečenska olimpijada … dobro se pitate. No, ovdje je ipak riječ o zagorskoj, tj. bistričkoj ”Čečeniji”, parodijskoj državnoj tvorevini koja djeluje na bregima Huma Bistričkog unutar Općine Marija Bistrica, a aktivna je za vrijeme fašnika. Znam da je vrijeme fašnika ili u Bistrici fašinka odavno iza nas, znaju to i žitelji ove šaljive i parodijske države, al’ bit će da im je dosadno, pa se probude oni tu i tamo u ovo vrijeme između dva fašinka i organiziraju događaje, koji pobude i interes šire javnosti. Tako bijaše i u subotu, kada su čečenski bregi bili poprište ni manje ni više nego olimpijade. Inače, prvi su puta se okupili i organizirali još 2001. godine, kada su 3. studenog proglasili Nezavisnost države Čečenije, a prvu olimpijadu organizirali su 2008. godine, dakle očito su uzeli lagani 10-godišnji ciklus. Predsjednika nisu mijenjali i svih ovih godina to je Ljubomir Čukman(ov), a zanimljivo je da iz ove tvorevine u zadnjih 5 godina dolaze načelnici fašinečke republike Marija Bistrica, ali je još zanimljivije da od samog osnivanja važnu ulogu ima i današnji načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički. Iako ga je težak život prije 5 godina odveo na manje funkcije, kao što je biti načelnik Općine, on se redovito vrača u Čečeniju i bez njegove podrške ne bi bilo ni ove Čečenske olimpijade, koju su uveličali i kuburaši Udruge kuburaša Marija Bistrica, Limena glazba KUD-a Lovro Ježek Marija Bistrica, te Laganini band. I ova olimpijada ima sve, ok, skoro sve ko’ i prava. Tako je prije samog natjecanja na čečenski breg stigla i olimpijska baklja, održana je i svečanost podizanja zastave i postrojavanje svih sportaša i ostalih gostiju, kojih je bilo i izvan granice Čečenije, od Marije Bistrice i Donje Stubice do Rijeke i nekih prijateljskih zemalja iz europske unije poput Njemačke i Nizozemske. A same discipline bile su i te kako zanimljive, a najlakša među njima krpenjača, koja je okupila natjecatelje i natjecateljice od 7 do 77 godina, svi u sitoj kategoriji. Nakon tri kruga prvo mjesto osvojio je domaći dečko Filip Čukman, drugi je bio Gordan Grdinić iz Rijeke, a treći veteran Josip Frajtak. Puno opasnija bola je disciplina štule, u kojoj je među osam natjecatelja prvo mjesto osvojio Franjo Kranjec, drugi je bio Nenad Čukman, a treći Petar Kurešić. Najuzbudljivija je bila svinjska alka, koja je okupila 22 para. Oni su alku gađali ni manje ni više nego smješteni u tačke. Trebalo je čak 5 krugova pripetavanja da bi zlatnu medalju osvojili Kruno Meštrović i Stjepan Kruhak. Drugi su bili Nikola Šimunec i Nenad Čukman, a treći Marko Forko i Denis Šimunec. Medalje je podijelio predsjednik Ljubomir Čukman, a fešta je potrajala do ranih jutarnjih sati.