Održana deseta sjednica Prezbiterskoga vijeća Zagrebačke nadbiskupije

U Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu održana je 27. travnja 2015., pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, deseta sjednica Prezbiterskoga vijeća Zagrebačke nadbiskupije.
Nakon zajedničke molitve Trećega časa, Kardinal je, pozdravljajući nazočne, uveo u prvu točku sjednice osvrnuvši se na najavu otvaranja Izvanredne Svete godine milosrđa koju će papa Franjo otvoriti na svetkovinu Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije 8. prosinca 2015., a zaključiti 20. studenoga 2016. na svetkovinu Krista Kralja svega stvorenoga.
Nadovezujući se na uvodne riječi Kardinala, prof. dr. sc. Željko Tanjić i mons. Ivan Šaško prikazali su Bulu najave izvanrednoga Jubileja milosrđa. Dok je dr. Tanjić ukazao na razloge najave Svete godine, ističući pritom da papa Franjo povezuje ovaj Jubilej s Drugim vatikanskim koncilom i naukom koncilskih i pokoncilskih papa – svetih Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. te blaženoga pape Pavla VI. – pokazujući na taj način da je ova jubilarna godina izrasla iz koncilske svijesti da Crkva u svijetu ima odgovornost biti živi znak ljubavi Očeve, mons. Šaško je progovorio o pastoralnim vidicima i izazovima koje pred nas stavlja Jubilej milosrđa u našoj mjesnoj Crkvi.
Pritom je ukazao na određene mogućnosti djelovanja u pastoralu tijekom godine, a na koje nas Papa potiče u Buli: promicanje hodočašća kao poticaja na obraćenje; otkriti i snažnije živjeti djela tjelesnoga i duhovnoga milosrđa; živjeti korizmeno vrijeme kao snažnije vrijeme za slavlje i doživljavanje Božjega milosrđa; promicanje inicijative »Dvadeset i četiri sata za Gospodina«, kako bi što više ljudi pristupilo sakramentu pomirenja; promicanje oprosta, s pomoću kojega Bog očituje ljubav koja je sposobna uništiti grijeh ljudi.
U raspravi koja je uslijedila, svećenici su predložili posebna mjesta hodočašća i milosti u Zagrebačkoj nadbiskupiji tijekom Jubileja milosrđa. Odlučeno je da će u Zagrebačkoj nadbiskupiji to biti: Zagrebačka katedrala, Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Hrvatsko nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu te župna crkva Presvetoga Trojstva u Krašiću. Ostale mogućnosti i njihova konkretna ostvarenja bit će razmotrena unutar svih dekanata Nadbiskupije kao i unutar Odbora za proslavu Jubileja milosrđa u Zagrebačkoj nadbiskupiji.

U sljedećoj točki sjednice, budući da je iza nas Izvanredna biskupska sinoda o obitelji, a ujedno se nalazimo uoči Redovite biskupske sinode o obitelji, raspravljalo se o pripravi za brak u Zagrebačkoj nadbiskupiji. S obzirom na postojeći način održavanja priprave za brak u Nadbiskupiji, svoja zapažanja iznijeli su po jedan svećenik iz svakoga arhiđakonata: preč. J. Golubić, vlč. I. Cik, vlč. D. Karačić, vlč. N. Koprivec i mons. Z. Koren. Na temelju spoznaja koje su prikupili iz svih pet arhiđakonata Zagrebačke nadbiskupije, predavači su se osvrnuli na broj polaznika zaručničkih tečajeva, na postojeći program održavanja istih, na potrebnu suradnju s Uredom za pastoral obitelji, ukazujući pritom i na neka otvorena pitanja i prijedloge.
Članovi Prezbiterskoga vijeća ukazali su na važnost postojanja priprave za brak u svim dekanatima Nadbiskupije, na nemjerljivu ulogu župnika u pripravi za brak, na potrebnu suradnju župnih zajednica s Uredom za pastoral obitelji kao i na uključivanje potencijalnih suradnika unutar dekanata u održavanje priprave za brak.
U posljednjoj točki dnevnoga reda, prof. dr. sc. Josip Šalković održao je izlaganje na temu: »Pastoralno djelovanje prezbitera izvan partikularne Crkve inkardinacije: kanonskopravni vid«. Pritom je ukazao na opće načelo da pastoralno djelovanje prezbitera izvan partikularne Crkve inkardinacije, bilo to djelovanje na kraće ili duže razdoblje, mora biti dogovoreno između dijecezanskih biskupa.
Istom, kad je posrijedi pastoralna pomoć, ispomoć ili zamjena koja je župniku doista potrebna, na kraće ili duže razdoblje, župnik uvijek to treba rješavati s dopuštenjem Nadbiskupskog duhovnog stola, osobito ako je riječ o prezbiteru inkardiniranom u drugoj biskupiji. S obzirom na navedenu temu, iznimno je važno poznavati i obdržavati kanonske propise kako se ne bi dogodilo da pravni čini budu nevaljani ili nedopušteni. U diskusiji postavljeno je više pitanja i prijedloga sa željom da se donesu i neke konkretne odredbe Nadbiskupskog duhovnog stola.
Sjednica je završila molitvom, nakon čega je uslijedio zajednički objed.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije