Odricanjem učimo usmjeravati pogled na potrebe drugih ljudi

“Pohlepa donosi nasilje, zlostavljanje i smrt” – tim je riječima papa Benedikt XVI. u svojoj korizmenoj poruci naslovljenoj “S Kristom ste ukopani u krštenju, s njim ste i uskrsnuli”, koja je objavljena 22. veljače u Vatikanu, podsjetio na važnost dijeljenja.

Papa je u poruci pozvao vjernike na post, milostinju i molitvu tijekom korizmenog vremena koje će započeti u srijedu 9. ožujka.

“Katolici se trebaju vježbati u odricanju da bi prevladali egoizam i konkretno ljubili bližnjega. Post nema nikakve veze sa sebičnošću. Kršćanin se odricanjem uči usmjeravati pogled na potrebe drugih ljudi i u njihovim licima prepoznavati lice Božje”, istaknuo je Papa.

Zato prakticiranje posta, koji bi mogao biti utemeljen na različitim razlozima, za kršćanina ima duboki vjerski smisao. “Obožavanje materijalnih dobara” udaljava čovjeka od drugih ljudi i čini ga nesretnim. Oni koji materijalna dobra stavljaju na Božje mjesto, bude lažne nade. Pohlepa za novcem “ugrozit će Božji prioritet u našim životima”, pojašnjava Benedikt XVI. u poruci. Praksa pak milostinje poziv je ljudima da “daju prioritet Bogu te da budu pažljivi prema drugima”, kako bi ponovno otkrili Boga i primili njegovu milost.

Sveti Otac preporuča da bi u korizmenom vremenu vjernici trebali prepoznati “darovani i dragocjeni oblik molitve” i uzeti u obzir čitanje biblijskih tekstova koji su predviđeni za to razdoblje. Oni koji kroz molitvu odvoje vrijeme za Boga, moći će otkriti novi koncept vremena u odnosu na vječni život.

U poruci Benedikt XVI. podsjeća nadalje da je korizma vrijeme prikladno za priznavanje vlastite nemoći i vrijeme iskrenog preispitivanja naših života, kako bismo primili milost sakramenta pomirenja te se odlučili nasljedovati Krista.

Đavao i danas djeluje u svijetu. Ne umara se u zavođenju ljudi koje Bog želi bliže sebi, ističe Benedikt XVI. Ali čovjek se u borbi protiv “vladara tame” mora ugledati u Isusov primjer, jer Krist iz te borbe protiv zla izlazi kao pobjednik.

Papa poziva vjernike da u korizmenom vremenu razmišljaju o značenju sakramenta krštenja. On nije nekakav obred iz prošlosti, nego susret s Kristom koji ljude poziva na iskreno obraćenje. Sama činjenica da krštenje u većini slučajeva primamo kao djeca, jasno ističe da je riječ o Božjem daru i da nitko vlastitim snagama ne može zaslužiti vječni život. (gk)