O hrvatskoj perspektivi Crkve u sklopu Europske Unije

Plenarnom raspravom zatvoren je u četvrtak 26. siječnja 52. teološko-pastoralni tjedan koji se o temi “Crkva u Hrvatskoj u perspektivi europskog društva” održao u Međubiskupijskom sjemeništu na zagrebačkoj Šalati.

U zaključnoj riječi na kraju trodnevnoga skupa, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić osvrnuo se na veliki događaj, prošlogodišnji pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj. “Papa je u zagrebačkoj katedrali istaknuo zajedništvo unutar Crkve, zajedništvo koje osposobljava Crkvu da može izvršiti svoje poslanje. Upravo je to zajedništvo bitno za Crkvu”, poručio je kardinal Bozanić te zahvalio svima koji su sudjelovali u organizaciji TPT-a.

Zatvarajući TPT, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu mons. dr. Josip Oslić istaknuo je da je tema Tjedna pobudila veliki interes, a u predavanjima je na osobit način došla do izražaja hrvatska perspektiva Crkve u sklopu Europske Unije, u koju namjeravamo u skoroj budućnosti ući s bogatom kulturnom i duhovnom baštinom.

Imajući u vidu upravo ove nove horizonte i mogućnosti, kako one političke i ekonomske, tako i one kulturne i duhovne, koji se otvaraju ulaskom Hrvatske u EU, potrebno je uvijek iznova imati u vidu svekoliko bogatstvo naše kulturne i vjerske baštine koja je kroz stoljeća nadahnjivala tolike generacije, rekao je dr. Oslić.

Kliknite za galeriju

Prema riječima dekana zagrebačkog KBF-a, ono što Crkva može na osobit način i danas ponuditi Europi jest prije svega njezin doprinos kulturi. Ali, pojasnio je, Crkva se i danas ni u kojem slučaju ne može odreći svojeg temeljnog poslanja koje se sastoji u naviještanju i svjedočenju evanđelja. Da bi Crkva mogla ostvarivati svoje poslanje u današnjem svijetu, ponovno će biti potrebno provesti tzv. tematizaciju odnosa “političkog” i “religioznog”, jer je upravo taj odnos oduvijek i bio tematiziran u povijesti Crkve. Dakle, od Crkve se traži da bude evangelizacijska, tj. da bude misionarska Crkva koja snagom vjere i snagom svjedočenja vjere brine za opće dobro i na taj način pridonosi boljitku svijeta i čovječanstva, pojasnio je dr. Oslić.

Dr. Oslić je istaknuo i da europska zajednica nije samo neka ekonomska i trgovinska organizacija, već i zajednica u kojoj se vrednuju i žive religiozne i druge civilizacijske vrednote. Prema mišljenju dr. Oslića, to otvaranje jednih prema drugima može u biti omogućiti procese koji će u evangelizacijskom smislu naznačiti nove horizonte u stvaranju i praćenju pastoralnih programa, koji će zasigurno obogatiti našu Crkvu u različitim područjima njezina poslanja i djelovanja.

Ti novi pastoralni programi, nastavio je dr. Oslić, koji uvažavaju i ne bježe od fenomena “distancirane crkvenosti”, prisutnog u Crkvama Zapadne Europe, mogu biti ojačani i osnaženi na razini odgojnih procesa i na razini obrazovanja. Stručnjaci koji rade i koji prate odgojne procese i koji sudjeluju u kreiranju politike obrazovanja u potpunosti su svjesni “krize religioznosti” koja se u kontekstu europske stvarnosti artikulira na tragu sveprisutnog sekularizma, nihilizma i indiferentizma, rekao je dr. Oslić i pojasnio da upravo takvi odgojni procesi i procesi obrazovanja mogu otvoriti nove putove evangelizacije i time postati nova šansa, odnosno nova mogućnost u stvaranju ozračja koje će omogućiti novo odrastanje u dobru, odnosno novo odrastanje za kršćanske vrednote. (ika / gk)