Novi niz tribina »Zajednički vidici«

»Vjera ukida nevjeru u istini o čovjeku: čovjek nije stvoren za smrt«

 Novi ciklus tribina “Zajednički vidici”, koji će se ove godine baviti temom vjere, započeo je u srijedu 30. siječnja u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na zagrebačkome Kaptolu.

Ako se za ijednu temu može reći ne samo da je važna, nego da je najvažnija, onda je to svakako tema vjere, istaknula je otvarajući tribinu dr. s. Valentina Mandarić, predstojnica Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije, koji tribine “Zajednički vidici” organizira već šestu godinu zaredom.

Prvi su govornici bili zagrebački pomoćni biskup dr. Ivan Šaško i dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Tonči Matulić. Tribina je bila naslovljena “Nevjera i vjera u četiri oka”, a naslov je inspiriran istoimenom knjigom dr. Matulića, objavljenom nedavno u izdanju Glasa Koncila.

Dragocjen suodnos liturgije i vjere

Biskup Šaško govorio je o vjeri s liturgijskoga motrišta te istaknuo da se vjera nigdje tako ne očituje kao u liturgijskome slavlju, gdje se vjera iskazuje i aktivira.

Mons. Šaško je naglasio i da je liturgija “prostor u kojemu se vjera uobličuje u prepoznatu i prihvaćenu formu zajednice”. Primijetivši da se često čuju sintagme “Krist da, Crkva ne” ili “Vjera da, obred ne”, kazao je kako je riječ o “prilično proturječnom obliku jer vjerovanje zapravo traži svoju formu, forma ima svoj obred, a obred omogućuje slavlje”. U tom smislu “molitva otvara prostore vjerovanja, i s druge strane liturgija jest izvor vjere”.

U liturgiji se, kazao je, sretno susreću vjera kojom se vjeruje i ono što se vjerom vjeruje, u njoj su spojeni čin i sadržaj pa je u tom smislu dragocjen suodnos između liturgije i vjere.

“No, ne radi se o nekom magijskom činu koji bi se samom ritualnošću mogao nazvati ispunjenim, savršenim, nego je upravo potrebna ta interakcija koja je prisutna u kršćanstvu na raznim razinama”, kazao je mons. Šaško. Vjera u liturgiji je takva da obuhvaća cjelovitost, od početka čovjekova života do završetka, i u tim trenucima u kojima nitko ne može biti ravnodušan vrlo se brzo vidi čovjekov životni stav. U tom je smislu vjera povezana i s identitetom, a “liturgija svakako daje taj prostor identiteta”, pa se zato i kaže da je netko vjernik, kršćanin, katolik, što ujedno otkriva i njegov sustav vrijednosti.

“Danas imamo ozbiljne probleme s time, jer živimo u društvu koje nije suglasno i nije napravilo kodifikaciju vrijednosti, a kulturalno-antropološki je baš to važno”, istaknuo je biskup Šaško dodajući da ni institucije ne mogu funkcionirati ako se ne zna koje su vrijednosti.

Vjera razumije nevjeru, no nevjera uopće ne razumije vjeru

Dr. Matulić je u svome izlaganju prispodobio nevjeru i vjeru “dvjema sestrama” koje se istovremeno mogu pohvaliti neraskidivim vezom sestrinstva, ali i neslomljivom samobitnošću svoga individualnog postojanja. Za razliku od nevjere, vjera je puna nade – a nada vjere je život vječni.

“Vjera posve razumije nevjeru jer s njome dijeli isti život, istu sudbinu, iste strahove. No, nevjera uopće ne razumije vjeru jer ono što je za vjeru Božja ruka, za nevjeru je zla kob. Što je za vjeru nada u život, to je za nevjeru beznađe smrti. Što je za vjeru početak novoga života, to je za nevjeru definitivni kraj u bezdanu ništavila”, kazao je dr. Matulić pitajući se može li uopće bilo koji čovjek ustrajati do kraja u stavu beznađa, te smrti kao konačne riječi o životu. “Vjera ukida nevjeru u najosnovnijoj istini o čovjeku: čovjek nije stvoren za smrt”, istaknuo je.

“Koliko vjera stvarno odlučujuće oblikuje ljudsko djelovanje i ponašanje prepoznaje se upravo u specifičnom i prepoznatljivom određenju vjerskoga života vjernika”, kazao je Matulić dodavši da je već “druga generacija kršćana neposredno nakon učenika apostola postala svjesna da je vjera samo onda uistinu cjelovita, živa i djelotvorna kad stvarno oblikuje čovjekovu egzistenciju, i to do svih pojedinosti”.

Tribina je zaključena polusatnom raspravom i najavom da će se sljedeća održati o temi “Vjera u zajedništvu Crkve”, u srijedu 27. veljače, a govorit će prof. dr. Željko Tanjić i dr. Anto Barišić. (iu, gk)

Više pročitajte u tiskanome izdanju Glasa Koncila od nedjelje 10. veljače. Već od srijede novi broj Glasa Koncila dostupan je putem interneta na adresi enovine.glas-koncila.hr.