Nacionalna proslava 1700. obljetnice Milanskog edikta

Ne budimo samo aktivni promatrači, već i odgovorni djelatnici

 Milanskim ediktom započelo je novo povijesno razdoblje ne samo za kršćanstvo, nego i za čovječanstvo. Tim pravnim aktom nije samo završen višestoljetni progon kršćana, nego je doneseno načelo slobode vjeroispovijesti. Nije to bio akt o toleranciji, nego o ravnopravnosti svih vjeroispovijesti. Možemo reći da Milanskim ediktom prvi put u povijesti dolaze do izražaje dvije dimenzije prevažne za dobro organiziranje društva i političke zajednice, a to su: vjerska sloboda i laičnost države – kazao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodeći na blagdan sv. Jelene Križarice u nedjelju 18. kolovoza nacionalnu proslavu 1700. obljetnice Milanskog edikta u Rakovici kod Slunja.

Uz kardinala u koncelebriranom su euharistijskom slavlju kod župne crkve sv. Jelene, majke cara Konstantina, sudjelovali predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup Ivan Devčić, šibenski biskup Ante Ivas, gospićko-senjski biskup Mile Bogović te tridesetak svećenika.

Milanski edikt početak procesa koji nije dovršen

Kardinal Bozanić je u homiliji istaknuo da gledajući iz povijesne perspektive možemo reći da je Milanski edikt početak jednog procesa koji nije dovršen.

“Događaji koji su slijedili bili su podloga za bremenitu povijest uspona i padova; odnosa suradnje, nerazumijevanja i napetosti između politike i vjere. U svemu tome možemo kao ključ za čitanja uzeti: kakvo je u pojedinim povijesnim razdobljima bilo poštivanje i ostvarivanje vjerske slobode”, kazao je kardinal.

Promatrajući našu hrvatsku stvarnost, dodao je, mogli reći da Bog Crkvu u hrvatskom narodu vodi do dubljeg razumijevanja naše povijesti, i to u nastojanju da što realnije uočavamo sadašnjost u kojoj živimo i shvaćamo njezin pravi smisao.

Zauzimanje za vjersku slobodu u nas je zalaganje za istinsku demokraciju

Kardinal je primijetio da stoga “kao vjernici pojedinačno, i kao Crkva zajedno, ne smijemo ostati samo aktivni promatrači, nego i odgovorni djelatnici”.

“Zauzimanje za vjersku slobodu u nas je zalaganje za čovjeka, njegovo dostojanstvo i istinsku demokraciju u društvu i državi”, istaknuo je.

“I kninski slučaj zlostavljanja zbog vjere i kršenja temeljnih ljudskih prava, kao i primjer nepopuštanja zloupotrebi položaja i nezakonitoj prisili, pa i pod cijenu žrtve i otpuštanja s posla, ali i pobjeda zakonitosti, poziv je svim katoličkim djelatnicima u zdravstvu na hrabro svjedočenje svoje vjere i dosljedno življenje svoga kršćanskog poziva”, rekao je kardinal Bozanić.

Zagrebački je nadbiskup istaknuo također važnost građanskih inicijativa koje promiču ustavno pravo roditelja da samostalno odlučuju o odgoju svoje djece, kao i onih koje se zalažu da se zaštiti brak kao ustanova jednog muškarca i jedne žene.

One, kazao je, “pomažu odgovornima u državi i društvu da se, poštujući tradiciju hrvatskog naroda, što konkretnije zauzmu u provedbi zakona i međunarodnih povelja o temeljnim ljudskim pravima. Sve je to u službi čovjeka, a pomaže razvoj demokratskih procesa u hrvatskom društvu.”

Svjetiljka iz Konstantinova doba krenula prema Milanu

Među mnoštvom vjernika iz brojnih župa Gospićko-senjske biskupije bili su predstavnici mjesnih vlasti iz Rakovice, Karlovca, Slunja, Ogulina, Cetingrada, Plitvičkih jezera i Saborskog. Posebno su velikim pljeskom bili pozdravljeni članovi kulturno-umjetničkih društava, predstavnici desetak braniteljskih udruga te više vatrogasnih i lovačkih društava, koji su u ulaznoj procesiji nosili svoje stjegove i grbove.

Misno slavlje, koje je izravno prenosila Hrvatska radiotelevizija, uveličao je župni pjevački zbor iz Senja pod ravnanjem Ivana Prpića Špike i uz orguljsku pratnju ovogodišnjeg mladomisnika Josipa Šimatovića.

Na kraju misnog slavlja nadbiskup Puljić je uime Crkve u Hrvata predao repliku svjetiljke iz Konstantinova doba, pronađenu u Sisku, biciklistima iz Oštarija Ogulinskih, koji će je odnijeti u talijanski Milano, grad u kojemu je prije 17 stoljeća kršćanima darovana sloboda javnog svjedočenja vjere.

Nakon liturgijskog dijela i pjevanja “Lijepe naše” uslijedila je tradicionalna smotra folklora Slunjskog kraja, uobičajeno vezana uz blagdan sv. Jelene, koju je svečano otvorio kardinal Bozanić. (tv, gk)

Više pročitajte u tiskanome izdanju Glasa Koncila od nedjelje 25. kolovoza. Već od srijede novi broj je dostupan putem interneta na adresi enovine.glas-koncila.hr.