Međunarodni znanstveni skup »Hrvatski mučenici iz vremena komunističke vladavine«

Međunarodni znanstveni skup “Hrvatski mučenici iz vremena komunističke vladavine” započeo je u srijedu 25. travnja u zgradi Hrvatske biskupske konferencije, a organizatori skupa su zajednička Komisija za hrvatski martirologij biskupskih konferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Hrvatski institut za povijest i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

U ime Hrvatske biskupske konferencije skup je pozdravio njezin predsjednik đakovačko-osječki nadbiskup dr. Marin Srakić. U pozdravnom govoru istaknuo je da je hrvatski narod krajem Drugog svjetskog rata ušao u doba osvete, a žrtve te osvete likvidirane su bez suda.

Narodna vlast neprijatelje je označila kao “popove i kulake”, a neprijatelji su postali svi oni koji su nešto značili u tadašnjem društvu, kazao je mons. Srakić te istaknuo da biskupske konferencije Hrvatske i BiH, zajedno sa svim provincijalima redovničkih provincija, podupiru istraživanje poslijeratnih zločina. Istraživanje istine nije premetanje kostiju kako tvrde neki političari, nego je to izraz humanosti. Treba žaliti žrtve Jasenovca i Auschwitza, ali ni druge jame se ne smiju preskočiti. Mlađe generacije imaju pravo na istinu, jer kao što je Isus rekao, istina će vas osloboditi. Nadbiskup Srakić je izrazio želju da se i zakonski regulira istraživanje komunističkih žrtava.

U svojstvu izaslanika predsjednika BK BiH biskupa Franje Komarice, vojni ordinarij u BiH dr. Tomo Vukšić izrazio je radost da se počinje s ozbiljnijim razgovorima na temu žrtava poslijeraća i komunizma. Ne treba se zaboraviti ljubav u ovom traženju istine. Traženje istine može postati mjesto obraćenja i nas samih, ali i molitve za progonitelje. Ovaj trenutak je početak traženja svetaca Crkve u Hrvata, rekao je biskup Vukšić.

U ime Ureda za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata govorio je dr. Andrija Hebrang, predsjednik Upravnog vijeća Ureda. U govoru je istaknuo važnost pronalaska i obilježivanja grobova žrtava komunizma, dodavši da su se tom temom do sada bavili samo Crkva i pojedini povjesničari. Sve druge postkomunističke zemlje su to učinile, a Hrvatska još uvijek nije. Nevina je svaka žrtva koja nije imala pravo na suđenje. Nakon donošenja Zakona o pronalaženju, obilježavanju i održavanju grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata, Ured je zaživio i usko surađuje s Crkvom. Dr. Hebrang je posebno zahvalio gospićko-senjskom biskupu Mili Bogoviću na suradnji, rekavši da Ured i Crkva zajedno nadoknađuju gotovo 70 godina zanemarivanja.

Ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest dr. Jasna Turkalj naglasila je da joj je drago da biskupske konferencije potiču znanstveni pristup toj temi. Institut se sustavno bavi žrtvama rata i poslijeraća, te ima za cilj izradi pojedinačni popis svih žrtava toga doba, a do sada je sakupljeno oko 500.000 imena. Neki se nažalost uporno trude poniziti rezultate istraživanja, a žrtve imaju pravo na spomen i sjećanje, rekla je dr. Turkalj.

Govoreći u ime Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar njegov ravnatelj dr. Vlado Šakić osvrnuo se na 20 godina postojanja Instituta i njegove posvete istraživanju činjenica, što prije pada komunizma nije bilo moguće, jer se selektivno istraživalo. Šakić je istaknuo da Institut vrlo rado surađuje s crkvenim institucijama. Objektivna spoznaja vrlo je važna za mlađe generacije, upozorio je dr. Šakić, rekavši da su žrtve bile tretirane kao neprijatelji.

Uvod u rad i u znanstveni skup dao je gospićko-senjski biskup Mile Bogović, predsjednik Komisije za hrvatski martirologij. Pokojni papa Ivan Pavao II. vidio je mučenike kao blago prošlosti te je pozvao sve narode da popišu svoje mučenike, o čemu je govorio i prilikom beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, podsjetio je biskup Bogović. Biskup je rekao da su svi mučenici žrtve, premda nisu sve žrtve mučenici. Kao primjer žrtava komunizma naveo je uhićene građane Senja, koje su u kolovozu 1943. partizani strijeljali, a koji premda su znali da idu u smrt nisu proklinjali svoje progonitelje nego pozivaju na molitvu Bogu i ljubav prema bližnjemu. Izgradnja Crkve hrvatskih mučenika na Udbini je odgovor pokojnom Papi. Biskup Bogović pozvao je na izgradnju svehrvatskog groba za sve nepokopane žrtve na mjestu negdašnje Crkve sv. Marka Groba u Podudbini. Zajednička Komisija nastala je zato što o žrtvama nitko nije govorio. Prioritet je istražiti novije žrtve, one iz komunizma. Biskup Bogović naglasio je važnost suradnje s povjesničarima, pa baš zbog toga je organiziran i ovaj znanstveni skup. Komunizam ne samo da je oduzimao živote, nego oduzimao i pravo na grob. Koliko je promidžba jaka protiv žrtava, svjedoči i malobrojnost postupaka za proglašenje mučenika. Pred istraživačima stoji veliki posao, zaključio je biskup Bogović.

Dr. Jure Krišto, voditelj Odjela za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, održao je izlaganje “Komunizam kao ideologija i politički program”. U izlaganju se bavio odnosom komunizma i religije, neprijateljskim stavom komunizma pogotovo spram Katoličke Crkve, te elementima komunizma kao što su ateizam, nasilje, manjak morala, mržnja i osveta. Odsustvo Boga uzrokuje pomanjkanje razlikovanja dobra i zla, upozorio je predavač.

Dr. Josip Jurčević imao je izlaganje pod nazivom “Ustrojavanju represivnog sustava u komunističkoj Jugoslaviji”. Među ostalim napomenuo je do sada otkriveno oko 1800 grobišta u bivšoj Jugoslaviji, 900 u Hrvatskoj, 600 u Sloveniji, 200 u Srbiji i 100 u BiH.

Izlaganje “Primjena represivnog sustava prema Katoličkoj Crkvi” održao je dr. Miroslav Akmadža. Istaknuo je tri segmenta napada na Crkvu, jedan usmjeren prema ljudima Crkve, drugi prema djelatnostima Crkve, a treći prema ljudskoj savjesti. Za rata i poslije rata strijeljano je 385 svećenika, od toga 355 su ubili partizani. Svećenici su također zatvarani, a nadbiskup Stepinac je simbol tih zatvaranja, podsjetio je dr. Akmadža.

Mr. Tomislav Jonjić u izlaganju “Zakonske osnove i mogućnosti istraživanja zločina i žrtava u Hrvatskoj” istaknuo je da pravne osnove za progon zločinaca ima, ali da ne postoji politička volja. Žrtva je izložena dvaput poniženju i ako se zanemari zločin, mladima se poručuje da se zločin isplati.

Dr. sc. Mile Lasić održao je izlaganje “Zakonske osnove i mogućnosti istraživanja zločina i žrtava u BiH”. Istaknuo je pregršt međunarodnih dokumenata i bosansko-hercegovačkih zakona koje omogućuju progon ratnih zločinaca iz doba Drugog svjetskog rata. Naveo je oko 20.000 stradalih Hrvata u Hercegovini u Drugom svjetskom ratu i poraću, prema popisu tamošnjih župa. No, pravosudna tijela više su okrenuta periodu od 1992. do 1995, istaknuo je predavač.

Dr. Mitja Ferenc održao je posljednje uvodno izlaganje pod nazivom “Zakonske osnove i mogućnosti istraživanja zločina i žrtava u Sloveniji”. Rekao je da se na području Slovenija nalazi izuzetno veliki broj žrtava. Izvansudska ubijanja su bila najjača u Sloveniji, a najviše je ubijeno Hrvata. U demokraciji se krenulo s označavanjem grobišta u Sloveniji i stvorena je Komisija slovenske Vlade za istraživanje masovnih grobišta. Komisija je imala problema s financiranjem i djelovanjem. Katolička Crkva u Sloveniji je podigla 179 spomen-ploča za oko 14.000 žrtava u Sloveniji. Od 2001. slovenska država počela je označavati mjesta grobišta. Slovensku javnost posebno je pogodilo otkriće masovnog grobišta Huda Jama s oko 2000 smaknutih, posvjedočio je dr. Ferenc. (ika / gk)