Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici u suradnji sa Središnjicom Matice hrvatske organizirao je dvodnevni interdisciplinarni znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem ”Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića ‒ ”tiho žarište“ Hrvatskog narodnog preporoda i Matice Ilirske” i Svečanu akademiju u povodu 175. obljetnice osnivanja Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića. Znanstveno-stručni skup u Bluesun hotelu Kaj održan je u petak i subotu, 3. i 4. veljače. U petak prije početka radnog dijela sve je pozdravila dr. sc. Snježana Husinec, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici, a skup su pozdravili i svi odreda pohvalili organizatore i prof. dr. sc. Stipe Botica, potpredsjednik Matice hrvatske, prof. dr. sc. Alojz Jembrih, zatim nekadašnji župnik u Mariji Bistrici mons. Lovro Cindori, današnji bistrički župnik preč. mr. Domagoj Matošević i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički. Nakon toga održan je prvi dio skupa, koji je završio prikazivanjem prvog hrvatskog igranog filma ”Lisinski” Oktavijana Miletića iz 1944. godine, koji je jednim dijelom sniman i u Mariji Bistrici. Skup je nastavljen u subotu, također u Bluesun hotelu Kaj, a uz zanimljiva izlaganja predstavljeno je i nekoliko knjiga vezanih uz tematiku koja se obrađivala. U Domu kulture u Mariji Bistrici u subotu je održana svečana akademija na kojoj su nastupili Klapa Bistrica, Lidija Horvat Dunjko, sopran i Mario Čopor, glasovir, Dunja Bontek, violina, Dramska skupina Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici, Zbor Glazbene škole Marija Bistrica i Limena glazba KUD-a Lovro Ježek. Izvodila se glazba preporodnog doba, te su na programu uglavnom bila djela Vatroslava Lisinskog i Ferde Livadića. Na samom početku prisutne je pozdravio predsjednik Matice hrvatske Stjepan Damjanović, napomenuvši kako je ovo prva u nizu proslava 175. godišnjice Matice hrvatske, a biranim riječima o ovom vrijednom događaju govorili su i Tonko Maroević u ime HAZU, te prorektor Sveučilišta u Zagrebu Mladen Janjanin. U ime domaćina pozdrave su uputili i načelnik Općine Marija Bistrica Josip Milički i rektor Svetišta MBB-e Domagoj Matošević, a zamjenica župana KZŽ-e Jasna Petek, uz čestitke na odrađenom poslu istaknula je kako nikada na jednom mjestu nije vidjela toliko značajnih ljudi iz znanstvenih i kulturnih krugova. Na kraju programa zahvale svim sudionicima, kako znanstvenog skupa, tako i svečane akademije, uputila je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Mariji Bistrici Snježana Husinec, koja je istaknula kako je skup u potpunosti uspio, te je najavila daljnje aktivnosti.
Kratki opis projekta:
U vrijeme velikih kulturno-političkih previranja u Hrvatskoj i cijeloj Habsburškoj Monarhiji, tridesetih i četrdesetih godina 19. stoljeća, mnogi znameniti hrvatski intelektualci okupljali su se u Mariji Bistrici. U bistrički župni dvor, gdje im je gostoprimstvo i svesrdnu podršku pružao bistrički župnik, prevoditelj i promicatelj kulture, danas nepravedno zaboravljeni opat Ivan Krizmanić, dolazili su tih godina Ljudevit Gaj, Dragutin Rakovac, Stanko Vraz, Dragojla Jarnević, Vatroslav Lisinski i drugi hrvatski ilirci, te neki preporoditelji iz drugih slavenskih zemalja. Prema dostupnim povijesnim izvorima u okrilju marijabistričkih druženja razvijala se ideja o osnutku Matice ilirske, a osmišljavali su se i neki drugi projekti hrvatskog narodnog preporoda. Spomenute povijesne spoznaje potaknule su Ogranak Matice hrvatske u Mariji Bistrici da uz podršku Središnjice Matice hrvatske, a u povodu 175. obljetnice osnutka Matice ilirske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića, osmisli projekt „Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda“. Ciljevi projekta su potaknuti istraživanja života i djela zaboravljenog hrvatskog velikana i bistričkog župnika Ivana Krizmanića te događanja u Mariji Bistrici u doba njegove župničke službe, kao i ukazati na povijesnu ulogu Marije Bistrice kao okupljališta preporodnih domoljuba u povijesnim procesima toga doba i stvaranju Matice ilirske. Prikupljeni egzaktni podaci, potvrđeni od znanstvene javnosti, bit će trajno zabilježeni u vidu zbornika sa znanstvenog skupa te spomen-ploče, čime će se stvoriti temelj za daljnje projekte u kulturi i turizmu pomoću kojih bi se Marija Bistrica dodatno profilirala kao mjesto bogate kulturno-povijesne baštine, koje je, kako u crkvenoj, tako i u svjetovnoj povijesti Hrvatske zauzimalo značajno mjesto.
Projekt se sastoji od nekoliko segmenata:
1.Međunarodni interdisciplinarni znanstveno-stručni skup: ¨Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića – „tiho žarište“ hrvatskog narodnog preporoda i Matice ilirske“
2.Svečana akademija u povodu 175. godišnjice osnutka Matice hrvatske i 250. obljetnice rođenja Ivana Krizmanića
3.Podizanje spomen-ploče Ivanu Krizmaniću i osnivanju Matice ilirske
4.Polaganje vijenca na grob Ivana Krizmanića
5.Izložba „Marija Bistrica u doba Ivana Krizmanića i hrvatskog narodnog preporoda“
6.Tiskanje zbornika radova sa znanstveno-stručnog skupa
Partneri: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest, Hrvatsko katoličko sveučilište, Svetište Majke Božje Bistričke, Turistička zajednica Općine Marija Bistrica i Bluesun hotel Kaj, a Pokrovitelji su Krapinsko-zagorska županija i Općina Marija Bistrica.
