Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke u utorak, 15. svibnja predstavljeno je na međunarodnoj konferenciji „Svetišta i hodočasnički putovi Srednje i Istočne Europe“ koja je u organizaciji veleposlanstava šest zemalja Srednje i Istočne Europe pri Svetoj stolici održana u Rimu na Mađarskoj kraljevskoj akademiji. Konferencija je organizirana u povodu Europske godine kulturne baštine, a s ciljem promocije Srednje i Istočne Europe kao regije bogate kršćanske baštine koja obiluje sakralnom umjetnošću, brojnim svetištima te je zanimljivo odredište za duhovna putovanja. Skup je održan na visokoj razini uz potporu Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije te Europske komisije, a u suradnji s Talijanskom episkopalnom konferencijom, Mađarskim ministarstvom za vanjske poslove i trgovinu te brojnim drugim relevantnim ustanovama. Skupu su se obratili brojni ugledni gosti: mons. Rino Fisichella, predsjednik Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, dr. Tibor Navracsics, Europski povjerenik za obrazovanje i kulturu, don Gionatan de Marco, predstavnik Talijanske episkopalne konferencije te mnogi drugi. Uz Hrvatsku predstavljeno je još pet zemalja: Mađarska, Poljska, Slovačka, Češka i Slovenija. Hrvatsku i Mariju Bistricu na konferenciji je predstavila dr. sc. Snježana Husinec. U svom izlaganju dr. Husinec uvodno je istaknula dugu povijest katoličanstva u Hrvatskoj te bogatstvo njezine sakralne baštine. U kontekstu hrvatske duhovnosti i izrazite marjanske pobožnosti Svetište Majke Božje Bistričke opisano je kao simbol hrvatskog katoličkog i nacionalnog identiteta. Husinec je naglasila osobiti značaj marijabistričkog Svetišta kroz više stoljeća kao mjesta na kojem se očitovalo jedinstvo Hrvata u njihovoj katoličkoj vjeri u svim povijesno teškim trenucima. Pred eminentnom međunarodnom publikom koja se sastojala od predstavnika diplomatskog zbora, predstavnika relevantnih crkvenih ureda, te talijanskih turističkih operatera, dr. Husinec skrenula je pozornost na blaženog Alojzija Stepinca, kao na jednog od najvećih hrvatskih patriota 20. stoljeća. Pritom je naglasila i njegove višestruke veze s Marijom Bistricom. Suvremena Marija Bistrica predstavljena je kao najposjećenija destinacija duhovnog bogatstva u Hrvatskoj s preko milion hodočasnika koji ovdje svake godine pronalaze svoj mir, donose svoje molitve i zahvale pred lice čudotvorne crne Gospe. Svoje duhovno ispunjenje brojni vjernici u Mariji Bistrici ostvaruju kroz niz duhovnih aktivnosti koje se odvijaju u Svetištu. Osim kroz Svete Mise i ispovijedi, pobožnošću Križnog puta postajama bistričke Kalvarije, sudjelovanjem u procesijama sa svijećama, klanjanjem pred Presvetim u tišini Dvorane božanskog milosrđa, u duhovnim koncertima i biblijskim grupama, ali i individualnim molitvama. Osim duhovnog bogatstva, Marija Bistrica nudi obilje povijesne i umjetničke baštine, brojne kulturne i zabavne sadržaje, te prirodne ljepote. Činjenicu da važnost Svetišta nije samo u ekspresiji vjere, već da ona privlače i obogaćuju i svojim prirodnim ljepotama te kulturnim, povijesnim i umjetničkim vrijednostima, istaknuo je i predsjednik Papinskog vijeća mons. Rino Fisichella, dodavši kako je i to vrlo važan segment u novoj evangelizaciji. Skup je pozdravio i rektor Svetišta Majke Božje Bistričke preč. mr. Domagoj Matošević, koji je značaj Marije Bistrice u kontekstu Hrvatske usporedio sa Lourdesom i Fatimom, a skrenuo je pozornost i na 20. obljetnicu dolaska Pape Ivana Pavla II i beatifikacije Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici, koja se obilježava ove godine. Konferenciji je prisustvovao i načelnik Općine Marije Bistrice Josip Milički. U ime hrvatskog suorganizatora konferenciju su pratili veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Neven Pelicarić, te njegova zamjenica Zlata Penić Ivanko. Ovaj međunarodno značajni skup omogućio je da se međunarodnoj javnosti predstavi Hrvatska i Marija Bistrica kao njezina najznačajnija hodočasnička destinacija, te bio prigoda da se upoznaju vrijednosti i iskustva drugih zemalja sudionica. U tom kontekstu su ostvareni i neki prvi kontakti te stvoreni preduvjeti za eventualnu buduću suradnju u regiji.