Ludbreg: Znanstveni skup o 600. obljetnici štovanja Krvi Kristove

Nakon što je u ožujku ove godine u Varaždinu održan znanstveni skup posvećen teološkom promišljanju u prigodi 600. obljetnice štovanja Krvi Kristove u Ludbregu, čašćenje Presvete Krvi s povijesnog gledišta tema je drugog simpozija koji je priređen u četvrtak 28. listopada u Ludbregu.

Skup je održan pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora te u organizaciji Varaždinske biskupije, Grada Ludbrega i ludbreške župe Presvetog Trojstva.

Znanstveni skup, koji je jedan od središnjih jubilejskih sadržaja proslave 600. obljetnice štovanja Krvi Kristove u Ludbregu, otvorio je varaždinski biskup Josip Mrzljak koji je zaželio da im dvojica svetaca Šimun i Juda Tadej, na čiji su se blagdan okupili, pomognu da učvrste vjeru, nadu i ljubav, ali i mnogobrojnim hodočasnicima koji se kroz stoljeća sabiru u Ludbregu. Zahvalio je organizatorima i svim predavačima koji su se potrudili istražiti povijesne zapise i dokumente koji će još više rasvijetliti šest stoljeća čašćenja relikvije Krvi Kristove.

Prijepodnevnim dijelom skupa predsjedao je bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, koji je kazao kako je sve ono što se zbiva i časti u Ludbregu zasigurno događaj vjere. Prvi predavač dr. sc. Slavko Slišković govorio je o povijesnom kontekstu ludbreškog čuda, odnosno o povijesnim crkvenim neprilikama u vrijeme čuda. Duhovnost tog vremena bila je nadahnuta strahom od smrti i željom za životom. Potaknute su u to vrijeme mnoge pobožnosti, pa tako i prema Krvi Kristovoj te štovanje relikvija vezanih uz Isusov život.

Dr. sc. Zvonimir Kurečić je u izlaganju prikazao događaj čudesne pojave Krvi Kristove u Ludbregu na temelju šest najstarijih poznatih isprava koje se odnose na ludbreško svetište. U najstarijoj ispravi od 28. listopada 1410. godine – staroj točno 600 godina – govori se o osnivanju nove župe i župne crkve posvećene Krvi Gospodina našega Isusa Krista, no ne i o čudu. Točno stotinu godina kasnije, 1510. godine, kardinali u Rimu donose ispravu kojom spominju župnu crkvu u Ludbregu u kojoj se čuva čudotvorna Krv Kristova.

Ostale četiri isprave vezane su uz papin nalog o ispitivanju ludbreškog događaja te samu bulu Lava X. iz 1513. godine. Dr. Kurečić na temelju povijesnih izvora zaključuje kako nije naznačeno točno mjesto, odnosno crkva u kojoj se zbilo čudo pretvorbe, ali nigdje nije navedena ni točna godina tog događaja. U papinoj buli 1513. godine kaže se da se zbio prije stotinjak godina. Ludbreška čudotvorna relikvija čuva se tradicionalno u župnoj crkvi Presvetog Trojstva, a samo je nakratko bila čuvana u kapeli dvorca plemićke obitelji Batthyany u Ludbregu. O odnosu te plemićke obitelji i relikvije Presvete Krvi govorio je dr. sc. Hrvoje Petrić koji je naglasio kako su članovi te obitelji arhivsku građu prilagođavali u svoju korist.

Dr. sc. Tomislav Mrkonjić je iznio paleografsko-diplomatički opis originala bule Lava X. iz 1513. godine, dok je mr. sc. Anđelko Košćak predstavio povijesni razvoj ludbreškog prošteništa. Iako su sami počeci ludbreškog čudesnog događaja obavijeni nepoznanicama, poznato je da štovanje Presvete Krvi u Ludbregu neprekinuto traje unatrag šest stoljeća te stoga zaslužuje vjerničku, narodnu i znanstvenu pozornost.

U popodnevnom dijelu skupa govorilo se o zavjetu Hrvatskog sabora iz 1739. godine, o odnosu bl. Alojzija Stepinca prema štovanju Presvete Krvi u Ludbregu te drugim temama vezanima uz štovanje Krvi Kristove, a nakon zaključenja simpozija misu je u ludbreškoj župnoj crkvi predvodio biskup Mrzljak. (ika / gk