U nedjelju 29. studenog, na 1. nedjelju došašća, središnje misno slavlje u Svetištu MBB-e predslavit će mons. Zlatko Koren, rektor Svetišta. Misi će prisustvovati i čipkarice iz Lepoglave, koje su izradile lepoglavsku čipku za kip Majke Božje Bistričke u bistričkoj Bazilici. Naime, u sklopu proslave 600-te obljetnice posvete crkve sv. Marije u Lepoglavi, rektor Svetišta Majke Božje Bistričke, mons. Zlatko Koren, predslavio je sv. misu na Dan neovisnosti RH, 8. listopada 2015. godine. Na kraju sv. mise, lepoglavski župnik mons. Andrija Kišiček, darovao je haljinu za kip Majke Božje Bistričke urešenu lepoglavskom čipkom. Ovaj vrijedan dar resiti će kip Majke Božje Bistričke, Kraljice Hrvata, u danima Došašća i Korizme.
Lepoglavska čipka vrsta je čipke na batiće, koja potječe iz grada Lepoglave. Ima oznaku Izvorno hrvatsko. Nalazi se na UNESCO-voj Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstva. Za izradu čipke koristi se vrlo tanak pamučni ili laneni konac. Lepoglavska čipka, bijela ili bež, sadrži stilizirane oblike flore i faune te barokne i geometrijske motive.
Povijest čipke
Kolijevka znanosti, umjetnosti i kulture koju su stvarali pavlini – bijeli fratri već od 1400. godine, grad smješten u pitomini zagorskog pejsaža, podno Ivanščice, (nedaleko dviju trasa europskih autocesta Zagreb – Beč i Zagreb – Budimpešta) to je LEPOGLAVA. Tu je osnovana prva svjetovna gimnazija i prvo sveučilište u Hrvatskoj s pravom dodjeljivanja akademskih titula. Župna crkva, samostan te kapele u okolici koje je ukrasio freskama znameniti pavlin Ivan Ranger, spomenici su barokne kulture i umjetnosti. Čudesna čipka – ljepota i čarolija, za koju se vjeruje da su pred više stoljeća u Hrvatsku donijeli pavlini posebnost je Lepoglave i njezine okolice. Čipkarsko umijeće postupno je prihvaćeno među seoskim stanovništvom i ostaje tradicija koja nikada nije potpuno prekinuta. Lepoglavska je čipka svoj pravi procvat doživjela s kraja 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja prva organizira izradu čipaka i oplemenjuje narodnim ornamentom, a iznimno uspješno njezin rad nastavlja Danica Brossler poslije 1. svjetskog rata. Preko vladinih institucija potiče proizvodnju i u tu svrhu otvara tečajeve, radionice i školu čipkarstva. U tom vremenskom razdoblju vještina izrade čipke postaje stalan izvor dodatne zarade, jer se čipka prodavala na sajmovima, izložbama, Zagrebačkom zboru /velesajmu/ i diljem zapadne Europe. Lepoglavska čipka osvaja i odličja na svjetskim izložbama: 1937. u Parizu zlatnu i brončanu 1939. u Berlinu. To razdoblje je doba najvećeg procvata lepoglavskog čipkarstva. Zbog rata škola prestaje s radom, no mnoge čipkarice nastavljaju “rediti” čipku, pa se čipkarska tradicija ne prekida. U novije vrijeme čipkarstvo se ponovo gospodarski osmišljava, organizira i nudi kao jedinstven, izvorni, hrvatski proizvod na domaćem i stranom tržištu. Poticaj su dakako međunarodni čipkarski festivali koji se održavaju od 1997. godine s redovitim znanstvenim skupovima, izdavanjem zbornika radova iz hrvatskih i europskih čipkarskih centara. Nakon više od 70 godina ponovno u Lepoglavi djeluje Srednja čipkarska škola zahvaljujući Gradu koji u tome vidi mogućnost rada i zarade, što je prihvaćeno i od strane Varaždinske županije te Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Opus Danice Brossler temelj je tehnoloških značajki lepoglavske čipke koje su sažete u nekoliko točaka: tehnika izrade: čipka na batiće; način izrade: pomoću okruglog tvrdog podloška i parnog broja drvenih batića (dedek i bateki), preko nacrtnog predloška, preplitano na način koji reljefno ističe konture pojedinog motiva čija površina je uvijek izrađena u kombinaciji gustog i rijetkog pletiva; materijal: laneni konac, pamučni konac u bijeloj i bež boji (oznake debljine od 100 do 200) ornamentika: geometrijski i stilizirani cvjetni i životinjski motivi; najčešći motivi: stazica, pužić, frkač, kiflek, tulipan, ruža, makova ruža, jaglac, ružin list, hrastov list, cvjetić, cvjetić s peteljkom i listom, cvjetić s listićem,bršljan, žir, grozdek, loza, djetelina, purek, lav, leptir, ptica, orao; podloga i ispuna: mrežica- dretvica, mrežica s petljicom- nameknjenadretvica, paučina, sače, sače s listićima, šahovnica, slovo k, kosa mrežica; proizvodi: tabletići- podlošci okruglog, ovalnog i pravokutnog oblika različitih veličina. Višestoljetna tradicija izrade čipke na batiće u lepoglavskom kraju iznjedrila je i do danas očuvala osebujan oblik čipkarstva, koji u prvom redu zahvaljujemo nadarenosti Danice Brossler. Njezinu nadarenost slijedi velik broj vrijednih žena – čipkarica koje su njezine zamisli znale pretočiti u gotov proizvod – koji danas prepoznajemo pod nazivom LEPOGLAVSKA ČIPKA
