Kubanski ansambl rane glazbe Ars longa održao koncert ”Misa Guadalupana” u Zagrebu

U organizaciji Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj, Zagrebačke nadbiskupije i Glazbene mladeži Osijek u Zagrebu je u četvrtak, 30. siječnja u crkvi svete Katarine na Gornjem gradu održan koncert “Misa Guadalupana” glazbenog ansambla rane glazbe Ars Longa iz Havane s Kube. Na programu je bila sakralna i svjetovna glazba Latinske Amerike 17. i 18. stoljeća. Prije početka koncerta prisutne je pozdravio pomoćni zagrebački biskup mons. Ivan Šaško istaknuvši da se ove godine obilježava 400. obljetnica od početka gradnje crkve sv. Katarine. ”Ime Ars longa govori o dužini i daljini, a ponajprije o dosegu umjetnosti, a umjetnost po svojoj naravi uspijeva približiti daleko i povezati vremena i tonove. U ovom slučaju povezanost dolazi s daleke Kube i tako smo povezani ne samo s Crkvom, vjernicima i narodom u toj zemlji, nego živom ljepotom umjetnosti. Ta blizina se posebno očituje u pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji, Majci koja se svima očituje kao majka”, rekao je mons. Šaško. Pratitelj Ansambla po Hrvatskoj je mons. Većeslav Tumir, savjetnik Apostolske nuncijature u Japanu, koji je svoju službu od 2012. do 2015. godine obavljao na Kubi te je tamo upoznao ansambl Ars Longa. Mons. Tumir podsjetio je na početke štovanja Blažene Djevice Guadalupske. Najvažnija se proslava Djevice Guadalupske održava u Mexico Cityju, na brdu Tepeyac, mjestu ukazanja, gdje se uoči svakog 12 prosinca u ponoć okupi tisuće Meksikanaca i vjernika drugih zemalja. ”Štovati Guadalupe znači slaviti najljepši credo koji odražava srž meksičke i latinoameričke pobožnosti; to znači sintetizirati prošlost i sadašnjost u pjesmama posvećenim Carici Amerike”, rekao je mons. Tumir. Program koncerta sadržavao je marijanske skladbe uz izuzetak uglazbljenog ciklusa misnog ordinarija (Missa Ego flos campi) koji je također skladan za marijanska liturgijska slavlja. Izveden je motet Monstra te esse Matrem, kitica marijanske antifone Ave Maris Stella Frutosa del Castilla te misa Ego floscampi Juana Gutiérreza de Padilla iz Malage. Liturgijske skladbe, poput moteta O gloriosa Virginum, te pričesnog moteta Quem terra pontus sidera i Salve Regina, primjeri su stilske vještine u kojima pronalazimo sve karakteristike takozvanog američkog glazbenog baroka, a skladbe je napisao Antonio de Salazar. Skladba Morenita con gracia Juana de Araujo primjer je utjecaja svjetovnog španjolskog kazališta na liturgijsku glazbu. Nakon koncerta u Galeriji Klovićevi dvori održan je prigodni domjenak na kojemu je apostolski nuncij u RH Giorgio Lingua zahvalio zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću na gostoprimstvu, pomoćnom biskupu Ivanu Šašku i mons. Većeslavu Tumiru na organizaciji koncerta te, naravno, ansamblu Ars longa na izvrsnom nastupu. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pozdravio je sve prisutne i istaknuo da je Zagreb metropola u kojoj se izuzetno cijeni multikulturalnost i multietničnost te da uvijek raširenih ruku dočekuje prijatelje iz svih dijelova svijeta. O Ansamblu: Glazbeni ansambl rane glazbe Ars Longa, koji su 1994. osnovali Tereza Paz i Aland López, djeluje od 1995. u sklopu Oficina del Historiador de la Ciudad de La Habana. Sastavljen je od glazbenika koji su diplomirali na Glazbenom konzervatoriju i Višem institutu za umjetnost u Havani. Ansambl je posvećen interpretaciji, proučavanju i istraživanju različitih epoha i stilova, od srednjeg vijeka do baroka. Važno mjesto u repertoaru zauzima glazba kolonijalnog razdoblja u Latinskoj Americi, a napose povijesna interpretacija i snimanje djela Estebana Salasa (Kuba, 1725. – 1803.) – kapel-majstora katedrale u Santiago de Cuba između 1764. i 1803. Ansambl Ars Longa nastupio je u najprestižnijim dvoranama na Kubi, kao i na važnim nacionalnim i međunarodnim festivalima: Ars Longa aktivni je promotor interpretacije stare glazbe na Kubi i domaćin Međunarodnog festivala stare glazbe „Esteban Salas“, koji se svake godine održava u Havani. Njihova glazbena izdanja osvojila su važne nagrade specijaliziranih glazbenih kritičara Francuske: Diapason, Le monde de la musique, Télérama i Classica, kao i kulturnog odjeljka novina Times i magazina Scherzo. Sedam puta osvojili su Cubadisco, najvišu nagradu kubanske diskografije. (IKA/TUZG)