Kršćanin ne odustaje od svojih načela

Kršćanin ne odustaje od svojih načelaSvečanu župnu proslavu blagdana svetoga Marka evanđelista u drevnoj crkvi sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu predvodio je u srijedu 25. travnja zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski u koncelebraciji sa sadašnjim župnikom Vladimirom Magićem i prijašnjim župnikom mons. Franjom Prstecom te dvadesetak svećenika Gornjogradskog dekanata. Prenijevši pozdrave zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, mons. Gorski je u homiliji, tumačeći važnost apostolske predaje vjere i doprinos svetoga Marka u prenošenju istinitosti vjere, pozvao sve nazočne da Isusa Krista, razdjelnicu na kojoj se događa odluka za ljudsku i vjerničku vječnost, priznaju Bogom i Spasiteljem jer bez toga vjera nije djelotvorna i spasonosna. Osim te istine, istina koju nam vjera pomaže otkrivati je istina o stvorenom svijetu, o suvremenom trenutku u kojem se nalazimo, tom bljesku naše zemaljske svijesti, rekao je mons. Gorski, konstatirajući da je ta istina gotovo potpuno zamagljena te se u poplavi informacija često poput Pilata postavlja pitanje: Što je istina? Nije se lako snaći i razaznati ljude, zakone i događaje, ali vjera, a ne samo znanost, omogućava spoznaju istine stvorenog svijeta i omogućava odmak, gledanje sa strane, uvid u bitno od nebitnoga, uvid u važno od hitnoga, rekao je mons. Gorski nadodavši da vjera omogućava traženje konačnog smisla i svrhe svega stvorenoga. Treća istina čiju spoznaju čovjeku omogućava vjera u Isusa Krista je istina o nama, o sebi samima, kazao je mons. Gorski, protumačivši: „Od te istine ponekad bismo rado pobjegli. Nije uvijek ugodna i redovito je jednostrana. Naime, vidimo samo jednu stranu sebe. Gledamo svoje lice u ogledalu, ali ne vidimo sebe s one skrivene strane. Tek u svijetlu evanđelja vidimo onu drugu stranu i spoznajemo cjelovitu istinu o sebi. Ta je spoznaja važna da ne živimo u zabludi oholosti, da sve možemo i smijemo. A čuli smo: Bog se oholima protivi. Ili pak u zabludi nemoći, da ništa ne možemo i ništa ne smijemo, a snagom Božjom, snagom vjere, možemo činiti čudesna djela“. Kazavši da na temelju tih spoznatih istina vjernici grade svoj život i donose odluke i to ne samo pred Bogom, nego i pred svijetom pred kojim se daje obrazloženje nade koja je u nama, mons. Gorski je primijetio da je to sudbonosno kako za vjernike osobno, tako i za mnoge s kojima se susreću i stoga je od presudne važnosti kakav je osobni odgovor vjere na suvremene izazove, u antropologiji, u obitelji, braku, spolnosti, istraživanjima na svim područjima, u kulturi, gospodarstvu i međuljudskim odnosima. „Mi kršćani dužni smo na tim područjima donositi svoje odluke prožeti evanđeljem. Samo je tako moguće da i danas evanđelje i Crkvu ljudi prepoznaju kao svoje nadahnuće i svoj okvir za djelovanje“, zaključio je mons. Gorski. Konstatiravši da je istina da se s pravom mnogi smatraju pripadnicima Katoličke Crkve jer su u njoj kršteni i primili druge sakramente, mons. Gorski je podsjetio na riječi Apostola: Vjera bez djela je mrtva te protumačio da se „može zadržati vanjska forma vjere, može se zadržati i pripadnost Crkvi, ali istovremeno, može se biti potpuno besplodan u vjeri, to jest prekinuti u sebi kariku svjedoka koja povezuje danas s jučer, suvremenu osobu s Isusom, zemlju s nebom.“ „Razni događaji koji su u posljednje vrijeme zaokupili javnost, a u kojima neminovno sudjeluju i krštenici, pokazali su pravo stanje vjere pojedinaca i naroda. Ti su događaji kao lakmus papir u kemijskim procesima, pokazuju stvarnost. Oni su dobrodošlo sredstvo razlučivanja duhova na kojima se vidi stanje vjere. Možemo ih s pravom zvati kušnjama. Ali te su kušnje potrebne jer vjera se u kušnji potvrđuje i traži hrabrost života. Evanđelje, Isusove riječi, nisu samo blaga utjeha, one su poziv na dosljedni i hrabri život“, kazao je mons. Gorski istaknuvši da je „iluzorno očekivati da naviještanje evanđelja i život po evanđelju neće imati oporbe“. „Ona postoji od samih početaka Crkve. I uvijek se to protivljenje svodi na iste optužbe; da se vjernici upleću u politiku, da ruše državni poredak, da žive nemoralno. Ta Isus je razapet kao politički krivac, a kršćani su progonjeni kao neprijatelji države. No, unatoč toga nisu odustali od svojih uvjerenja, pa i pod cijenu mučeničke smrti. Nisu, ušavši u rimsko carstvo, tražili promjenu zakona, iako su po tim istim zakonima bivali ubijeni, nego su tako odgajali svoju djecu da su bila spremna radi vjere u Krista Gospodina podnijeti i mučeništvo“, rekao je mons. Gorski zapitavši: „Tko je danas spreman na žrtvu?“ Možda je to naš glavni problem u lancu svjedoka, primijetio je nadalje biskup Gorski, nadodavši da se nikada nije toliko naviještalo, poučavalo, propovijedalo kao danas, a ipak kao da je sve manje ljudi spremnih na osobnu žrtvu. „To se najbolje vidi u bijegu od života. Naime, strah od odgovornosti, bračne, roditeljske, nedostatak odgovornosti za javnu riječ i djelo, zavodnička želja za blagodatima života bez naporna rada, odvajanje vjere od načina djelovanja, koliko god se na prvi pogled čini slobodnim izborom kako bi se uživao vlastiti život, na kraju je to gubitak tog istog života, prema Isusovim riječima: Ako zrno pavši na zemlju ne umre, ostaje samo. Tko hoće život svoj sačuvati, izgubit će ga“, zaključio je mons. Gorski. ”Naučili smo živjeti u ozračju kršćanske većine. Čini se da u kršćanskoj većini dolazi vrijeme vjerničke manjine, vrijeme u kojem će biti potrebna nova paradigma, novi pristup. Naime, polako, ali neminovno mijenja se lice Europe i Hrvatske. Već i roditelji u odnosu na djecu, stariji u odnosu na mlađe, vide usvajanje nekih drugih vrijednosti. Nastaje neka nova kultura i novi svjetonazori“, upozorio je mons. Gorski, navevši nadalje primjer sv. Marka, koji je jednostavno, hrabro, s potpunim uvjerenjem i ponosno, radi onih koji nisu bili očevici i radi poganskog svijeta, naviještao i zapisao evanđelje Isusa Krista, te primjer hrabrosti života iz vjere bl. Alojzija Stepinca. Kada je pouzdanje i nada u Isusu Kristu, onda svu svoju brigu, osobnu, crkvenu i hrvatsku, povjerimo Isus Kristu, našem Bogu i Spasitelju i zagovoru moćnog zaštitnika sv. Marka i on će nadahnuti naše riječi i ohrabriti srce za potrebna djela, rekao je na kraju homilije mons. Gorski. „Želimo moliti da nam Evanđelje koje nam je ostavio sveti Marko bude naš život“, rekao je na završetku misnoga slavlja župnik Magić, zahvalivši svima na sudjelovanju u slavlju te podsjetivši da pjevači zbora „Cantores sancti Marci“ koji su predvodili liturgijsko pjevanje, nikada ne štede glasa da bi proslavili Božju veličinu. Župa sv. Marka proslavila je u ponedjeljak 23. travnja blagdan sv. Jurja u kapeli sv. Jurja u Jurjevskoj ulici koja je prošlih godina temeljito obnovljena i uređena. Ispunjena kapela posvjedočila je da je ta nekadašnja grobljanska kapela prirasla Zagrepčanima te da rado dolaze u tu oazu zelenila i mira. Jubilarni 20. Festival Sv. Marka održava se u crkvi sv. Marka i drugim prostorima u Zagrebu od 25. travnja do 6. svibnja 2018., privlačeći svojim bogatim glazbenim sadržajima i zvučnim umjetničkim imenima brojnu publiku. Program Festivala možete vidjeti na poveznici http://www.festivalsvmarka.hr/program.php (N. P.) (TUZN)