Kako uspostaviti što bolji kontakt sa župama i župnicima

Pastoralni pohodi župama bila je jedna od tema sjednice biskupa Splitske metropolije koja je pod predsjedanjem splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita Marina Barišića u utorak 4. veljače održana u Dubrovniku. Sjednici su nazočili biskupi šibenski Ante Ivas, hvarski Slobodan Štambuk i dubrovački Mate Uzinić.

Razmjenjujući iskustva o pastoralnim pohodima župama biskupi su govorili o problemima na terenu i stvarima kojima bi trebalo posvetiti više pažnje. Razgovarali su i o tome kako uspostaviti što bolji kontakt sa župama i župnicima, da se ne osjećaju osamljeni i udaljeni, da komunikacija između biskupa i svećenika ne bude samo na tehničkoj razini nego na onoj ljudskoj, životnoj, kršćanskoj i crkvenoj.

Na sjednici je bilo riječi i o pojedinim zajedničkim temama, poput Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu, časopisa i izdavačke kuće “Crkva u svijetu” te časopisa “Služba Božja”. Razgovaralo se i o zajedničkom kalendaru za ovu godinu te o Propriumu, liturgijskom kalendaru vlastitom za svaku biskupiju, koji bi se mogli ujediniti te izdavati kao misal.

Biskupi su razgovarali i o osuvremenivanju i ponovnom izdavanju “Priručnika kod oltara”, koji je nekad bio dobro prihvaćen i prisutan među svećenicima od Krka do Kotora i u kojemu su župnici mogli pronaći sve važno za proslave i liturgijske pobožnosti

Na upit nadbiskupu Barišiću o davanju godišnjeg financijskoj izvješća javnosti, što je Dubrovačka biskupija nedavno učinila, nadbiskup je kazao da vjeruje da je to dobro i s vremenom će trebati ići tim putem.

“Gdje se god dobiva neki novac, u ovom slučaju od strane države, dobro je da to bude transparentno. To uglavnom jest i mi dajemo izvješće preko Hrvatske biskupske konferencije, koje se onda dostavlja nadležnom Ministarstvu i to nije ništa neobično”, kazao je nadbiskup.

Mons. Barišić se osvrnuo i na pitanje oporezivanja: “Naše profitabilne ustanove poput onih koje iznajmljuju neke prostore normalno plaćaju porez kao i svi drugi građani. No, sad treba vidjeti gdje je granica, što sve skupa ulazi u to oporezivanje, ima li Crkva neke svoje specifičnosti poput milodara, misa i sl. Vjerujem da postoje neke specifičnosti koje su posebna kategorija. A što se tiče ostalog, tretirani smo kao i drugi građani.” (ika / gk)