Izjava komisije HBK “Iustitia ex pax”

Pristaju li hrvatski građani na trajna otuđenja šuma i voda?
 Komisija HBK “Iustitia et pax” protivi se predloženom izdvajanju šuma i voda iz javnih dobara Republike Hrvatske i njihovoj privatizaciji – istaknuto je na tiskovnoj konferenciji održanoj u utorak 22. siječnja u sjedištu HBK u Zagrebu.

Članovi Komisije “Iustitia et pax” predstavili su Izjavu o Prijedlogu Zakona o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske (ZSIPRH), u kojoj Komisija iskazuje snažne rezerve glede predloženog zakona te poziva hrvatske vlasti na odgodu donošenja i provođenja zakona kako bi se mogla provesti rasprava kojom će javnost biti upoznata s novim zakonom.

U predstavljanju su sudjelovali predsjednik Komisije “Iustitia et pax” sisački biskup dr. Vlado Košić, tajnik Komisije dr. Gordan Črpić, član Komisije dr. Neven Šimac te potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić.

Biskup Košić je na početku predstavljanja izrazio zadovoljstvo zbog pune potpore koju je Izjavi dala važna kulturna ustanova Matica hrvatska te je na tome zahvalio njezinu predsjedniku Igoru Zidiću, supotpisniku Izjave.

Mons. Košić se nadalje založio za očuvanje javnih dobara koja pripadaju čitavom narodu. Otuđivanje tih dobara i omogućavanje privatnim osobama da postanu njihovi vlasnici biskup je nazvao “zvonom koje poziva na uzbunu”, rekavši kako “osjećaj vjerničke odgovornosti potiče da se oglasimo o navedenom prijedlogu Zakona”.
Cjeloviti tekst Izjave Komisije HBK “Iustitia et pax” o Prijedlogu Zakona o strateškim investicijskim projektima RH

Predstavljajući Izjavu dr. Šimac je istaknuo da Komisija osjeća svojom moralnom dužnošću i odgovornošću iskazati hrvatskoj javnosti svoje snažne rezerve i temeljite sumnje glede vremena i načina, kao i predmeta i postupaka koje predviđa prijedlog ZSIPRH-a.

“Hrvatskoj je ostalo još vrlo malo javnih dobara, onih prirodnih (more i vode, šume i zemlja) kao i onih vitalnih djela ljudskih ruku minulih naraštaja (mrežni sustavi auto/cesta, željeznica, prijenosa informacija, prometnih luka i različitih cjevovoda…), koja trebaju s jedne strane jamčiti pravo na univerzalna prirodna dobra, a s druge, na održivi razvoj za ovaj i buduće naraštaje. O tim preostalim dobrima svi hrvatski građani moraju imati pravo raspravljati, predlagati i suvereno odlučivati”, ističe se u Izjavi.

Dr. Šimac je skrenuo pozornost da je nacrt Zakona objavljen prije tjedan dana, a pravu građana i udruga na primjedbe dano je nepunih deset dana, što Komisija smatra potpuno neprimjerenim jer je predmet zakona ne samo ulaganje u nove ili postojeće proizvodne i uslužne djelatnosti, nego i moguća rasprodaja gotovo svih preostalih prirodnih bogatstava, nepokretnih kulturnih i drugih javnih dobara.

“Vlada želi javna dobra staviti na bubanj, a uz to još i 30-ak od 54 javne tvrtke poput svih većih aerodroma, Luke Ploča ili Luke Rijeka”, napomenuo je dr. Šimac. Komisija smatra nedopustivim da se za tako prekretne i upravo sudbinske odluke traži “hitni postupak”, a građanima i udrugama ostavlja samo tjedan dana za raspravu.

Stoga Komisija predlaže da se ti rokovi preinače te se za predstavljanje javnosti ovog nacrta ZSIPRH Vladi i javnim institucijama dodijeli rok od barem mjesec dana, a nakon toga barem toliki rok za javnu raspravu, primjedbe i prijedloge.

Osim toga, o ovako važnim pitanjima – koja zadiru ne samo u prava svih živućih građana, nego i budućih naraštaja – ne može se isključiti, već se upravo treba propisati izjašnjavanje na referendumu koji nakon toga Vladu i sve buduće vlade – obvezuje, jer, kako je u svom izlaganju istaknuo dr. Šimac, riječ je o “ostatku ostataka hrvatskog obiteljskog blaga”.

Iza takvih pokušaja rasprodaje javnih dobara, prema dr. Šimcu, krije se neoliberalna logika koja je polučila, kako ju ne nazvao, “polikrizu” jer sadašnjom krizom nisu zahvaćene samo financije i gospodarstvo već i klima, hrana i voda. Na kraju je naveo neke primjere iz prakse europskih zemalja gdje se privatizacija javnih dobara nije pokazala dobrom te su vraćena državi da njima upravlja.

Brojnim okupljenim novinarima obratio se zatim Stjepan Sučić, istaknuvši kako je Matica hrvatska, najstarija hrvatska kulturna ustanova, na posljednjoj sjednici Predsjedništva izrazila punu potporu Izjavi te da ju je potpisao njezin predsjednik Igor Zidić.

Hrvatski građani, kazao je dr. Sučić, ne smiju po ovom pitanju ostati bez glasa. Osim političara o tim pitanjima od vitalnog interesa za Republiku Hrvatsku moraju odlučivati i intelektualci i založiti se u očuvanju hrvatskih dobara.

Dr. Sučić je posebno podupro ideju da je potrebno školovati ljude za politiku koji će znati na najbolji način vodi ovu zemlju. Izrazio nadu da će Hrvatski Sabor dolično odgovoriti tome zahtjevu i da se Vlada neće na nj oglušiti te spremnost Matice hrvatske da djelatno sudjeluju da se prijedlozi i primjedbe navedeni u Izjavi uvaže, rekao je na kraju Sučić. (ika / gk)