Isuse, Sine Božji i Sine Marijin, Tvoje rođenje u Betlehemu bilo svima na spasenje!

Na Božić je teško osjećati se isključenim iz božićnog slavlja. Na ovaj ili onaj način danas svi osjećamo da se nešto nesvakidašnje događa, nešto više i različito od onoga što pripada našoj svakidašnjici. Isusovo rođenje, od kojega većina svijeta broji godine, duboko je označilo ljudsku obitelj i dalo novi smisao ljudskom životu – rekao je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodeći na svetkovinu Božića euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali. U zajedništvu s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj mons. Giuseppeom Pintom te oko dvadeset svećenika Zagrebačke nadbiskupije, kardinal Bozanić je na početku svoje homilije okupljenim vjernicima poručio kako je naš pogled danas usmjeren na Dijete rođeno u neudobnoj betlehemskoj štalici, ali odmah prihvaćeno i povijeno rukama prečiste Djevice Marije, te počašćeno pohodom pastira i anđeoskim pjevom. Prizor je to koji svojom nježnošću osvaja i budi divljenje. Po lijepim običajima kršćanski ga puk o Božiću obilježava jaslicama. Razmatrajući pred jaslicama i djeca i odrasli rado odmaraju svoje duše klanjajući se nekom pjesničkom sugestivnošću Djetetu koje je u središtu. Ali kao vjernici znamo da nije moguće potpuno razumjeti poruku Božića, tog najdražeg blagdana u godini, ako se zaustavimo samo na izvanjskim činjenicama i poetskim osjećajima te na samo ovozemnoj stvarnosti. Treba prodrijeti dublje, razumom rasvijetljenim vjerom, ako želimo dotaknuti bogatstvo otajstva, što ga danas slavimo – kazao je Kardinal. Blagdansko razmatranje sažeo je u tri jednostavna i bitna pitanja o Isusu, a to su: „Tko je novorođeno Dijete?“; „Što nam je došao poručiti?“ i „Što nam je Sin Božji darovao?“. Dijete rođeno u Betlehemu, rekao je Kardinal, je vječna Božja Riječ, koja bijaše u početku u Boga (Iv 1,2). Dok promatramo Dijete u jaslama vidimo malo, krhko, slabo biće, kao što su sva novorođena ljudska djeca. Ali znamo da je Njegov prvi početak u Božjoj skrovitosti te prethodi svakom vremenu. Njegovo zemaljsko rođenje je stoga jedinstveno. Radi toga ono već više od dvije tisuće godina budi posebnu radost u svakom narodu, puku i plemenu diljem svijeta. Tu radost, koja dotiče ljudsko srce, izražavamo na najrazličitije načine, ponekad i površno – istaknuo je Kardinal te nastavio: Isus je jedini Spasitelj svijeta, jer On je i pravi Bog i pravi čovjek. U njemu je božanska i ljudska narav, božansko je neopozivo povezano s ljudskim. Stoga je Isus Krist Otkupitelj čovjeka. On je naš Spasitelj. To je posebnost i snaga Božića. Mi o Božiću ne slavimo bilo koje rođenje, nego rođenje utjelovljenog Sina Božjega. Tom se otajstvu danas klanjamo. Što nam je došlo poručiti Dijete rođeno u Betlehemu – upitao je Kardinal pa napomenuo da je Isus došao objaviti Istinu: istinu o nama, o našem porijeklu, o smislu i cilju našega života. Znajući da smo željni spoznaje, ali istodobno da se gubimo u raznim dezorijentiranostima, preplavljeni smo brojnim pitanjima s malo prihvatljivih odgovora. Božji Sin dolazi da nas prosvijetli, da nam poruči što je potrebno znati o početku, razlogu i smislu našega života. Na temelju božićnog svjetla, znamo koje je naše poslanje u svijetu: uzvratiti Božjoj dobroti svojom ljubavlju prema Bogu te braći i sestrama. Naime, istinska ljubav ima svoj izvor u Bogu, u Božiću. I mi smo pozvani odgovoriti na otajstvo Božića, po uzoru na Boga koji nas je prvi uzljubio. Pozvani smo ljubiti jer Bog je prvi u ljubavi prema nama – naglasio je Kardinal. Kazao je kako prosvijetljeni Svjetlom istinskim koje prosvjetljuje svakog čovjeka (Iv 1,9), znamo da nismo slučajno upali u avanturu postojanja, već smo plod Božje ljubavi i Božjega plana spasenja. Mi smo miljenici Božji, jer nas je Bog prvi ljubio. Svima nam je ponuđena Božja ljubav. To je neprolazno otajstvo Božića. I na kraju, što nam je Sin Božji darovao? Najradosniji dar Božića, nastavio je Kardinal, sveti evanđelist Ivan ovako obznanjuje: A onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja: onima koji vjeruju u njegovo ime, koji su rođeni ne od krvi, ni od volje tjelesne, ni od volje muževlje, nego – od Boga (Iv 1, 12-13). Ovo je srž božićnog otajstva, to je pravi razlog našega slavlja i božićnog blagdana. Mi po Božiću postajemo Božji, sinovi i kćeri u Isusu Kristu. Zbog toga Boga smijemo zvati Ocem, a mi se zovemo i jesmo djeca Božja, braća i sestre u Isusu rođenom u Betlehemu. To je dar Božića, zbog njega Božić traje i uvijek iznova otkriva Božju novost i našu potrebu za Bogom. Za sebe si nas stvorio, o Bože, i nemirno je srce naše dok se ne smiri u tebi, poručuje nam veliki Augustin. Na kraju svoje homilije poručio je kako božićno otajstvo približava ljude Bogu te da nas uvodi u Božji život i zato ima neobičnu snagu susreta, povezivanja i zbližavanja ljudi međusobno. Božićna vjera je i snaga i mjera svemu što susrećemo, jer u susretu s Isusom Kristom susreli smo puninu života. Nema ničega što je bilo, ili što će biti, a da nije sadržano u Riječi po kojoj sve postade. U tome je otajstvo i sigurnost Božića – zaključio je kardinal Bozanić, zazivajući zagovor Presvete Bogorodice Marije i blaženog Alojzija Stepinca. Prije završnog blagoslova Kardinal je izrazio radost što su božićnoj misi nazočili i predsjednik te Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner, kao i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sa svojim ministrima, koji su, kako je rekao Nadbiskup, kao vjernici i predstavnici hrvatskih vlasti time iskazali poštovanje prema hrvatskim građanima. (Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije)