Intervju s prof.dr. Peričić

U povodu Dana državnosti, tj. 20. obljetnice donošenja Deklaracije o osamostaljenju Republike Hrvatske, u novome broju Glasa Koncila (s nadnevkom od 26 lipnja) sveučilišna profesorica, književnica i teatrologinja prof. dr. Helena Peričić u razgovoru sa zadarskom suradnicom GK-a Ines Grbić progovara otvoreno o suvremenom hrvatskom društvu i lutanjima u kojima sudjeluju mnogi.

“Držim da smo zajednica, narod koji je kroz posljednjih pedesetak godina, a možda i kroz čitavu svoju prošlost, prolazio kroz negativnu selekciju i »instrukcije« da treba izdati: u tamnici, obavijesnim razgovorima, a u novije vrijeme u (ne)kolegijalnim konstelacijama na raznim istraživačkim ustanovama i sveučilištima. Pokažite mi čast i odanost, vjernost kolegi, prijatelju, članu obitelji, dosljednost, principijelnost u izvođenju inicijativa i zadaća, shvaćenih stručno i humano, do samoga kraja! Gdje je to danas u našem društvu? Narod smo koji je specijalizirao izdaju, kroz davniju i noviju povijest; stručnjaci smo u tomu; prilagođavamo se onomu tko je jači; gotovo mazohistički očekujemo da se nekomu pokorimo i da taj razmišlja umjesto nas, a da mi marionetski za njim trčkaramo i glumimo »maloga od kužine«! – ističe uz ostalo prof. Peričić.
Već od srijede ujutro Glas Koncila možete čitati putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

I komentar je posvećen Danu državnosti te u njemu urednik Miklenić analizira brojne krive poteze na štetu Republike Hrvatske te ističe da je “pravo čudo što je Republika Hrvatska doživjela svoj 20. rođendan”. U tekstu se također ističe: “No pogleda li se malo dublje, i razluči li se ono što stvarno jest hrvatski narod i zemlja hrvatska od onih koji njome na raznim razinama upravljaju maćehinski, često upravo neprijateljski, ne treba se bojati za hrvatsku sadašnjost ni budućnost, jer Hrvatska je uskrsnula žrtvom, patnjom i molitvom svojih sinova i kćeri, a oni koji rade protiv nje samo su kao – kako je ovih dana napisao kolumnist u Večernjem listu – 'miš koji gricka postolje diva'.”

U povodu završetka pretpristupnih pregovora između Republike Hrvatske i Europske Unije, mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup i član Komisije HBK za odnose s Europskom Unijom, objavio je opširniju izjavu u kojoj uz ostalo ističe da narod treba punu i pravu istinu o svemu što se ispregovaralo te podsjeća na građansku odgovornost vjernika kršćana.

Uz izvještaj o pohodu Jazovki, jami u Žumberku u kojoj je više od 400 žrtava komunističkog i partizanskog terora, biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine i molitvi za tamošnje žrtve, pozornost privlači i pohod predsjednika Njemačke biskupske konferencije Roberta Zollitscha u Odžake u Vojvodini, na mjesto gdje su partizani 1944. godine strijeljali i u masovne grobnice pokopali 212 pripadnika njemačke nacionalne manjine među kojima je bio i njegov 16-godišnji brat Josef.

Veliku pozornost privlači tekst Branimira Stanića o međunarodnoj filozofskoj konferenciji održanoj od četvrtka 16. do subote 18. lipnja u Zagrebu a na kojoj su filozofi iz dvanaest zemalja svijeta otvarali zahtjevna etička pitanja nudeći filozofski odgovor na njihove izazove među njima i pitanje novoga krivićnoga djela “udruženi zločinački pothvat”. Osim analize toga pojma i te kvazipravne tvorevine na skupu je filozof dr. Tomislav Janović uz ostalo istaknuo: »S obzirom na konceptualne poteškoće vezane za dokazivanje postojanja zajedničke namjere, predvidivost njezinih posljedica i distribuciju odgovornosti za te posljedice na pojedinačne djelatnike (aktere), više je nego neobično da mandatari provođenja međunarodne pravde toleriraju toliko široku primjenu “udruženog zločinačkog pothvata”, osobito njegove najspornije inačice – proširenog “udruženog zločinačkog pothvata”.« U tekstu se zatim dodaje: “Dr. Janović je pojasnio da je takva tolerancija još neobičnija ako se uzmu u obzir sve brojnija osporavanja tog pojma u stručnoj pravnoj literaturi, zatim ako se zna da je individualizacija krivnje jedna od temeljnih pretpostavki retributivne pravednosti (na koju se osobito rado pozivaju zagovornici Haškog suda) te ako postoje alternativni i manje kontroverzni oblici kaznene odgovornosti (npr. »zapovjedna odgovornost« ili »članstvo« u »zločinačkoj organizaciji«) prema kojima se također mogu sudski goniti počinitelji najtežih kaznenih djela.”

U serijalu “Vjernici laici aktivni u Crkvi” predstavljen je Petar Mamić, čuvar hrvatskoga državnog pečata i pastoralni i ekonomski vijećnik u zagrebačkoj župi na Vrbanima, reportaža Vlade Čuture posvećena je u ratu porušenoj i obnovljenoj župi Lasinja u Sisačkoj biskupiji. (gk)