Najavi događaj na RMB portalu
"On se usredotočuje na bitno, neposredan je i koristi puno usporedbi koje dopiru do ljudi. To je za Twitter idealno", rekao je Paul Tighe, tajnik Papinskog vijeća za sredstva društvene komunikacije, u intervjuu katoličkoj novinskoj agenciji SIR.
Propovijedi i govori pape Franje sastoje se uglavnom od kratkih rečenica koje su podijeljene u tri točke, primijetio je Tighe.
"To izgleda gotovo kao njegova metoda poučavanja, kao da želi reći: ostavljam vam tri riječi, tri savjeta, tri poticaja za razmišljanje", izjavio je vatikanski stručnjak za medije. Papa se ljudima koji ispunjavaju Trg sv. Petra uvijek obraća tako "kao da govori svakome osobno. Tako dopire do srce svakoga od njih."
Već je 6,4 milijuna primatelja kratkih poruka s devet @Pontifex Twitter računa. Poruke na engleskom i španjolskom jeziku prima po 2,5 milijuna Papinih sljeditelja. 740.000 osoba prima poruke na talijanskom, 325.000 na portugalskom, 140.000 na francuskom i oko 105.000 na njemačkom jeziku. Raste i broj primatelja na poljskom i arapskom, dok se broj korisnika latinskog jezika popeo na gotovo 100.000. Za Tighea je to iznenađujuće, ali ističe da "Papine riječi na latinskom odlično pomažu u trijeznom i ispravnom razmišljanju".
Prisutnost papa na Twitteru započela je s Benediktom XVI., što se s vremenom pokazalo kao "providnosni strateški dar s neba", rekao je Tighe. Papa Franjo odlučio je nastaviti s tom praksom, a sada poruke šalje gotovo svakodnevno, ističući da kršćanin kao vjernik živi svaki dan, uvijek i svugdje.
"Hrabrim činom" Tighe je nazvao odluku pape Franje i već ranije Benedikta XVI. da se primateljima poruka omogući i odgovaranje na iste. "Neki reagiraju oduševljeno, dok ima i onih koji ga odbijaju. S vremenom su, međutim, reakcije sve pozitivnije", primijetio je tajnik Vijeća.
Papa svjesno želi i postavljati pitanja ljudima raznih zemalja, jezika i kultura da bi time potaknuo i ohrabrio raspravu, koju bi potom trebale voditi mjesne Crkve. "Komuniciranje treba ujedinjavati i graditi mostove među svima, pogotovo prema onima koji su rubni, koji žive na granici. U isto vrijeme Papa porukama, kao i SMS-om, jednostavno želi reći: mislim na tebe", istaknuo je Tighe.
Ograničenje od 140 znakova po poruci i nije neko ograničenje, jer "mnogi evanđeoski reci, kao npr. blaženstva, još su kraći". Upravo taj oblik kratkih misli još više potiče na razmišljanje i na čitanje. "Twitter pomaže da navještaj evanđelje bude vidljiv na internetu. On postavlja i pitanja, budi zanimanje za vjeru i može biti prvi susret, početak i poziv na otvaranje vrata", zaključuje vatikanski medijski stručnjak. (ika / gk)
Na misi nadbiskup je među svećeničke kandidate primio četvoricu bogoslova. Predstavivši se na kraju mise, bogoslovi su potaknuli mladiće i djevojke da se odazovu ako u sebi osjete Božji poziv.
Nakon mise, mladi i njihovi župnici, vjeroučitelji i voditelji zajednica nastavili su cjelodnevno druženje uz pjesmu, predstavljanje zajednica, svjedočanstva o vjerničkom životu i tematske radionice.
Uoči svetkovine Duhova nadbiskup je okupljene podsjetio na događaj Pedesetnice kada je Isus pedeset dana poslije svoga uskrsnuća učenicima poslao Duha Svetoga, kako bi oni mogli nastaviti njegovo poslanje u svijetu.
"Isusovo je poslanje, koje je on primio od svoga Oca, riječima i djelima naviještati da Bog ljubi ljude i svakog čovjeka želi spasiti i dovesti u svoju očinsku kuću. Budući da učenici, a to su svi koji vjeruju i slijede Isusa, imaju istu zadaću i isto poslanje kao Isus, potreban im je i isti Duh, kojeg je Isus primio i koji je njega vodio, jačao i nadahnjivao u izvršavanju njegova poslanja", objasnio je nadbiskup.
Duh Sveti, podsjetio je mons. Devčić, dao je apostolima sposobnost govorenja jezikom koji svi razumiju. "To je bio jezik ljubavi, one ljubavi koju su sami doživjeli kod Isusa, kad je za njih i sve ljude prihvatio ići u smrt. Tom su ljubavlju bila ispunjena srca učenika nakon što su primili Duha Svetoga. Pored ljubavi, Duh Sveti im je dao i dar vjere", rekao je nadbiskup i poželio mladima da ih prožme geslo njihova susreta i da u njima vjera raste i jača.
"Bude li nam vjera živa i snažna, nećemo imati straha svjedočiti za Krista u današnjem svijetu koji sve manje mari za Boga, vjeru i Crkvu", zaključio je riječki nadbiskup.
Susret je pjesmom animirao novoutemeljeni Nadbiskupijski zbor mladih. Mladi su nadahnuće crpili prisjećajući se onog snažnog i sabranog molitvenog zajedništva, svjedočanstva i tišine na susretu s papom Benediktom XVI. na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu u lipnju 2011. godine (ika / gk)
Papa je osudio "izobličenosti gospodarstva i financija" i ustvrdio da su antropološka, etička i kriza solidarnosti u korijenu gospodarske krize.
Čovjek je, primijetio je papa Franjo, sveden na jednu njegovu potrebu – potrošnju. Ljudsko se biće promatra kao potrošno dobro koje se može rabiti i potom baciti, upozorio je Sveti Otac.
Govoreći o sve većem jazu između malobrojnih bogatih i većine stanovništva koja naglo osiromašuje, Papa je jasno osudio ideologije koje promiču apsolutnu neovisnost tržišta i financijske špekulacije. Osudio je korupcijsku hobotnicu i sebičnu utaju poreza, osudio je također zaduživanje i kredit koji, kako je rekao, udaljuje države od stvarne ekonomije, a i građane od njihove stvarne kupovne moći.
Ističući da je želja za moći i posjedom postala bezgranična, Papa je ustvrdio da je klanjanje zlatnom teletu našlo novu i zastrašujuću sliku u obožavanju novca i u diktaturi bezlične ekonomije, bez stvarne ljudske svrhe.
Time se niječe da čovjek treba biti na prvome mjestu, upozorio je Papa, jer novac treba služiti a ne vladati.
Papa stoga zahtijeva odvažni zaokret u politici, primjećujući da političarima nedostaje solidarnosti i skrbi za opće dobro. Iza takvog ponašanja krije se odbacivanje etike i Boga. Etiku se smatra kontraproduktivnom; previše je ljudska, jer relativizira novac i moć; ona je prijetnja jer odbacuje manipuliranje i podjarmljivanje osobe, ustvrdio je papa Franjo.
A etika, primijetio je, upućuje na Boga. Ti financijski stručnjaci, ekonomisti i političari smatraju Boga čak i opasnim jer poziva čovjeka na njegovo potpuno ostvarenje i na neovisnost od svake vrste ropstva, protumačio je Sveti Otac.
Papa je ponovno istaknuo svoju ljubav prema svima, voli i bogate i siromašne, ali je uime Kristovo obvezan podsjetiti bogataša da treba pomoći siromahu, poštovati ga i promicati njegovo blagostanje.
"Etika, ako nije ideološka, omogućuje, uvjeren sam, uspostaviti ravnotežu i ljudskiji društveni ustroj. U tom smislu potičem financijske stručnjake i upravitelje vaših zemalja da shvate riječi sv. Ivana Zlatoustoga: Sa siromašnima ne dijeliti vlastita dobra znači pokrasti ih i oduzeti im život. Dobra koja posjedujemo nisu naša, nego njihova", kazao je papa Franjo, osvrćući se na crkvenu skrb za siromašne.
Crkva uvijek potiče upravitelje da budu u službi općega dobra svojih naroda. Potiče i upravitelje financijskih stvarnosti da ozbiljno promisle o etici i solidarnosti. A zašto se ne bi mogli obratiti Bogu da nadahnu svoje planove? Tada bi se oblikovao novi gospodarski i politički mentalitet koji će pridonijeti da se apsolutna oprečnost između gospodarstva i politike preobrazi u zdravi suživot, zaključio je papa Franjo. (ika / gk)
Osmi "Dies Theologicus" (Teološki dan) Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održan je u četvrtak 16. svibnja u dvorani Vijenac na zagrebačkom kaptolu. Tema ovogodišnjeg dana, održanog pod medijskim pokroviteljstvom Glasa Koncila, bila je "(Ne)ugodni razgovori na suvremenom areopagu".
"Nalazimo se u Godini vjere i naša je dužnost kao teološkog fakulteta promišljati zbilju vjere", rekao je pozdravljajući prisutne dekan KBF-a dr. Tonči Matulić. Pri tom je naveo onaj središnji dio apostolske konstitucije pape Benedikta XVI. "Porta fidei", u kojemu se kaže da se vjernici moraju usredotočiti na samu vjeru (što podrazumijeva kako njezin sadržaj, tako i sam čin vjere), u svijetu čija je matrica prožeta "dubokom krizom vjere kojom su pogođene mnoge osobe". Poželio je da skup pripomogne kako bi vjernike "zahvatila ona stvarnost koju zovemo Bogom" a koju kršćani prepoznaju "u objavi na licu Isusa Krista", te da ta stvarnost "ne da mira" onima koji je ne prepoznaju ili je odriču.
Poticaje za promišljanje okupljenim studentima KBF-a, njihovim profesorima i gostima (među kojima je bio i rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić) dala su dva gosta, zagrebački sociolog i filozof sa Studija modnog dizajna Tekstilno-tehnološkog fakulteta dr. Žarko Paić i filozof i bivši veleposlanik pri Svetoj Stolici dr. Franjo Zenko, te dva predavača s KBF-a filozof dr. Danijel Tolvajčić i teolog dr. Antun Tamarut.
Analizirajući radove filozofa Martina Heideggera i Gillesa Deleuzea, u predavanju naslovljenom "Zagonetka nadolazećeg događaja. Između vjere i tehno-znanosti" dr. Paić je, između ostaloga, upozorio na problem uzmicanja ljudskog pred neljudskim (tehnikom koja određuje čovjeka, a ne obrnuto) kao ključni problem čovjekove egzistencije uopće. Tu zajedničku brigu i vjernika i onih koji ne vjeruju filozof vidi kao polazište za dijalog između ta dva životna stava.
Već sama činjenica da je, usprkos svoj sekularizaciji, većina ljudi na svijetu još uvijek religiozna, dovoljan je razlog svakoj ozbiljnoj filozofiji da ozbiljno razmotri religioznost kao autentično ljudsko iskustvo, rekao je u svojemu izlaganju dr. Tolvajčić. U svojem se izlaganju osvrnuo na sveto kao predmet religije, a iznio je i neka načela za filozofiju religije.
Dr. Zenko je iznio nekoliko primjera pomoću kojih je nastojao pokazati kako je razum pridonio pročišćenju vjere. Između ostaloga spomenuo je zaokret u katoličkom učiteljstvu koje u novije vrijeme ne daje povlašteno mjesto jednoj filozofiji (neotomizam), nego načelno prihvaća sve; glasoviti regensburški govor pape Benedikta XVI. o potrebi pročišćavanja vjere razumom; odmak od antisemitizma, što je plod prosvjetiteljstva. Neke su tvrdnje dr. Zenka u raspravi naišle na kritiku, primjerice ona o neprihvaćanju načela demokracije u Crkvi, čiji je odraz prema predavaču činjenica da ona ne redi žene za biskupe i svećenike.
O odnosu vjere i razuma u svjetlu kršćanske antropologije progovorio je dr. Tamarut. Odgovor na ključno pitanje "što je čovjek", odnosno "tko je čovjek", kršćanstvo daje promatrajući čovjeka, kako pojedinca, tako i zajednicu (kategorije saveza, komplementarnosti muškog i ženskog kao slike zasveza), u svjetlu njegovog odnosa s Bogom: čovjek je Božja slika. U tom kontekstu vjera i znanost nisu protivnice, nego dvije čovjekove dimenzije, odvojene ali komplementarne. Razdor između te dvije dimenzije plod je otajstva zla. No kršćanstvo poznaje i drugo otajstvo: otajstvo otkupljenja, obnove čovjeka u Kristu.
Plenarna je rasprava, između ostaloga, pokazala da razum ima svoje granice (primjerice ideja napretka kao nečeg "a priori" pozitivnog i ničim ograničenog, ili pojava totalitarnih sustava kao derivat racionalnosti zatvorene u imanenciju) i da mu je potrebno ono što bi teolog nazvao otkupljenjem i obnovom. (dg, gk)
Više pročitajte u tiskanome izdanju Glasa Koncila od nedjelje 26. svibnja. Već od srijede novi broj je dostupan putem interneta na adresi enovine.glas-koncila.hr.
