Radio Marija Bistrica - RMB - Radio zabave, igrice, vijesti, kolumne, blogovi, radio

Radio Marija Bistrica - RMB Portal - Svetište Marija Bistrica

Najavi događaj na RMB portalu

Vaše ime i prezime:



E-mail

Naslov najave

Tekst najave





Postani član RMB portala

Nakon popunjavanja forme biti će vam poslan E-mail sa aktivacijskim kodom na upisanu adresu. Da bi se prijavili morate aktivirati korisnički račun preko aktivacijskog linka.

Email

Korisničko ime

Lozinka

Ponovi lozinku



Zaboravili ste podatke?

Upišite E-mail koji ste unijeli kod registracije i poslat ćemo vam podatke na upisani E-mail.

Email



Jeste li znali?

Da kao članovi RMB – portala imate slijedeće pogodnosti:

  • kao član imate pravo na 3 besplatne čestitke i obavijesti godišnje
  • možete biti novinar slati nam:
    - vijesti
    - obavijesti
    - i najave
    koje ćemo Vama kao članovima besplatno objaviti u programu RMB-a i na RMB Portalu
  • možete biti bloger ili kolumnist – objavljivati svoja razmišljanja, pjesme, misli na portalu i u programu RMB-a
  • možete biti fotograf – slati nam svoje fotografije na objavu te za iste biti nagrađeni
  • ukoliko imate bend i pjesmu, a član ste RMB-a, predstavit ćemo Vaš band i glazbu u programu besplatno

Kao partneri RMB-a (odnosi se na pravne osobe), imate slijedeće pogodnosti:

  • ostvarujete poseban popust za naše reklamne usluge kako u programu tako i na našem web portalu

Preporuči portal prijatelju

Upiši E-mail i pošalji prijatelju ili prijateljici preporuku za portal.

Tvoje ime



E-mail prijatelja/prijateljice

Moguće je poslati na više email adresa odjednom. Potrebno ih je odvojiti zarezom

Poruka





Radio Marija Bistrica - RMB - Radio zabave, igrice, vijesti, kolumne, blogovi, radio

Slušajte nas preko interneta!

Ukoliko imate instalirani program Winamp, kliknite na doljnju ikonu za slušanje programa Radija Marija Bistrica

Za skidanje programa Winamp kliknite na ikonu download!

Download

Ugodno slušanje / Zatvorite prozor

SPONZORIRANI SADRŽAJ

NASUMIČNO IZ ZABAVE


City Drifters

Dignite grad na noge1

GLAZBENE ŽELJE

Autor i naziv pjesme
Vaše ime i poruka

SMS-om:095 913 3972
Pozivom (8:00 - 20:00): 049/ 468 - 707

Crkva 28.11.2014

Za 1000 radosti - Sve je moguće!

Hrvatski Caritas pokrenuo je ovogodišnju, 12. po redu, tradicionalnu nacionalnu božićnu humanitarnu akciju »Za 1000 radosti« namijenjenu prikupljanju pomoći za najsiromašnije obitelji u Hrvatskoj, koje teško same nose životne terete oskudice, bolesti, osamljenosti, nezaposlenosti, zaduženosti, priopćeno je u četvrtak 27. studenoga.

»Vjerujemo da ćemo Božić, blagdan Isusova rođenja, Božje intervencije u svijet i povijest, najprimjerenije proslaviti prepoznajući potrebe naših sugrađana, i makar i skromnim darom pokrenuti promjenu, razgoriti nadu, probuditi u njima novu snagu za životnu borbu«, poručuju iz Hrvatskoga Caritasa. Sredstvima prikupljenima akcijom »Za 1000 radosti« Hrvatski je Caritas, putem mreže (nad)biskupijskih i župnih caritasa, proteklih godina pomogao tisućama obitelji a i ove godine želi dosegnuti najsiromašnije obitelji diljem Hrvatske.

»Pozivamo hrvatske tvrtke i građane, Vladu Republike Hrvatske, jedinice lokalne uprave i samouprave, ustanove i udruge na uključenje u akciju 'Za 1000 radosti'. Voljeli bismo da zajedno možemo uvjeriti naše siromašne sugrađane kako u svojim nevoljama, oskudici i bolesti nisu sami. Da u Hrvatskoj ima dovoljno socijalno osjetljivih, sućutnih ljudi, tvrtki, udruga, koji su im spremni priskočiti upomoć i učiniti da se njihova patnja ublaži. Da se i usred njihove usamljenosti, siromaštva i razočaranja u blagdansko vrijeme može roditi nova nada«, navodi se u priopćenju, u kojemu se ističe i da se akcija »Za 1000 radosti« ove godine vodi pod nazivom: »Sve je moguće!«.

»Vjerujemo da upravo u blagdanskom razdoblju - kad slaveći Božić slavimo djelatnu i velikodušnu ljubav i, zahvalni za ono što smo primili, zauzvrat darujemo bližnje - potrebno je podsjetiti se i ohrabriti da kad vjerujemo, sve postaje moguće. I ono što se naizgled čini nezamislivim, nemogućim, nevjerojatnim, neostvarivim.
 I ove godine na poseban se način u akciji 'Za 1000 radosti' obraćamo djeci i mladima. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta svim osnovnim i srednjim školama preporučilo je da se u akciju uključe i iskoriste ju u odgojno-obrazovnom procesu, prepoznajući kako u njoj djeca i mladi razvijaju vrijednosti solidarnosti, uzajamnosti, požrtvovnosti, nesebičnosti i socijalne osjetljivosti, te uče postajati nositeljima promjena u društvu - počinjući od svoje lokalne sredine«, piše u priopćenju.

U škole je ove godine poslano više od 550.000 narukvica u 10 različitih boja, koje uz naziv akcije »Sve je moguće!« nose prigodne poruke poput: dajem sve od sebe, ne bojim se budućnosti, stvaram slobodno, usudim se sanjati, hrabro se mijenjam, vjerujem u ljubav... Noseći ih, učenici i učenice podsjećaju i sebe i druge da ako vjeruju, sve postaje moguće. Dijelom novca koji prilozima za narukvice prikupe, učenici i njihovi nastavnici sami odgovaraju na prepoznate potrebe obitelji u vlastitoj školskoj ili lokalnoj sredini. Drugim dijelom, solidarno, putem Caritasove mreže pomažu siromašnim obiteljima diljem Hrvatske.

U akciju su se uz preporuku Gradskoga ureda za obrazovanje, kulturu i sport uključili i zagrebački dječji vrtići, a akcija je otvorena i za ostale zainteresirane vrtiće. Putem mreže (nad)biskupijskih caritasa 200.000 prigodnih narukvica za odrasle dostupno je i u župama/župnim caritasima diljem Hrvatske. (hc, gk)
 

Pročitaj vijest Komentari: 0

Crkva 27.11.2014

U novome broju Glasa Koncila pročitajte...

"Vrijeme je za Europu koja gleda na čovjeka, brani ga i štiti", glavni je naslov 48. broja Glasa Koncila, s nadnevkom nedjelje 30. studenoga, otisnutoga na četrdeset stranica, a posvećenoga govoru pape Franje u Europskom parlamentu u Strasbourgu, o čemu detaljno s lica mjesta (u ovom i sljedećem broju tjednika) izvještava novinar Darko Grden.

Zamjenik glavnoga urednika Glasa Koncila Branimir Stanić u komentaru "Redovnici na periferiji" progovara o početku Godine posvećenoga života. "Svoditi kvalitetu suvremenoga doprinosa osoba posvećenoga života Crkvi i društvu na prebrojavanje redovničkih halja, velova i kukuljica po samostanskim ćelijama bila bi posve promašena metoda vrjednovanja redovničke uloge. Ako ništa drugo, barem njihova povijest svjedoči da samo jedna Bogu posvećena osoba može svojim oduševljenjem 'zaraziti' druge, i tako izmijeniti tijek društvene i crkvene povijesti", stoji među ostalim u komentaru.

Uz otvaranje Godine posvećenoga života, Vijeće Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života i Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica objavili su poruku koju Glas Koncila objavljuje u cijelosti. Osim Papinoga poziva na svetost svima u Crkvi, donijeti su odgovori hrvatskoga redovništva na suvremene izazove humanitarnoga djelovanja. Tako Vlado Čutura piše o plodovima studentskoga pastorala DUHOS i molitvene zajednice Svete Obitelji u Zagrebu, a Ivan Tašev o pomoći Crkve u zaustavljanju trgovine ljudima, kao i novom valu izbjeglica koji kuca na vrata Europe i Hrvatske.

U intervjuu dr. Darko Znaor, agrarni stručnjak i prvi magistar ekološke poljoprivrede u Europi, govori kako svakoga sata Hrvatska izgubi jedno obiteljsko gospodarstvo, no još nije kasno. "U Hrvatskoj je prisutan fenomen velike socijalne nepravde: jedan posto najvećih poljoprivrednih proizvođača dobiva trećinu svih subvencija, 5 % najvećih obrađuje 50 % površina. Stvara se, usudim se reći, neofeudalizam koji uništava male proizvođače i obiteljska gospodarstva", ističe dr. Znaor promišljajući kronične hrvatske probleme.

Dr. Dražen Živić, vukovarski demograf, u rubrici "Vjernici laici aktivni u Crkvi", svjedoči o znanstvenom, društvenom kao i vjerničkom poslanju. Pripovijeda o zanimljivom životnom putu i prepoznatljivoj profesionalnoj karijeri. Ivan Sušilović, radiolog, vjeroučitelj i zborovođa u rubrici "Susret" progovara o svestranim područjima djelovanja, kao i o vjeri. Novi broj Glasa Koncila donosi i cjeloviti govor kardinala Josipa Bozanića na predstavljanju knjige "Sveta Stolica i Republika Hrvatska: dvadeset godina diplomatskih odnosa (1992.-2012.)". Uz Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, koji je u molitvi ujedinio brojne hrvatske vjerničke zajednice, donijet je i izvještaj s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta o predavanju dr. Ante Nazora o značenju vukovarske bitke u Domovinskom ratu.

"Ima li u teoriji evolucije mjesta za Boga?", tema je teološkoga osvrta dr. Josipa Sabola, a u rubrici "Naši razgovori" promišlja se o čistoći spolnoga života. U povijesnom feljtonu piše se o "Slučaju" franjevačkoga samostana u Sinju, dok je među katoličkim oblikovateljima kulture predstavljena nedopjevana poezija Ferde Galovića.

Reportaža je iz Oštarija, mjesta s 1400 duša, sa župnom crkvom i svetištem Gospe od Čudesa. Čitatelji mogu doznati zašto je ovo ličko "svratište" idealno mjesto iz snova za jednoga "popa", koje su posebnosti Oštarija te kako je glagoljica ušla i u župni listić.

Među osvrtima aktualizirani su zabrinjavajući navijački neredi u Milanu ali i neodigravanje utakmice "Dinama" i "Hajduka". Posljednja stranica uz novu karikaturu Srećka Puntarića Felixa donosi i enigmatski kutak posvećen pokojnom bardu dječje književnosti. (tš, gk)

Čitav broj Glasa Koncila možete čitati i putem interneta: enovine.glas-koncila.hr 

Pročitaj vijest Komentari: 0

Crkva 26.11.2014

Zauzimanje za ljudsko dostojanstvo i ponovno otkrivanje identiteta

Europa mora ponovno otkriti svoj identitet temeljen na kršćanskim korijenima, rekao je papa Franjo u govoru pred Europskim parlamentom u Strasbourgu u utorak 25. studenoga. Vjera nije samo za europski kontinent baština dvijetisućljetne povezanosti, nego i temelj za njegov budući socijalni i kulturni razvoj. Kršćanski prinos nije ugroza sekularnim državama, nego obogaćivanje i osnaživanje društvene solidarnosti, istaknuo je Papa europskim parlamentarcima.

Europa koja više nije otvorena za transcendentnu dimenziju života riskira polako izgubiti vlastitu dušu i "humanističku dušu", upozorio je Papa, dodajući kako Crkva želi aktivnu suradnju s europskim ustanovama i pri tome pomoći iznova ispuniti postojeću "prazninu ideala". Papa je posebno istaknuo zauzimanje za ljudska prava, jačanje demokracije, zaštitu obitelji, zaštitu rada, okoliša i selilaca.

Danas se Europa čini starom, umornom i bez samopouzdanja, upozorio je Papa te potaknuo da se sadašnja kriza iskoristi za veću suradnju država. Europa se mora vratiti temeljnim uvjerenjima utemeljitelja Europske unije, koji su željeli zajednički raditi kako bi se prevladale podjele te za mir i suradnju svih stanovnika kontinenta.

U prvome govoru u srcu Europe papa Franjo podsjetio je zastupnike u Europskome parlamentu na povezanost Europe i kršćanstva, koja nije bila bez sukoba i pogrješaka, ali je bila vođena željom za radom na općem dobru. To je naša sadašnjost i naša budućnost, to je naš identitet. Također je 500 milijuna stanovnika Europske unije potaknuo da na probleme u Uniji, kao što su gospodarska stagnacija, nezaposlenost, useljenici, rastuća stopa siromaštva i rastuća polarizacija - gledaju kao na poticaj na jedinstvo i prevladavanje strahova i međusobnog nepovjerenja.

"Dostojanstvo", središnji koncept procesa obnove koji je slijedio nakon II. svjetskog rata i koji je vodio prema europskome projektu, i danas je u temeljima Europske unije, rekao je Papa, te upozorio da se često koncept ljudskih prava pogrješno shvaća ili zloporabi. Također je upozorio na tendenciju da se gleda na prava pojedinca bez obaziranja na činjenicu da je svako ljudsko biće dio društvene cjeline u kojoj su njegova ili njezina prava i dužnosti povezani s pravima i dužnostima drugih i s općim dobrom društva.

Ljudsko je dostojanstvo u opasnosti jer postoji mnogo situacija kada se prema ljudima ponaša kao prema kotačičima u stroju koje se odbacuje kada više nisu u uporabi - kada su slabi, bolesni ili stari, upozorio je Papa i naveo zaboravljene starce i djecu, te ubijanje nerođenih. Rastući individualizam na kraju vodi prema samoći za koju je Papa istaknuo da je jedna od najraširenijih bolesti u Europi. U polusatnom govoru u Europskome parlamentu papa Franjo zatražio je zajedničku strategiju država Europske unije prema problemu izbjeglica i južnih granica kontinenta. "Ne smijemo dopustiti da Sredozemno more postane veliko groblje", upozorio je.

Poglavar Katoličke Crkve posebno se zauzeo za prava i zaštitu obitelji koja je temeljna stanica društva i njegova najvrjednija sastavnica. (ika / gk, foto: ctv)
 

Pročitaj vijest Komentari: 0

Crkva 25.11.2014

Novi broj časopisa za sakralnu glazbu Sveta Cecilija

Dvobroj stručnoga časopisa za sakralnu glazbu Sveta Cecilija − glasila Instituta za crkvenu glazbu »Albe Vidaković« Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoga društva crkvenih glazbenika, objavljen je u nakladi Glasa Koncila.

Novi broj, uza stalne rubrike i redoviti glazbeni prilog, donosi nastavak radova sa znanstvenoga simpozija o crkvenom glazbeniku Albi Vidakoviću. Simpozij o tome crkvenom glazbeniku, pedagogu, skladatelju, muzikologu i osnivaču Instituta za crkvenu glazbu Katoličkoga bogoslovnoga fakultetu održan je od 15. do 18. svibnja 2014. u njegovu rodnom gradu Subotici, povodom stote obljetnice njegova rođenja i pedesete obljetnice smrti.

Tako Tamara Štricki donosi Prikaz radova Albe Vidakovića posvećenih Đuri Arnoldu, Marijan Steiner Etnomuzikološki rad Albe Vidakovića, a Miroslav Stantić Povezanost Albe Vidakovića sa skladateljima crkvene glazbe iz Vojvodine, Stanislavom Preprekom i Lorandom Kilbertusom. U istoj rubriciČlanci, Mirko Jankov piše o Pučkim sprovodnim napjevima u Klisu, a skupina autora o Skladateljima i gluhoći.

U rubrici Muzikologija Niko Luburić donosi treći nastavak Duhovnih popijevki božićnog vremena iz Hercegovine, a Danijela Župarić u rubrici Metodika pjevanja govori o Specifičnostima vokalne glazbe i literarnog teksta.

U rubrikama Iz glazbenog života biskupija te Iz rada Instituta za crkvenu glazbu pročitajte izvještaje s brojnih crkvenih glazbenih događanja, o novim glazbenim izdanjima, kao i prikaz jedinstvene škofjološke pasije.

Glazbeni prilog donosi skladbe Albe Vidakovića, Božidara Baumgartena, Mirka Jankova te Božićnu misu Ive Perana. (vp)

 

Pročitaj vijest Komentari: 0



Radio Marija Bistrica - RMB - Radio zabave, igrice, vijesti, kolumne, blogovi, radio