Hrvatska u Europi – Migracijski izazovi

Okrugli stol pod nazivom ‘Hrvatska u Europi – migracijski izazovi’ održan je u ponedjeljak 21. studenoga 2016. u organizaciji Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Zaklade Kondrad Adenauer. Sudjelovali su Predsjednik komisije HBK “Iustitia et Pax” bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Davor Ivo Stier te iz Samostalne službe za analitiku i političko planiranje Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdravko Gavran, voditelj Pokrajinskog udruženja “Integracija” CDU-a Rheinland-Pfalz Yunus Emre  te doc. dr. sc. Mario Bara s Odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

U ime domaćina prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta,  u svom je govoru zahvalio svim prisutnima na spremnosti da nastupe na okruglom stolu te se osvrnuo na važnost Europe da, kao što je rekao  papa Franjo u svom govoru Diplomatskom zboru u Vatikanu  11. siječnja 2016., potpomognuta svojom velikom kulturnom i vjerskom baštinom, smogne sredstava da zaštiti središnje mjesto ljudske osobe te pronaći ravnotežu između dviju moralnih obveza, zaštite prava vlastitih građana i jamčenja pomoći i prihvaćanja migranata. Rektor Tanjić je također konstatirao da se pred Hrvatskom otvaraju mnogi izazovi koje sa sobom nosi integracija migranata kako u hrvatsko tako i u europsko društvo.

Prisutnima se obratio direktor Zaklade Konrad Adenauer dr. sc. Michael Lange koji je u svom izlaganju govorio o migracijskom valu iz 2015. godine te o provedenim analizama o obrazovnoj i kvalifikacijskoj strukturi migranata te njihovoj integraciji u njemačko društvo.

Okupljenima se obratio ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier koji je u svom izlaganju istaknuo: “Od izuzetne nam je važnosti da istočno-sredozemni, tzv. zapadnobalkanski migracijski pravac ostane zatvoren i pod kontrolom“. Podsjetio je da je prošlogodišnji “nezapamćeni” migracijski val od Drugog svjetskog rata izazvao probleme koji su se javili zbog “nedovoljne sposobnosti upravljanja” tom krizom u europskim državama i ocijenio da je nužno “u europskom okviru pronaći zajedničko djelotvorno i dugoročno rješenje ovih kretanja”.
U svom je govoru također naglasio: „Kod legalnih migracija nužna je solidarnost svih država na ruti kako bi se što ravnomjernije i pravednije podijelio taj teret, a kod nelegalnih migracija ta je suradnja važna zbog sprečavanja krijumčarenja ljudima, organiziranog kriminala i trgovanja ljudima, posebno najosjetljivijim skupinama.“ Smatra da ta suradnja ima i vrlo važan sigurnosni aspekt u sprečavanju ulaska terorističkih skupina.

Ministar Stier je na kraju svog govora također rekao da je zahvalan, kao dijete migranata, Argentini, zemlji u kojoj je rođen i odrastao. Svoj govor je zaključio da izbjeglice imaju ne samo prava već i obveze: pridonijeti razvoju zemlje koja ih je primila, poštivati zakone i prilagoditi se zemlji domaćina.

S Odjela za sociologiju o migracijskim izazovima izlaganje je održao doc. dr. sc. Mario Bara: „Migracije tijekom 2014., 2015. i 2016. godine predstavljale su logistički problemi za tranzitne zemlje, ali ekonomski i politički izazov za zemlje primitka. Javio se problem broja, ali i kategorija onih koji su se našli među tražiteljima azila. Gledanje na migrante kao isključive pripadnike jedne od kategorija migranata vrijednosno je i politički osjetljivo pitanje. Otvoreno je pitanje gubi li institut azila svoju izvornu funkciju? Preopterećenjem migrantima koji nisu po definiciji azilanti ugrožava li se institut azila? Preopterećenje sustava pogoduje političkoj argumentaciji koja većinu azilanata prepoznaje kao ekonomske emigrante i ugrožava civilizacijsko dostignuće instituta azila.“

U zaključku svog izlaganja  doc. dr. sc. Mario Bara je naveo da je zbog navedenog oformljena radna, interdisciplinarna istraživačka skupina na Hrvatskom katoličkom sveučilištu s ciljem da na objektivan i empirijski pristup, temeljem raspoloživih podataka, pristupi pitanju različitih kategorija migranata kako bi otkrili pravilnosti u njihovim karakteristikama. Preliminarni rezultati ukazuju na jedan segment populacije tražitelja azila koji dolazi iz država koje nisu izložene ratnim razaranjima ili visokoj razini drugih oblika ugroze što upućuje da su među motivima odabira zemlje podnošenja zahtjeva za azilom mogu postojati i oni ekonomske i socijalne prirode. Navedena problematika zahtijeva dodatna istraživanja kako ona na raspoloživim podacima tako i empirička istraživanja na migrantskoj populaciji. „Cilj nam je u području demografije i migracija uvesti nove metodološke postupke, nove statističke analize i modeliranje migracijskih tijekova. Nadamo se da će ova inicijativa dugoročno rezultirati uvođenjem novih studijskih programa na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.“- rekao je docent Bara.

Jedan od panelista na okruglom stolu bio je gost iz Njemačke gospodin Yunus Emre, voditelj Pokrajinskog udruženja “Integracija” CDU-a Rheinland-Pfalz. U svom obraćanju okupljenima je u više različitih primjera integracije migranata u Njemačkoj istaknuo da je najvažnije imati otvoreno srce i um, da je nužno smanjiti administraciju i prepreke koje ona donosi te da je od izuzetne važnosti otvoriti sve kanale dijaloga koji će zbližiti različite kulture.

Opunomoćeni ministar iz Samostalne službe za analitiku i političko planiranje gospodin Zdravko Gavran iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova konstatirao je da se pred Hrvatsku stavlja izazov različitih vrsta migracija poput Hrvatske zemlje kroz koju migranti putuju u treće zemlje, Hrvatska kao zemlja iz koje Hrvati odlaze u druge zemlje i o problemu migranata koji se regrutiraju u europskim zemljama i odlaze se boriti u istočne zemlje zahvaćene ratom. U svom se izlaganju posebno osvrnu na sigurnosni aspekt koji nose migracije.

Bjelovarsko-križevački biskup, član Papinske komisije za pastoral migranata i selilaca mons. Vjekoslav Huzjak rekao je da pitanju migracija Crkva pristupa sa stava kršćanske antropologije te u smislu ekumenskoga i međureligijskoga dijaloga. Biskup Huzjak je podsjetio da je Crkva kroz povijest uočila problem migracija i nastojala ga pratiti, tako da je papa Pavao VI. utemeljio Papinsko vijeće za pastoral migranata. O pitanju migracija govorili su i pape Ivan Pavao II. I Benedikt XVI. kao i papa Franjo koji nastoji reći da se svakoga čovjeka gleda kao Božje stvorenje, gledajući u čovjeku sliku Krista treba pristupiti realnosti migracija.

U panel raspravi rečeno je, uz ostalo, da Hrvatska nema problema s migrantima nego sa iseljavanjima vlastitoga stanovništva. Ukazano je na lošu demografsku sliku koja dovodi do potrebe za useljavanjem, a kao svojevrsni apel s okrugloga stola istaknuta je važnost ozbiljnoga shvaćanja pitanja integracije – da se ona definira i pripremi njezina provedba. Također je po pitanju integracije naglašena važnost suradnje državnih institucija i vjerskih zajednica. HKS