Hrvati iz BiH na hodočašću Majci Božjoj Bistričkoj

»Snaga je ondje gdje postoji spremnost na žrtvu«
 “Umnoži našu vjeru” bilo je geslo ovogodišnjeg hodočašća vjernika Vrhbosanske nadbiskupije i Banjalučke biskupije u Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke. Više od tisuću hodočasnika iz BiH sudjelovalo je u subotu 13. listopada u euharistiji koju je u Crkvi na otvorenom predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, u zajedništvu s banjolučkim biskupom Franjom Komaricom i apostolskim nuncijem u RH nadbiskupom Alessandrom D'Erricom.

Na početku Godine vjere hodočašće je bilo molitva za vjeru u osobnom životu, životu obitelji te za djelovanje u javnosti.

Kao sudionik Biskupske sinode u Rimu o novoj evangelizaciji kardinal Puljić je vjernicima u propovijedi govorio o prenošenju vjere za koju je najvažnija obitelj, jer roditelji djeci prenose ono što žive.

“Zato je potrebno ponovo sačuvati svetost braka i obiteljskog ognjišta, da bi roditelji u svome domu uprisutnili radost vjere. To je ujedno i najsnažnija nova evangelizacija”, istaknuo je kardinal Puljić. Dodao je da svećenici, redovnici i katehete nadograđuju te obiteljske temelje kako bi mladi susreli Krista.

Nova evangelizacija prvenstveno je svjedočenje vjere, poručio je kardinal, a snagu za to daju molitva, sakramentalni život, euharistija.

A sa snažnom vjerom možemo biti i hrabri svjedoci u javnosti, “da se ne bojimo kada nas počnu napadati, prozivati i diskriminirati”, kazao je kardinal Puljić. Pozvao je katolike da budu hrabri kao i preci u prva kršćanska vremena, kao za vrijeme turske vladavine i u komunizmu. “Pa zar da se u ovoj lažnoj demokraciji stidimo vjere i da budemo kukavice”, upitao je.

S hodočasnicima je kardinal podijelio iskustvo Biskupske sinode u kojoj sudjeluje u Rimu i gdje susreće pastire Crkve sa svih kontinenata: “Biskupi iz zemalja gdje se bolje živi pesimističniji su, a oni iz zemalja gdje je progonstvo i trpljenje, optimističniji su. To me zadivilo. Vidim da je snaga ondje gdje postoji spremnost na žrtvu, a gdje se dogodi uljuljanost, vjera stradava.”

Vrhbosanski se nadbiskup osvrnuo i na trenutnu političku situaciju u BiH koja ne ide u prilog Hrvata: “Vidimo i danas da i europska i domaća politika, ali i hrvatska politika u BiH, idu prema tome da nas prekriže. Iz hrabre vjere poručujemo: suočit ćemo se i s tim izazovima. Crtajte entitete kako želite, ali nemate pravo izmjestiti nas iz rodnog kraja i zavičaja, nemate pravo zanijekati da budemo i Hrvati i katolici. Nitko nema mandat da nam ta prava oduzme.”

Da bi opstali u tim prilikama odlučujuća je vjernost duhovnim korijenima, poručio je kardinal i zaključio: “Zavjet činimo da korijenje ne izdamo. Pomozi nam, Gospo, da se ne bojimo žrtava! Ljudi žrtve sposobni su graditi budućnost!”

Na kraju mise kardinal Puljić vjernicima je podijelio potpuni oprost koji je, uz ispunjene uvjete, za Godinu vjere odobrio papa Benedikt XVI. Hodočašće je završilo pobožnošću križnoga puta koju je predvodio biskup Komarica. (ika / gk)

Nuncij D'Errico pozvao vjernike na zauzetost za budućnost u BiH

Vjernike iz BiH na zauzetost za budućnost u svojoj zemlji pozvao je i apostolski nuncij u Hrvatskoj, a ranije u BiH, nadbiskup Alessandro D'Errico. Izrazio je zadovoljstvo što je u Hrvatskoj, u prva tri mjeseca svoje službe, razgovarajući na svim razinama, crkvenim i političkim, o sadašnjosti i budućnosti hrvatskog katoličkog naroda u BiH, naišao na otvorenost i raspoloživost u traženju prikladnijih rješenja za Hrvate u BiH. Svoju službu u Hrvatskoj smatra pak nastavkom one koja mu je bila povjerena kao Papinom predstavniku u BiH od kraja 2005. godine.

“Činjenica je da su mi Sveti Otac i poglavari Svete Stolice izričito rekli da moja služba u Republici Hrvatskoj mora biti shvaćena kao nastavak mojeg služenja hrvatskom katoličkom narodu koji je na tom području toliko izmučen”, kazao je nuncij i podsjetio na blizinu i solidarnost Svetog Oca s Hrvatima u BiH.

Ujedno je izrazio zahvalnost najvišim vlastima Republike Hrvatske, koje su mu posvjedočile u različitim prilikama svoje istinsko zanimanje i potpunu potporu za Hrvate u BiH: “Želja, za koju molimo danas, je da zajedno možemo naći prava rješenja za pitanja koja razmatramo, kako bi hrvatski katolički narod u Bosni i Hercegovini mogao nastaviti davati svoj dragocjeni doprinos za sadašnjost i budućnost Zemlje, s jednakim dostojanstvom i jednakim pravima u odnosu na druge konstitutivne narode.”