Hodočašće vjernika Svetonedeljskog dekanata u grad sv. Marka Križevčanina

U subotu 22. rujna u jutarnjim satima vjernici Svetonedeljskog dekanata predvođeni dekanom vlč. Božidarom Cindorijem i svećenicima iz Dekanata, započeli su svoje treće dekanatsko hodočašće u Križevce. Po dolasku, hodočasnike je dočekao grkokatolički svećenik Mihajlo Simunović te im kratko predstavio povijest grkokatoličke katedrale i grada Križevaca. Nakon slobodnog vremena i jutarnje kave uslijedila je u katedrali Svetog Trojstva liturgija sv. Ivana Zlatoustog, koju je predvodio Mihajlo Simunović, grkokatolički svećenik u koncelebraciji sa svim svećenicima Svetonedeljskog dekanata. Nakon liturgije uslijedilo je razgledavanje grkokatoličke katedrale Svetog Trojstva i biskupskog dvora. Nakon duhovne hrane u katedrali Križevačke eparhije, uslijedila je i tjelesna okrjepa. Poslije ručka vjernici su se zaputili u razgledavanje crkve sv. Križa, koja je ujedno i konkatedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije. Kratku povijest o Križevcima i o crkvi predstavio je vlč. Stjepan Soviček, župnik Župe sv. Ane u Križevcima, koji kaže da je crkva Uzvišenja sv. Križa jedna je od najstarijih crkava kontinentalne Hrvatske i najstarija crkva u Križevcima. Tijekom povijesti bila je župna crkva, jedno vrijeme i zatvor, skladište, sklonište vojnika. Od uspostave Bjelovarsko-križevačke biskupije 2009. godine, postaje konkatedrala biskupije. Posebna vrijednost je mramorni oltar sv. Križa iz 1756. godine, rad ljubljanskog kipara talijanskog porijekla Francesca Robbe. Nekada je taj oltar bio u zagrebačkoj katedrali, ali je nakon njene obnove odudarao od ostatka inventara pa je zalaganjem Križevčana na kolima prebačen u Križevce. Oltar je remek-djelo kiparstva kasnog baroka i izuzetno vrijedan spomenik crkvene umjetnosti. Isklesan je od trobojnog mramora – crnog, žutog i bijelog. Glavni motiv je Raspeti Krist, s lijeve strane je motiv Mojsija sa zmijom, a desno Abrahamove žrtve. Crkvu spominje i Antun Gustav Matoš u svom putopisu „Oko Križevaca“. Nakon crkve Uzvišenja sv. Križa hodočasnici su se uputili u novoobnovljenu župnu crkvu sv. Ane, nekadašnji pavlinski samostan a danas župni dvor i župna crkva u središtu Križevaca. Posljednje odredište hodočašća bila je kapela sv. Marka Križevčanina. Najstarija je od tri križevačke kapele. Ima ranobarokna i gotička obilježja, a obnovljena je 1731. godine te 1993. godine otkad se na glavnom oltaru nalazi slika sv. Marka Križevčanina, rad križevačkog slikara Zorana Homena. (TUZN, Marko Toplak, župni vikar Bestovje-Novaki-Rakitje)