Gubi se želja za spoznajom istine, znanje se pretvara u sirovinu

“(Zlo)uporaba znanja”, tema treće u nizu tribine “Zajednički vidici”, privukla je u srijedu 28. ožujka brojne studente i profesore Katoličkog bogoslovnog fakulteta te druge vjernike u dvoranu Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.

U prvom izlaganju doc. dr. Nenad Malović s KBF-a Sveučilišta u Zagrebu govorio je o kvaliteti i vrijednosti znanja te istaknuo kako je težnja za znanjem izraz specifično ljudskoga, no ipak to znanje nikad nije u zrakopraznom prostoru, nego je povezano s ljudskim djelovanjem, pa je cilj znanja mudrost. Želja pak za znanjem usmjerena je prema spoznanju istine.

Znanje je, dakle, više od informacije, tj. u moru informacija prepoznamo onu informaciju i ono novo znanje koje ima određenu vrijednost za spoznaju istine, jer ta teoretska istina značajna je za čovjekovo praktično djelovanje i to ne samo u smislu njegovih vještina i sposobnosti, nego osobito u obliku etičnosti, rekao je.

Uvodničar je podsjetio da znanje ima određenu vrijednost i na temelju ponude i potražnje. Tu u prvom planu ne stoji ljudska osoba, nego jačanje tržišne konkurencije i tako se znanje pretvara u sredstvo za borbu na tržištu. Određuje se cijena znanja, a potpuno se izgubila iz vida želja za spoznajom istine, što je prvi smisao i pokretač potrebe za znanjem. Jasno je da se ovdje radi, uvjetno rečeno, o zadovoljenju samo jednoga aspekta ljudskoga života koji je potreban za čovjekovo ostvarenje.

Površnost i inflacija informacija povezana s čovjekovom prisiljenošću da zadovolji minimalne uvjete za život rezultira još većim udaljavanjem od onog izvornog smisla znanja, kazao je dr. Malović. A budući da nije u prvom planu više spoznaja istine, dobra i dobrote, znanje se pretvara u sirovinu. S pitanjem istine nestaje i pitanje razumijevanja, to je također jedna karakteristika izvornog znanja, upozorio je. Neutralno znanje ne postoji, jer svako znanje u sebi sadrži mogućnost dobrog ili zlog djelovanja i u tom kontekstu možemo razumjeti onu krilaticu “znanje je moć”. Znanje jest moć i ona može biti moć koja razara, a može biti i moć koja istražuje, rekao je dr. Malović.

Citirajući retke iz Knjige postanka, prof. dr. Tonči Matulić s KBF-a Sveučilišta u Zagrebu uvodno je istaknuo kako dobro i zlo ne smijemo shvatiti kao nešto što se događa pojedincu, već čovječanstvu. To je znanje usmjereno na život, na život zajednice koje svoje ispunjenje dostiže u životu zajednice. Znanje je na početku zaokupljeno iznad svega životom zajednice, postojanjem u zajednici, obuhvaća s jedne strane aktivnost, znanje i sadržaj.

Imajući na umu sve prijetnje kojima smo danas izloženi, od sveprisutne ekološke krize, globalnog zatopljenja, pohlepnog iskorištavanja prirodnih resursa, otvorenih ratova, budućih ratova oko vode i za vodu, za naftu i oko nafte, a sve to u ozračju nesigurnosti koju stvara prijetnja nuklearnim holokaustom, možemo reći da se danas zlo unutar masovne zloupotrebe znanja potvrđuje kao ponavljanje staroga neposluha sa zlim posljedicama koje prijete uništenju ne samo određenog dijela života, nego života kao takvoga, istaknuo je predavač.

Čovjek raspolaže s moći o samouništenju i to je svjedočanstvo o zloupotrebi znanja bez presedana u povijesti čovječanstva. Sve pojedinačne zloupotrebe znanja su beznačajne naspram ove zastrašujuće mogućnosti koja danas čovjeku stoji na dohvat ruke, upozorio je dr. Matulić.

Voditeljica i moderatorica tribine bila je dr. s. Valentina Mandarić, predstojnica Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi. (ika / gk)