Čovjek velike vjere, široke kulture i domoljublja

Stota obljetnica smrti Josipa Jurja Posilovića, zagrebačkoga nadbiskupa, biskupa senjsko-modruškoga i narodnoga dobrotvora, spomenuta je u četvrtak 24. travnja u njegovu rodnome Ivanić-Gradu. U organizaciji župe sv. Petra ap., Grada Ivanić-Grada i Udruge građana “Prijatelji baštine” u Maloj dvorani Pučkoga otvorenog učilišta u Ivanić-Gradu predavanje o važnosti bogate Posilovićeve ostavštine “Nadbiskup Juraj Posilović, život za svetu majku Crkvu i hrvatsku domovinu” održao je doc. dr. Ivan Bulić sa Studijskoga odjela povijesti Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Prije predavanja okupljene su pozdravili i svoj dojam o nadbiskupu Posiloviću izrekli članica Organizacijskoga odbora obilježavanja te obljetnice i voditeljica programa Valentina Kanić, gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš, župnik župe sv. Petra i generalni vikar Sisačke biskupije mons. Josip Ćorić, predsjednica udruge “Prijatelji baštine” Katarina Magić Koščević, predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije Dražen Bošnjaković, rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu mr. Anđelko Košćak, isusovac o. Antun Trstenjak, gospićko-senjski biskup Mile Bogović i sisački biskup Vlado Košić.

Tako se moglo čuti da se nadbiskup Posilović nesebično zalagao za promicanje opće kulture i znanosti u hrvatskome narodu. Bio je urednik Katoličkoga lista i jedan od pokretača Hrvatskoga književnoga društva Sv. Jeronima te profesor bogoslovije i prvi dekan Bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim pokroviteljstvom restaurirana je zagrebačka prvostolnica, izgrađen samostan i crkva isusovaca u Zagrebu te održan Prvi hrvatski katolički sastanak 1900. godine. Među osobite zasluge biskupa Posilovića pripadaju i njegova neumorna nastojanja da se očuva glagoljica u hrvatskome narodu. Posilović se smatra najzaslužnijim za temeljitu obnovu crkve Sv. Petra u Ivanić-Gradu 1909. i unatoč brojnim obvezama koje je obnašao kao zagrebački nadbiskup, nikada nije zaboravio svoj rodni grad u kojemu je rođen u brojnoj obrtničkoj obitelji.

Dr. Bulić je u predavanju među inim istaknuo da je spomen na Posilovića u povijesti iznimno mali s obzirom na značaj kojim je zadužio i koji zaslužuje. Razlog tome je da djela osobnosti poput nadbiskupa Posilovića jednostavno nisu bila uklopiva u koncept prve i druge jugoslavenske države. Doima se da je tek trebalo doći vrijeme Hrvatskoga katoličkog sveučilišta kako bi znanstvenici skrenuli pozornost na njega. Podsjetio je i da je Posilović došao za zagrebačkoga nadbiskupa nakon Josipa Mihalovića 1891. godine i nakon što je prethodno stolica zagrebačkoga nadbiskupa bila prazna tri godine. Nakon 65 godina on bio prvi Hrvat na toj službi te je zbog toga njegovo imenovanje izazvalo veliko oduševljenje puka. Okupljenom mnoštvu Posilović je poručio “Vaš sam! Hrvat sam! Bogu i narodu svome hoću da živim, vjeru djedova naših da propovijedam, slogu i jedinstvo svih rodoljuba da štitim'.” S vremenom se to obećanje koje je dao hrvatskome narodu i potvrdilo, kazao je između ostaloga predavač.

Nakon predavanja, u crkvi sv. Petra misu za nadbiskupa Posilovića predvodio je biskup Košić koji je u homiliji istaknuo da svi jasno nadbiskupu Posiloviću pripisuju rodoljublje i brigu za promicanje kulture, tj. hrvatskoga jezika, znanosti, umjetnosti, graditeljstva, socijalnih pitanja, pomaganje siromaha te je zanimljivo kako je u njegovo vrijeme to bilo i javno pozdravljeno i hvaljeno. “Danas međutim, kada crkveni ljudi i Crkva u cjelini nastoji pomagati svome narodu – na području kulture, znanosti, umjetnosti, arhitekture – to se ne pozdravlja, to se proglašava uplitanjem u svjetovnost države i državnih institucija, te se pod svaku cijenu želi obraniti od Crkve njihovu sekularnu autonomiju. I mene osobno to susreće i moram priznati da se tome ne malo čudim”, kazao je biskup Košić dodajući: “Pa zar nije većinu kulturnoga nasljeđa i utemeljila i stjecala upravo Crkva u Hrvatskoj? Pogledajmo jednoga Strossmayera, Stadlera, sjetimo se Boškovića, Marulića i tolikih velikih ljudi hrvatske Crkve ali i kulture! Čini mi se često kao da živimo u vremenu zaborava i izvrnutih vrijednosti. Možda je baš zato dobro sjetiti se danas velikana i hrvatske kulture i Crkve u Hrvatskoj, nadbiskupa Josipa Jurja Posilovića koji povezuje ta dva područja, koja i treba povezivati jer nikada niti nisu bili rastavljena, ali nažalost danas ima mnogo onih koji bi ih htjeli ne samo rastaviti nego i suprotstaviti pa i sukobiti. Katoličko je načelo uvijek bilo: ne 'ili – ili', nego 'i – i'! Neka nam u tim nastojanjima, i našoj Sisačkoj biskupiji, i ukupnoj Crkvi u Hrvatskoj, pomogne svijetli primjer nadbiskupa Posilovića, čovjeka velike vjere, i ujedno široke kulture i domoljublja”, zaključio je biskup Košić. (ika / gk)